U Hrvatskoj se povremeno pojave šokantna izvješća o nasilju nad ženama, nažalost ona se pojavljuju i u još jednoj državi članici Europske unije, pa i u još drastičnijem obliku.
Koncem srpnja je na tisuće građana Bugarske izašlo na ulice i makar je povod opet bio napad na jednu ženu, toga je dosta Bugarkama i Bugarima: "Sustav ne funkcionira", pisalo je na jednom plakatu. Jer u Bugarskoj je nasilje nad ženama gotovo svakodnevica, ne tek od nepoznatih, nego od svojih partnera i u obitelji. U dvadesetak gradova te zemlje su održani prosvjedi pod parolom "Više niti jedna jedina žena".
A nije prvi put niti da se zbog toga prosvjeduje, baš kao što se i nasilje nastavlja. Samo u 2022. godini je barem 26 žena ubijeno od njima bliskih muških osoba, statistike su nevladinih udruga koji se bore protiv kućnog nasilja, piše Deutsche Welle.
Ovaj slučaj je doista izuzetan: 18-godišnju djevojku u Staroj Zagori njen je bivši partner tako istukao da su joj kasnije liječnici rane morali zašiti s 400 šavova. Povrh toga joj je razbio nos i kao krunu poniženja, odrezao kosu.
Zapravo se to dogodilo još 26. lipnja, ali to je javnost saznala tek mjesec dana kasnije kad je to javila žena bliska žrtvinoj obitelji – usprkos prijetnji prijatelja nasilnika kako joj je bolje da šuti.
Ali što je građane Bugarske posebno rasrdilo bila je presuda: počinitelj jest ubrzo bio izveden pred tamošnji sud, ali obzirom na to da nije koristio oružje koje je sud smatrao smrtonosnim – imao je plastični nož! – žrtvine ozljede ocijenjene su "lakšima". Utoliko je počinitelj pušten na slobodu, makar je zapravo bio pod uvjetnom kaznom, također zbog nasilničkog ponašanja.
‘Plastični nož nije oružje‘
Sve to je izazvalo ogorčenje javnosti kakvo se još nije vidjelo u Bugarskoj. Ne samo zbog široko rasprostranjenog nasilja nad ženama, nego i zbog potpuno neprimjereno blage reakcije državnog odvjetništva i sudova. Poslije se pokazalo kako je krivnja i na sudskom liječničkom vještaku koji je za tu premlaćenu i unakaženu djevojku proglasio da je pretrpjela tek "lakše" povrede.
Ali prosvjednicama je toga dosta: jedan od središnjih zahtjeva jest i drastično pooštravanje zakona za takve slučajeve. Prosvjedi i medijski odjek ipak je imao i nekih posljedica: zamjenik državnog odvjetnika Stare Zagore dao je ostavku kao i liječnik koji je potpisao takav nalaz. Provodi se i drugo liječničko vještačenje, a počinitelj je opet u zatvoru: državno odvjetništvo je utvrdilo kako je on žrtvi prijetio i da će je ubiti, što je također kazneno djelo.
Ta kasna pravda se može zahvaliti i tisućama prosvjednika diljem Bugarske: "Ovdje sam jer se slično već dogodilo i mojoj unuci. Nikada nisu osudili počinitelja. U međuvremenu je otišao iz zemlje. Sad ga više nitko neće naći.", rekla je za DW jedna starija žena na prosvjedima u Sofiji.
I prema istraživanju bugarskog statističkog instituta iz 2021., preko dvadesetak posto punoljetnih žena u toj zemlji barem je jednom bilo fizički zlostavljano, bilo od nekadašnjih, bilo od sadašnjih partnera. "Većina ljudi smatra to nečim posve normalnim. To ne osuđuju pa se tako i dalje događa", smatra Andrea koja je također bila na prosvjedu u Sofiji.
Čini se kako je to dio "tradicionalnih vrijednosti" bugarskog društva, gdje je "obitelj" najprije heteroseksualna, ali gdje je i jasno tko vodi "glavnu riječ u kući". "Tradicionalno" je i zadaća žene da o svemu tome šuti i da se svi problemi rješavaju unutar svoja četiri zida – uključujući i fizičko, još i češće psihičko nasilje, objašnjava psihologinja Aleksandra Petrova. Takve "zastarjele patrijarhalne ideje" su onda i obrazloženje kako "muškarac ima pravo nadzirati svoju ženu. Muškarci i psihički zlostavljaju svoje žene u uvjerenju kako ona ‘nije dovoljno dobra‘ za njega", tumači Petrova.
Podmetanje Istanbulskoj konvenciji
Bugarska do danas nije ratificirala Istanbulsku konvenciju protiv nasilja u obitelji koju je još 2011. predložilo Vijeće Europe jer i u toj zemlji konzervativni i nacionalistički krugovi fantaziraju kako je to nekakvo izjednačavanje heteroseksualnih i homoseksualnih odnosa. Tako su i bugarski socijalisti krenuli u pohod protiv ratifikacije u tamošnjem parlamentu 2019. tvrdeći kako ih netko tjera na "priznavanje trećeg spola".
To se i sad opet čuje: makar prosvjednici ustaju protiv nasilja nad ženama, ti krugovi ih optužuju za "ideološke motive" i da tako Bugarsku tjeraju na potpisivanje ove konvencije. No ipak se i politički nešto događa: sazvano je hitno zasjedanje bugarskog parlamenta 7. kolovoza kako bi se raspravljalo o izmjenama kaznenog zakona. Na prvom mjestu su tu strože kazne za takve "lakše" ozljede za koje je potrebno 400 šavova, ali da se stane na kraj i psihičkom zlostavljanju u obiteljima – što u Bugarskoj uopće nije kažnjivo.
Prosvjednici se nadaju kako će i njihova zemlja konačno ozbiljno shvatiti problem nasilja nad ženama, makar je to opet skupo platila jedna mlada djevojka. Krasimir također sudjeluje u prosvjedu u Sofiji i kaže: "Nadam se kako će ovo što se zbiva, konačno otvoriti ljudima oči", piše Deutsche Welle.
Sudeći po pomacima poput navedenih smjena liječnika i pravosudnih dužnosnika te sazivanje sjednice parlamenta, u tome su i uspjeli. Doduše, to je tek početak, ali ipak se nešto pokrenulo, bilo bi strašno da je nanositelj tako teških ozljeda ostao nekažnjen.