Od početka pandemije puno više vremena provodimo kući, sjedeći i ležeći, tjelesna aktivnost posve nam je smanjena, a ipak se često sjećamo malaksalo i bez energije. Nije riječ samo o 'mentalnom umoru', doslovno nemamo snage za išta osim daljnjeg izležavanja. Psiholozi upozoravaju koliko je naš um povezan s tijelom tako da nakupljeni stres može prouzročiti fizičke posljedice, a sada kada su i novim mjerama zabranjeni svi oblici treninga situacija bi se mogla dodatno pogoršati.
Psihologinja Angelica Raucci za Vice je objasnila da nije riječ ni o kakvom novom fenomenu.
-Živimo u vremenima u kojima nas produktivnost ispunjava osjećajem zadovoljstva. Kada radimo skloni smo minimizirati emocionalne teškoće. Kako da nam sada um pokaže da doživljavamo stres ako ne kroz fizičke simptome? rekla je.
Studije su pokazale da dugotrajni mentalni umor može utjecati i na fizičku izdržljivost. Izvođenjem izazovnog kognitivnog zadatka povećava se adenozin. Riječ je neurotransmiteru koji sudjeluje u regulaciji razine stanične energije i spavanja. Ako ga je previše, naš živčani sustav postaje suviše smiren. Nakupina adenozina uzrokuje osjećaj većeg umora tijekom naknadnih tjelesnih aktivnosti.
Umjesto da se tek na kraju dana pokušavamo suočiti s posljedicama toga kako smo ga proveli, Raucci preporučuje blagu fizičku aktivnost tijekom cijelog dana. Uz to treba i obratiti pozornost kako bi se prepoznali signali koje šalje tijelo i tako predvidjeti umor.
Naš mozak upravlja cijelim tijelom, a njime caruje um stoga ne čudi da se ponekad poigrava s našim tijelom, ali nerijetko su ti problemi i konkretnije prirode. Dugotrajno sjedenje i ležanje u nepravilnim pozama može uzrokovati direktne bolove pojašnjava fizioterapeutkinja Giulija Messini.
-Intenzivna uporaba računala i neergonomsko držanje mogu s vremenom uzrokovati bol u različitim dijelovima tijela. Loše držanje tijela može biti povezano s bolovima u vratu, migrenom, refluksom kiseline, umorom očiju i mnogim drugim tegobama.
Postoji nekoliko osnovnih pravila za dobro držanje tijekom rada na kompjuteru. Monitor bi trebao biti postavljen tako da gledamo središte zaslona, zadržavajući vodoravan pogled, na udaljenosti od 40 do 70 centimetara. Tastatura treba stajati tako da naši laktovi rade kut od 90 stupnjeva , a možda bi vam pomoglo i da dodate lumbalni potporni jastuk iza donjeg dijela leđa. Najvažnije je da se pokušate kretati što je češće moguće, kaže Messina.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, odrasli ljudi od 18 do 64 godine bi se trebali baviti 150 minuta tjelesne aktivnosti poput hodanja, plesanja ili vrtlarenja, ili 75 minuta vježbanja svaki tjedan.
Osim fizičkih blagodati tjelovježba je dobra i za mentalno zdravlje kaže Angelica Raucci.
-To je najbolji način da se riješite nagomilanog stresa, negativnih emocija, pa čak i tjeskobe. Naravno, san je također nevjerojatno važan za energiju i poboljšanje psihofizičkog stanja.