Priroda pamćenja je takva da kao što se pamte značajne ličnosti i dobri ljudi, pamte se i mafijaši. Ponekad i jako dugo i romantizirano.
Danas 17. siječnja navršava se 125 godina od rođenja jednog od najzloglasnijih gangstera svih vremena – Al Caponea koji je ovjekovječen u holivudskim filmovima kao što su "Kum", "Lice s ožiljkom" ili "Nedodirljivi".
Al Capone je stekao ime još za života u ludim dvadesetim godinama 20. stoljeća kao suosnivač i šef talijansko-američke mafije, grupe poznate kao Čikaški klan. Neki ga opisuju kao Robina Hooda prohibicije, jer je donirao novac u dobrotvorne svrhe. Od drugih gangstera se izdvajao i po tome što je bio vrlo prisutan u javnosti, šalio se s novinarima i organizirao velike zabave na kojima su tekle rijeke alkohola, piše John Silk za Deutsche Welle.
Kao što je to slučaj i s mnogim drugim gangsterima iz prošlosti, mišljenja o ovom bezobzirnom, ali i karizmatičnom mafijašu su podijeljena. Neki ga i dalje poštuju, premda je bio odgovoran za "imperij zločina" u Chicagu koji se bazirao na "kockanju, prostituciji, krijumčarenju, podmićivanju, trgovini narkoticima, pljački i ubojstvima", navodi se na FBI-jevoj web stranici.
Alphonse Gabriel Capone, sin imigranata iz Napulja rođen 17. siječnja 1899. u Brooklynnu u New Yorku, došao je u kontakt s organiziranim kriminalom još u ranoj mladosti. Kao tinejdžer postao je član ulične bande kriminalca "Five Points", prvenstveno irsko-američkog porijekla. Oni su reketarili u gradskoj četvrti donjeg Manhattana.
Bio je poznat i po velikodušnosti
Mladi Capone brzo je naučio da mu samo nasilje neće osigurati trajni uspjeh. Nakon što je rekao nešto uvredljivo o sestri gangstera Franka Gallucija, on mu je u baru nožem unakazio lice. Imao je 18 godina kada je tako dobio nadimak "Lice s ožiljkom" (Scarface). Gallucio je kasnije postao Caponeov tjelohranitelj.
Ubrzo nakon toga, Capone je upucao prvog čoveka, došao u sukob s irskim gangsterima i rukama skoro na smrt pretukao jednog irskog mafijaša. Znajući da ne smije dozvoliti da ga ponovo uhvate, pobjegao je iz New Yorka – u Chicago.
Na svom vrhuncu u tom gradu od 1925. do 1929. Capone je važio za najmoćnijeg mafijaša u Sjedinjenim Državama. Međutim, on sebe nije vidio kao kriminalca, već kao bogatog biznismena koji je bio poznat i po velikodušnosti. Konzorcij predvođen Caponeom stekao je ogromno bogatstvo prihodima koji su dolazili od ilegalne prodaje alkohola, pa sve do prostitucije.
FBI opisuje pokolj na Dan zaljubljenih 14. veljače 1929. kao "kulminaciju nasilja u eri čikaških bandi". Tog dana je sedam članova ili suradnika mafijaškog klana ‘Bugsa‘ Morana upucano iz automatskog oružja od suparnika koji su se predstavili kao policija. Iako je Capone u tom trenutku bio u svojoj kući na Floridi, vjerovalo se da je on naručio pokolj.
Nikada nije osuđen za ubojstva, ali je na kraju dospio u zatvor zbog utaje poreza. Tako je s 33 godine završio svoju karijeru mafijaškog bossa.
Dugi život u Hollywoodu
Kaznu je odslužio u ozloglašenom zatvoru Alcatraz kod San Franciska. Na slobodu je pušten 1939. zbog mentalne bolesti. Al Capone je umro 1947. od srčanog udara nakon moždanog udara, sa 48 godina.
Zloglasni gangster ostavio je trag i u Hollywoodu, kroz više filmova o mafijašima inspiriranih njegovom pričom.
Predstava tipičnog mafijaša onog vremena, u odijelu na pruge i malo nagnutim šeširom – potekla je od Caponea. Njegov naglasak i manire inspirirali su brojne portrete gangstera u stripovima, filmovima, popularnoj muzici i književnosti.
Capone se pojavljuje se u romanu Marija Puza "Kum" (1969.), koji je 1972. Francisu Fordu Coppoli bio predložak za proslavljeni istoimeni film. Bio je inspiracija i piscu Armitage Trailu za roman "Lice s ožiljkom" (1929.), koji je tijekom godina dva puta ekraniziran.
Remek-delo "Nedodirljivi" u režiji Briana De Palme još jedna je značajna drama inspirirana Caponeovom pričom. Robert de Niro je u ulozi gangstera, a film je zasnovan priči o tome kako je agent FBI-a Eliot Ness, kojeg igra Kevin Costner, uspio uhvatiti čikaškog mafijaša.
Film "Capone" iz 2020. s Tomom Hardyem u glavnoj ulozi također se bavi životom čovjeka koji je vladao carstvom zločina.
Legenda o Al Caponeu i dalje živi, jer njegova životna priča nije samo otjelotvorenje američkog sna – sin imigranta koji sa dna društva dospijeva među bogataše – već odslikava i ambivalentnost američke kulture tijekom prohibicije, ere koju karakteriziraju i puritanska suzdržanost i neumjerenost u trošenju. A te stare proturječnosti i dalje su dio kulture Sjedinjenih Američkih Država, piše Deutsche Welle.
