StoryEditorOCM
Splitnikad bolje

Raport s najuspješnijeg Vinskog podruma, pogledajte tko je bio i što se nudilo na splitskom Festivalu vina i delicija

Piše Tanja Šimundić Bendić
22. svibnja 2023. - 09:51

Prezentacije, radionice, predstavljanja, edukacije, savjetovanja, nove poslovne suradnje, degustacije, sve se to izdogađalo na dvodnevnoj podmarjanskoj fešti, 9. “Vinskom podrumu”, festivalu vina i delicija ovog vikenda održanog u Dioklecijanovim podrumima.
 

I ove se godine pod organizacijom Slobodne Dalmacije u dvoranama Palače okupilo najbolje od najboljeg, vinska i maslinarska scena od juga do sjevera, od istoka do zapada. Došli su i vinari iz Hercegovine, pokazali su slasti svoga vinogorja, ujedinili su se u sceni koja je okupila najvrjednije s našeg područja.

Summa summarum, na ovogodišnjem vinskom sajmu svoja su blaga prezentirala 102 izlagača, od njih 88 vinara s više od 440 etiketa vina. Pridružilo im se deset nagrađivanih maslinara, uz njih i proizvođači finih delikatesa. Možemo rezimirati kako je tradicionalna manifestacija Slobodne Dalmacije postala već toliko popularna i bitna da se za nju doslovce tražilo mjesto i čaša više, i za izlagačkim pultom i u posjetiteljskoj điradi.

Ovo je fenomenalno

Nametnulo se i razmišljanje o potrebi traženja novih prostora unutar spektakularne carske Palače kako bi na idućem sajmu prihvatili još veći broj izlagača. Prostora treba i zbog posjetitelja, koji su svake godine sve brojniji.

image
Josko Ponos/Cropix

– Ovo je pun pogodak, i to ne samo zbog prezentacije našeg rada, prodaje naših proizvoda, nego i poradi činjenice da na ovakav način dolazimo u direktnu interakciju s velikim brojem kupaca. Ovaj vinski sajam nešto je fenomenalno, već sam godinama tu, već prepoznajem moje redovne dalmatinske kupce. Tajming je odlično uklopljen, u kasnoj predsezoni, užežin velikih gužvi... Odlična atmosfera, živost, puno ljudi, ovoga treba više, ovo je fantastična priča – rekli su nam izlagači.

image

Romerquelle službena voda festivala

Josko Ponos/Cropix

Na sajmu se pokazalo koliku raznolikost okusa, vinskih sorti i terroirea u našoj zemlji imamo. Dalmatinski topovi, plavci, istarski gušti, slasti s Plešivice, zagorskih brega, plodovi trsova iz Slavonije, Baranje, Srijema, traminci, graševine i chardonnayi, malvazije istarske, žlahtine, crljenci, pošipi, bogdanuše, vugave, babići, maraštine, debiti, kujundžuše... našli su u podrumima svoje mjesto. I još mnogi drugi.

– A da je probati sve, bilo bi lipo, ali i nemoguće kad je toliko toga izloženo. Ne znaš di ćeš prije, sve te zove, sve miriše na nešto dobro. Sve se bojim da bih se mogla nacvrcat priko ušiju – veli nam Darija iz Splita.

O da, onima koje je raskoš ipak omamila sljedeći put preporučujemo savjet vinara Milana Grabovca iz Vinarije “Grabovac”. Treba znati pito, nije to “Jure, udri do kraja, dok ne padneš pod stol”. U vinu se gušta polako, njegove se molekule miješaju na jeziku, nepce se stimulira. I usput se nešto gricka.

image
Josko Ponos/Cropix

– Treba prethodno ipak nešto pojesti, nije dobro degustirati na prazan želudac. Onako malo, da fino vino padne na tilo. Ma ne baš neka lagana hrana, ja bih preporučio nešto ipak malo masnije – veli nam iskusni vinar Grabovac.

Hvala Bogu, izbora imamo, makar se vino s puno toga u našem svakodnevnom životu sljubljuje, od čokolade do pršuta, od finih bokuna ribe do lešog i dobrog pečenog. I svega između. A kako je svakakvih delikatesa i bilo na sajmu, priča se i po tom pitanju dobro zaokružila. U svakom slučaju, ovog je vikenda mnoštvo gostiju okusilo hrvatsku kapljicu, neki su dižući čašu u zrak otkrili i monumentalnost prostora u kojem se sajam održao. Brojni su nam komentirali i kako ljepše kulise i scenografije nema na cilom svitu. I nema.

– Vino je esencija. Povezuje ljude, daje osmijeh na lica. Vino je važni dio brojnih poslovnih priča. Milijun poslovnih sastanaka počne i završi s vinom – veli nam Ante Zloić, poslovni čovjek, vinogradar i maslinar.

I maslinari su nam za pet

Nećemo zaboraviti ni maslinu, našu hraniteljicu. Ugledna stručnjakinja dr. sc. Mirella Žanetić sa splitskog Instituta za jadranske kulture veli nam da se uspjeh naših maslinara na svjetskim natjecanjima nije dogodio preko noći i nije bio slučajan. Veliki je to korak naprijed, kaže, posebice za naše dalmatinske maslinare, poprilično tvrdoglave, kao i sam krš na kojem uzgajaju masline.

– Bilo je potrebno vrijeme da počnu razmišljati o promjenama i uvažavati razmišljanja struke. I onda se dogodio taj veliki trenutak. Naša su ulja prepoznata na svjetskoj sceni zbog autohtonih sorti koje se samo kod nas uzgajaju. Nagrade govore same za sebe. Imamo se čime ponositi – veli Mirella Žanetić.

image

Plavci, istarski gušti, slasti s Plešivice, zagorskih brega, traminci, graševine i chardonnayi, malvazije istarske, žlahtine, crljenci, pošipi, bogdanuše, vugave, babići, maraštine, debiti, kujundžuše...

Josko Ponos/Cropix

Još je jedna fešta iza nas. Donijela nam je asove iz rukava, pokazala vrhunski rad ljudi od zemlje, tradicije, volje. Meštri smo od zanata, bogme jesmo, na zajedničkom valu jedne prevažne priče.

image
Josko Ponos/Cropix

Vina iz Hercegovine

 

Na radionici "Nova vinska Hercegovina – Od žilavke od smijeha do blatine od grijeha" govorilo se o renesansi i novoj eri hercegovačkog vinarstva, te o vinima dviju autohtonih hercegovačkih sorti koje posljednjih godina osvajaju medalje na svjetskim natjecanjima. Svestrani voditelj radionice Danijel Čečavac naveo je njihov veliki potencijal i potentnost, naglasivši kako je moderno vrijeme donijelo promjene u pogledu na vinarstvo ovoga kraja. Prezentirao je osam vina iz četiri pionirske vinarije, a uz autohtone sorte predstavio je i u posljednje vrijeme jako popularni trnjak. Hercegovina je, kaže Čečavac, dokazala da može biti uz bok s drugim susjedima i regijama i da nedvojbeno treba raditi na postizanju veće kvalitete određenih sorti. Potencijala ima.

Posebna priča o grku iz Lumbarde

 

Sajam je donio i jednu posebnu premijeru – predstavljanje zaštite izvornosti grka iz Lumbarde, o čemu su govorili vinari Lumbarde, predvođeni Ivanom Zurom i prof. dr. sc. Bernardom Kozinom sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Priču nam je stručno objasnila novinarka i urednica Slobodne Dalmacije Meri Šilović, specijalistica za vinogradarstvo, vinarstvo, maslinarstvo, začetnica ovog sajma. Ispričala nam je štoriju o grku, sinonimu za Lumbardu, jednoj od najvrjednijih i najstarijih sorti koja voli pjeskovito tlo. A upravo joj je to tlo spasilo glavu od opasne filoksere. I još jedan kuriozitet – to je ženska sorta, posebna, specifična, rijetka, hermafroditna loza. Samo je jedan posto svih sorti na svijetu, veli, ženskih.

– Zna se da je dalmatinska sorta, ali ne znaju joj se roditelji. Zove se grk jer je gorkasto vino. Grk iz Lumbarde je skupo, rijetko vino, malo ga se sadi jer je komplicirana sorta, kojoj zbog ženske linije uvijek u blizini treba pridružiti ljubavnika. Vinari iz 13 vinarija male Lumbarde s tisuću stanovnika napravili su veliku stvar, odlučili su posaditi svoga grka kao izvornu sortu. Dobili su specifikaciju. Uspjeli su dobiti zaštićenu oznaku izvornosti koju će imati na svojim bocama. Na ovom festivalu svjedočimo toj važnoj stavki – veli Meri Šilović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. travanj 2024 15:21