StoryEditor
SvijetDVOSTRUKI KRITERIJI

Dok Katalonija gori već devetu noć: zašto su prosvjedi u Moskvi i Minsku izraz demokracije, a oni u Barceloni i Parizu napad na demokraciju?!

25. veljače 2021. - 19:36
Pau Barrena

Katalonija i dalje vrije – kao i prethodnih osam noći, i sinoć su širom pobunjene španjolske regije izbili žestoki sukobi između prosvjednika i policije. Osim u Barceloni, nereda je bilo i na ulicama gradova Vilanova i La Geltrúa, a u gradu Manresu prosvjednici su napali policijsku stanicu.

Nemiri u Kataloniji počeli su u utorak 16. veljače, nakon hapšenja lokalnog repera Pabla Hasela, uhićenog jer je bivšeg španjolskog kralja Juana Carlosa (abdicirao 2014. u korist sina Filipa VI.) u jednoj pjesmi nazvao „lopovom”.

Povod za taj stih Hasel je našao u činjenici da je španjolsko državno odvjetništvo pokrenulo istragu o projektu brze željeznice u Saudijskoj Arabiji koju je gradio španjolski konzorcij, u okviru čega se bivšeg kralja sumnjiči da je 2008. primio 100 milijuna dolara mita od tadašnjeg saudijskog kralja Abdulaha.

Inače, nakon što je prošlog ljeta državni odvjetnik objavio da je bivši kralj pod istragom, Juan Carlos je pobjegao iz zemlje, te se trenutno nalazi u Dubaiju.

Katalonski lideri u zatvoru

Iako je više od 200 umjetnika potpisalo peticiju protiv Haselova zatvaranja - ističući da je riječ o progonu slobode izražavanja – katalonski reper istog je dana osuđen na devet mjeseci zatvora (još dvije godine je dobio zbog veličanja u Španjolskoj zabranjene maoističke frakcije PCE), što je bilo okidač za prosvjede na kojima se zaziva i odcjepljenje Katalonije od Španjolske.

Podsjetimo, zadnja katalonska pobuna izbila je 2017., kada su regionalni čelnici organizirali referendum o odcjepljenju od Španjolske, koji je Madrid proglasio ilegalnim. Desetak političkih lidera katalonskog separatističkog pokreta tada je uhićeno i u

listopadu 2019. osuđeno na zatvorske kazne od devet do 13 godina (višestruko duže nego ruski disident Aleksej Navaljni).

Premda su formalno osuđeni zbog krimena u rasponu od zlouporabe javnih sredstava do poticanja pobune, katalonski su lideri zapravo stradali zbog svojih političkih ideja i vizija, odnosno zbog djela koja su počinili u pokušaju ostvarenja tih ideja.

Pa ipak, za Europsku uniju jedini politički zatvorenik na kontinentu je rečeni Navaljni, osuđen na dvije godine i osam mjeseci (mjesec manje od Hasela) zbog pronevjere 400.000 dolara iz dviju tvrtki (jedna od njih je francuska firma Yves Rocher), odnosno zbog kršenja uvjetne kazne koju je 2014. dobio za tu pronevjeru.

Uvjetna kazna trebala je isteći 30. prosinca prošle godine, prije čega se Navaljni morao pojaviti pred nadležnim službama u Rusiji, što nije učinio jer je u Njemačkoj snimao film o „Putinovoj palači”, nakon što se oporavio od trovanja. Iako je tvrdio da se u Moskvi nije mogao pojaviti zbog liječenja u Njemačkoj, izvještaj berlinskih liječnika ukazao je da je tada već mogao putovati, pa mu je moskovski sud aktivirao uvjetnu kaznu.

Barikade u Barceloni

Vratimo se aktualnim katalonskim prosvjednicima. Vjetar u jedra dali su im i rezultati regionalnih izbora održanih 14. veljače – dva dana uoči Haselova hapšenja – na kojima su stranke koje se zalažu za katalonsku neovisnost prvi put zajedno dobile preko 50 posto glasova. To je zacijelo okuražilo demonstrante, koji su već prve prosvjedne noći podigli barikade na više mjesta u Barceloni.

Žestoki sukobi zabilježeni su i na ulicama Valencije, kao i u gradu Lleidi, gdje je Hasel uhićen. Policija je u borbi protiv prosvjednika koristila gumene metke, a samo do subote uhapšeno je preko 80 prosvjednika, dok ih je više od stotinu ozlijeđeno.

Petog dana prosvjeda, u subotu 20. veljače, javio se i španjolski socijalistički premijer Pedro Sanchez, koji je osudio nemire i nazvao ih „napadom na demokraciju”. Europska unija se nije

oglasila, što znači da Bruxelles prešutno podržava takvu ocjenu španjolskog premijera.

Valja uočiti da sličnu situaciju imamo i u Francuskoj, gdje već dvije godine Žuti prsluci prosvjeduju zbog politika predsjednika Emmanuela Macrona: baš poput svog španjolskog pandana, i Macron te prosvjede – koji su znali biti i nasilni - naziva „napadima na demokraciju”, a od početka demonstracija uhapšeno je na tisuće prosvjednika, također uz prešutno odobravanje EU.

U ime 'slobodnog svijeta'

S druge strane, zadnjih mjeseci imamo antivladine prosvjede i na istoku Europe, u Bjelorusiji i Rusiji, gdje je policija također masovno hapsila prosvjednike. No u tim slučajevima nije izostala reakcija iz Bruxellesa: EU zbog „slučaja Navaljni” upravo uvodi dodatne sankcije Moskvi, u ime „slobodnog svijeta”, dok zbog „slučaja Hasel” nikakvih sankcija Madridu neće biti. „Slobodni svijet” nema problem s Haselovom neslobodom.

I dok Katalonija gori već devetu noć, nameće se jedno komparativno pitanje: zašto su prosvjedi u Rusiji i Bjelorusiji „izraz demokracije”, a oni u Kataloniji i Francuskoj „napad na demokraciju”?

Odnosno, zašto hapšenje prosvjednika u Moskvi i Minsku za EU predstavlja „napad na demokraciju”, dok hapšenje prosvjednika u Barceloni i Parizu prolazi bez reakcije Bruxellesa?

Možemo i dalje: zašto se na europskom istoku inzistira na slobodi govora i umjetničkog izraza, dok na zapadu Europe, u Kataloniji, korištenje te slobode vodi u zatvor? Zašto se „prekomjerna i neprihvatljiva upotreba sile” protiv demonstranata osuđuje kad se dogodi u Rusiji i Bjelorusiji, a ne osuđuje kad se dogodi u Kataloniji i Francuskoj?

Nije vrag da EU ima dvostruke kriterije za istok i zapad.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. travanj 2021 23:35