StoryEditor
Hrvatskamoćnici

Gospodari školskog sustava: ravnatelje nitko ne kontrolira, nesmjenjivi su i mogu ‘vladati‘ neograničen broj mandata, a o zapošljavanju odlučuju sami

4. prosinca 2020. - 17:14
Luka Gerlanc/Cropix

Stručnjaci tvrde kako 20 posto uspjeha neke škole ovisi o ravnatelju, ali kod nas u javnosti ta se profesija nerijetko više percipira po tome koliko su uspjeha na tome mjestu ostvarili za sebe i sebi bliske osobe.

Najnoviji slučaj ravnatelja osnovne škole u Zagvozdu, koji je otvoreno u razgovoru s novinarkom "24sata" priznao kako je u svojoj školi zaposlio vlastitu kćer, "koja mu više nije kćer jer se udala", i to na mjestu za koje nema potrebnih kompetencija, otvorilo je pitanje ovlasti i pozicija ravnatelja obrazovnih ustanova.

Neki od njih na toj su poziciji i više desetljeća, što i nije neko čudo jer nema zakonskog slova koje bi ih u tome ograničilo. Priča nije nova i ne otkriva toplu vodu, međutim, znakovita je po tome što se zapravo godinama ništa ne mijenja.

Časne osobe

Mnogo je časnih osoba na rukovodećim mjestima u obrazovnim ustanovama, bez daljnjega, mnoge su se škole uzdignule i u materijalnom i u edukativnom pogledu zahvaljujući spretnim ravnateljima, mnoge koegzistiraju na dobrobit zajednice, ali, ruku na srce, mnogo je i onih koje s toga mjesta ne mogu "otrgnuti" ni mnogobrojne afere koje ih prate.

– Njihova moć ne proizlazi toliko iz zakona, nego više iz prakse koja se uhodavala nekoliko desetljeća. Ravnatelj škole zna da ovisi o dva centra moći, osnivaču (gradu ili županiji) te Ministarstvu znanosti i obrazovanja, dakle središnjoj administraciji. Ne želi se zamjeriti ni jednima ni drugima ako na tome mjestu želi dočekati mirovinu – ocjenjuje Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata Preporod, koji se godinama zauzima za ograničenje ravnateljske funkcije na maksimalno dva uzastopna mandata.

Ravnatelje, prema zakonu, imenuje školski odbor, uz prethodnu suglasnost ministra obrazovanja, na pet godina. Školski su odbori, podsjetimo, sedmeročlani, a najviše članova, čak tri, u njima imaju predstavnici osnivača (gradovi, županije), dva su iz redova učitelja i nastavnika, te po jedan predstavnik radničkog vijeća i vijeća roditelja. Djelatnici škola često upozoravaju kako su članovi tih odbora najčešće povezani s ravnateljem te je iluzorno očekivati da će ga oni smijeniti ili mu u reizboru uskratiti povjerenje.

Također, kada je riječ o zapošljavanju i otkazima, Zakon o odgoju i obrazovanju kaže kako o tome odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora. Međutim, zakon u članku 114. navodi i kako ravnatelj može samostalno, bez ičije suglasnosti, na razdoblje do 60 dana zaposliti određenu osobu kada je to potrebno "zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu". U novije vrijeme buru su podigli i pravilnici o načinu i postupku zapošljavanja, koji predviđaju formiranje povjerenstava za vrednovanje kandidata koji se žele zaposliti u školi. Članove tih povjerenstava imenuju – ravnatelji.

Maknuti politiku

Dok im mnogi propisi daju otvorene ruke, (provjerljivi) mehanizmi kontrole ravnateljskog rada, kažu nam djelatnici iz škola, gotovo i ne postoje. Uzmimo primjer licenciranja ravnatelja – još u Zakonu o odgoju i obrazovanju iz 2008. godine bilo je predviđeno da se taj mehanizam uvede do kraja 2011. godine, rok je potom tri puta prolongiran, da bi izmjenama zakona iz 2017. godine taj članak jednostavno bio izbrisan. Hrvatska je, podsjetimo, devedesetih godina prošlog stoljeća imala čak i školu za ravnatelje, no nakon dvije godine ona je ukinuta. Proces izrade standarda i kvalifikacija za ravnateljsku profesiju, uz ideju o uvođenju licencija za ravnatelje, teče još od 2005. godine, ali do danas gotovo nikakve bitne promjene nisu uvedene.

To izaziva konsternaciju i u ravnateljskim udrugama u kojima su svjesni percepcije javnosti, te podsjećaju kako su u više navrata inzistirali na uvođenju standarda za svoju profesiju.

– Svi ti prijedlozi dokumenata postoje, aktivno se radi od 2005. godine. I sama sam sudjelovala u njihovoj izradi. Zašto se ništa nije provelo, ne znam. Sigurno ne zbog ravnateljskih udruga. Od svakog ministra tražili smo i da se uspostavi drukčiji (re)izbor ravnatelja te da se iz toga makne politika – ističe Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.

image
Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja
Ronald Goršić/Cropix

Osim fakultetske diplome te osam godina prethodnog staža u školskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja, u mandatu bivše ministrice Blaženke Divjak kao dodatni kriteriji za vrednovanje kandidata za ravnatelje uvedeni su poznavanje rada na računalu, poznavanje stranog jezika te rad na projektima. To nije dovoljno, kaže Suzana Hitrec.

– Udruge ravnatelja i dalje inzistiraju na profesionalizaciji struke, tražimo da se uvede licenciranje, a izbori i reizbori vrednuju prema rezultatima rada, odnosno standardima zanimanja i kvalifikacijama, a ne prema nekim drugim uvjetima – poručuje S. Hitrec.

Plaće do 11 tisuća kuna


Plaće ravnatelja, kaže Suzana Hitrec, u prosjeku se kreću od sedam do 11 tisuća kuna. Međutim, treba reći kako je dosad ključni kriterij za određivanje koeficijenta složenosti poslova (i formiranje plaće) ravnatelja bila veličina škole. Tako su veće koeficijente (i plaće) imali ravnatelji osnovnih škola s 851 i više učenika te srednjih škola sa 601 i više učenika, potom slijede ravnatelji osnovnih škola s 251 do 850 učenika, odnosno srednjih škola s 301 do 600 učenika, te naposljetku ravnatelji osnovnih škola do 250 te srednjih do 300 učenika.

Plaće su ovisile i o tome je li riječ o ravnateljima s visokom ili višom stručnom spremom. No, prema novoj uredbi, koeficijenti će biti razvrstani i sukladno napredovanju u zvanju, pa će se tako plaće povećavati ravnateljima koji steknu zvanja izvrsnog savjetnika, savjetnika ili mentora.

NESMJENJIVI
– djelatnici škola često upozoravaju kako su članovi školskih odbora povezani s ravnateljem

NEOGRANIČENI MANDATI
– biraju se na pet godina, ali bez ograničenja broja mandata

ZAPOŠLJAVANJA
– primaju nove zaposlenike uz prethodnu suglasnost školskog odbora, imenuju povjerenstva za vrednovanje kandidata, a zapošljavati mogu i samostalno

NEMA KONTROLE
– ne postoje mehanizmi kontrole rada ravnatelja

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

13. siječanj 2021 01:41