Države s visokorazvijenim čitateljskim navikama u pravilu su bogatije, inovativnije i sretnije od onih u kojima ljudi manje čitaju. Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj iz 21. travnja 2023. godine zabilježilo je nastavak trenda pada čitanosti u odnosu na protekle godine. Ispitivanje je provela agencija Kvaka – Ured za kreativnu analizu.
Sudeći prema prizorima koje smo zatekli na splitskim plažama, u kafićima i drugdje, čini se da se ljudi i dalje čitaju tiskane knjige unatoč činjenici da je tehnologija ušla na velika vrata u pokušaju da istisne ovu aktivnost.
Godišnji odmor i ljetni praznici ostavljaju više slobodnoga vremena, a mnogi to vrijeme vole ispuniti uz knjigu. Suprotno uvriježenom mišljenju da ljudi malo (ili uopće) ne čita, statistički podaci iz Gradske knjižnice Marka Marulića potvrdili su kako to nije točno.
- GKMM bilježi značajan broj posjeta u 2022. godini, kako fizičkih (324,829), tako i virtualnih (3,105,013). Prema tim podacima, na dnevnoj bazi imamo prosječno 1250 fizičkih posjeta knjižnici - rekla je Renata Vojvodić, voditeljica kulturnih programa Gradske knjižnice.
- Knjižnica privlači širok spektar korisnika, uključujući djecu, mlade, odrasle i starije osobe, koji imaju široki spektar interesa. Tijekom cijele godine, bilježimo stabilan broj novih upisa i obnova članstava, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Primjećuje se povećanje broja aktivnih članova za oko 500.
Gužve ponedjeljkom
A ako u knjižnicu odlučite doći u ponedjeljak, postoji šansa da ćete malo duže čekati u redu.
- Prema statistikama, ponedjeljak je najposjećeniji dan u tjednu u GKMM-u. Prosječan broj posudbi knjiga ponedjeljkom veći je za 500 posudbi u odnosu na prosječan broj posudbi u ostalim danima tjedna. Primjerice, prošli ponedjeljak knjižnica je zabilježila 2,092 posudbe, dok je u četvrtak ostvarila nešto manji broj posudbi, točnije 1,646.
Tiskana knjiga veže nas uz jedan jedini sadržaj pozivajući nas da se udubimo samo u ono što čitamo, umjesto da skačemo s jednog sadržaja na drugi. Zato je čitanje u digitalnom okruženju postalo jedan od najučinkovitijih treninga usredotočenosti i budnosti.
No, mnogima više odgovaraju e-knjige jer su praktičnije i ekonomičnije, osobito za putovanja. Aplikacija ZaKi Book omogućuje posudbu e-knjiga za članove Gradske knjižnice.
- Kada je riječ o čitanju tiskanih i e-knjiga, to može varirati od korisnika do korisnika ovisno o njihovim preferencijama, navikama i potrebama. Trendovi u čitanju pokazuju da se oba formata koriste, ali neki čimbenici mogu utjecati na izbor. Primjerice, e-knjige se preferiraju tijekom putovanja, dok će za odmor korisnici vjerojatno radije odabrati tiskanu knjigu. Statistički u Gradskoj knjižnici Marka Marulića Split povtrđuju više se posuđuju tiskane knjige, ali i e-knjige imaju svoju publiku.
Najviše se čitaju romani, a dominantni žar je suvremena fikcija koja se zasniva na radnji u aktualnom vremenu i obuhvaća različite teme i životne situacije.
- Posjetitelji vole pratiti rad autora koji su već poznati po svojim knjigama. Ljudi, također, uživaju u praćenju priča koje se protežu kroz više knjiga, pa su popularni i dugotrajni hitovi poput Atlasa i romana Elene Ferrante. Djeca i mladi vole čitati knjige iz žanra fantastike, avanturističke knjige, humoristične priče te knjige koje se bave temama koje su bliske njihovoj dobi i iskustvima.
Što se čita?
U posljednjih sedam dana, na odjelu za odrasle najčitaniji su naslovi:
1. Atlas: Pa Saltova priča: [završnica omiljene sage o Sedam sestara], Lucinda Riley i Harry Whittaker
2. Mater Dolorosa,Jurica Pavičić
3. Crvena voda, Jurica Pavičić
4. Posljednja knjižara u Londonu, Madeline Martin
5. Ciganin, ali najljepši, Kristian Novak
6. Gonič zmajeva, Khaled Hosseini
7. Knjiga smijeha i zaborava, Milan Kundera
8. Lažljivi život odraslih, Elena Ferrante
9. Moja Aljaska, Kristin Hannah
10. Pacijentova tajna, Loreth Anne White
Na dječjem odjelu:
1. Serijal Čovpas, napisao i ilustrirao Dav Pilkey
2. Micko-kidov klub stripoljubaca, napisao i ilustrirao Dav Pilkey
3. Dnevnik Pauline P., Sanja Polak
4. Serijal Gregov dnevnik, Jeff Kinney
5. Najgora djeca na svijetu, David Walliams
Odjela za mlade:
1. Serijal Harry Potter, J.K. Rowling
2. Dečki koje sam voljela, Jenny Han
3. Dječja mećava, Melanie Benjamin
4. Okrutni princ, Holly Black
5. Bez tebe ljeto ne postoji, Jenny Han
Najčitaniji hrvatski autori, prema statistici iz GKMM, su: Jurica Pavičić, Kristian Novak, Sanja Pilić, Ivana Bodrožić, Olja Savičević, Marina Vujčić,Tena Štivičić, Magdalena Mrčela, Slobodanka Boba Đuderija, Zoran Žmirić
U slučaju da odlučite posuditi naslov nekog domaćeg autora, potvrdili su iz knjižnice, piscu pripada iznos od 0,078 € po jednoj posudbi, ilustrator će dobiti 0,039 € (50% vrijednosti posudbe), a prevoditelj 0,031 € za prevoditelje (40% vrijednosti posudbe). Iznos osigurava Ministarstvo kulture i medija RH, a posrednik je HDS ZAMP.
A statistički podaci iz Knjižare Znanje u centru Splita također su potvrdili da se tijekom ljeta kupuje više knjiga.
- Tijekom ljeta kupuje se više knjiga jer ljudi imaju više slobodnog vremena opustiti se uz čitanje. Na hrvatskom tržištu općenito bilježimo lagani porast prodaje knjiga tijekom posljednjih nekoliko godina, a osim u ljetnim mjesecima, knjige se najviše kupuju u vrijeme božićnih blagdana - potvrdila je Ivana Štajcer, voditeljica marketinga ove knjižare.
- Internetska prodaja zabilježila je porast dolaskom epidemije 2020. godine, ali ljubitelji knjiga i dalje više vole kupovati uživo. Primiti knjigu u ruke, osjetiti njezinu težinu, prelistati, omirisati prije donošenja odluke o kupnji – to su neizostavni užici svakog iskrenog knjigoljupca.
Popularna psihologija
- Posljednjih nekoliko godina bilježimo trend porasta prodaje publicističkih naslova, napose onih iz područja popularne psihologije, koji su među najprodavanijima na razini godine. U knjižari Znanje u Splitu vrlo su traženi priručnici za unaprjeđenje fizičkog i mentalnog zdravlja pojedinca, priručnici za poboljšanje međuljudskih odnosa... Čitaju se i biografije i memoari, a tu iskače Hajdučka legenda, Miljenko Smoje.
Čitanje beletristike primarno nam može pomoći da se naučimo uživljavati u osjećaje drugih ljudi i istovremeno bolje razumjeti svoje osjećaje.
- Osim publicistike, i beletristika je u svim svojim žanrovima izrazito čitana. Od trilera i krimića među traženijima su Mag iz Kremlja (Giuliano da Empoli), Krvavi mjesec (Jo Nesbo), Mater Dolorosa (Jurica Pavičić) i Posljednje što mi je rekao (Laura Dave). Od ljubavnih romana ističu se Ljubavna obmana u Španjolskoj (Elena Armas), Ljeto kada sam postala lijepa (Jenny Han) i Sva nova ljeta (Carley Fortune), dok su ljubitelji fantasyja birali Atlasovih šest (Olivie Blake), Mythos (Stephen Fry) i Na rubu oštrice (Joe Abercrombie). Od autora, kod nas sjajno prolaze naslovi Kristin Hannah, Taylor Jenkins Reid i Stephena Kinga.
Obiteljska sredina uvelike utječe na to hoće li se djeca razviti u čitatelje, što ih potom pretvara u čitateljski, ali i matmatički pismenije i uspješnije odrasle ljude. Usvajanje navike čitanja djeci pomažemo da se razviju u bića koja misle, osjećaju i sposobna su za empatiju.
- Čitaju i djeca ako ih se s knjigom sprijatelji od najranije dobi. Popularne su (edukativne) slikovnice, romani za djecu i mlade te klasici i lektire. Od omiljenih naslova ističu se bezvremenski klasik Mali princ (Antoine de Saint-Exupéry) te Harry Potter i kamen mudraca (J. K. Rowling). Tinejdžeri, pak, dosta čitaju knjige na engleskom jeziku i to različite žanrove unutar beletristike.
- Kao zanimljivost naveli bismo kako se vedra priča o prilagođavanju Amerikanca Codyja McClaina Browna na život u Hrvatskoj, o kojem piše u svojim knjigama Propuh, papuče i punica (Chasing a Croatian Girl) i Hrvatska uzvraća udarac (Croatia Strikes Back), već godinama nalazi među prodavanijim naslovima naše knjižare u Splitu. Izdanja ovih naslova postoje i na hrvatskom i na engleskom jeziku pa ih kupuju i domaći i strani čitatelji.
Što se tiče domaće literature, u posljednjih nekoliko godina iznjedrila je mnoge hitove čiji su autori mahom iz Dalmacije – od Tisje Kljaković Braić preko Olje Savičević Ivančević do Jurice Pavičića.
- Ako postoji prijevod, njihova se djela kupuju i na stranim jezicima. Broj prijevoda djela hrvatskih autora na različite jezike raste iz godine u godinu, a neki od njih zapaženi su na svojim tržištima i osvajaju i nagrade, poput ranije spomenutog Jurice Pavičića koji je za svoj roman Crvena voda u Francuskoj osvojio književnu nagradu frankofonih knjižara Libr‘à Nous 2022. za najbolji krimić - kaže Ivana.
Čitanje je svojevrsno medijsko iskustvo koje je u suprotnosti s prevladavajućim duhom našeg vremena: umiruje tijelo i duh i pomaže nam da se odmaknemo od sveprisutnih zaslona.