stdClass Object
(
[id] => 313775
[title] => Lovre Perković je od hotela 'Marjan' kreirao simbol Splita
[alias] => lovre-perkovic-je-od-hotela-marjan-kreirao-simbol-splita
[catid] => 256
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Djelo arhitekta Lovre Perkovića (1910. - 1998.) u urbanom izgledu Splita prisutno je gotovo na svakom koraku, od Parka Emanuela Vidovića, preko hotela "Marjan" i zgrade FESB-a, do poslovne zgrade u Zvonimirovoj. Povjesničarka umjetnosti dr. sc. Sandra Uskoković, docentica na Sveučilištu Dubrovnik, Odjel za umjetnost i restauraciju, njegovim radom pozabavila se u doktorskoj disertaciji obranjenoj na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pretočenoj u nedavno promoviranu knjigu "Lovro Perković: Estetika prostora i senzibilitet konteksta", koja je predstavljena i u Splitu.
Bazen u Gružu
Otkud interes jedne Dubrovkinje za djelo Lovre Perkovića koje je najvećim dijelom vezano uz Split?
- Oduvijek me intigrirao odnos moderniteta i tradicije s obzirom na to da je modernitet uvijek bio fokus mog profesionalnog i akademskog interesa, a ujedno i potječem iz povijesno “opterećene” dubrovačke sredine (slične splitskoj) gdje je taj spoj ili konflikt s jedne strane često bio uzrokom usporavanja moderniteta, ali s druge strane i inspiracija novog, kreativnog izražavanja. Govoreći o direktnom poticaju za moj interes prema Perkovićevu opusu i djelovanju, on proizlazi iz dva antologijska Perkovićeva djela ostvarena u Dubrovniku: Plivački bazen “Jug” u Gružu i Pomorski tehnikum na Lapadu, koji su se tipološki isticali unutar modernističkog opusa dubrovačke arhitekture koja se uglavnom manifestirala kroz poslijeratnu hotelsku turističku i prijeratnu ladanjsku izgradnju, te sam se stoga odlučila istražiti opus tog arhitekta, što je jednim dijelom bilo zadano i tematskim okvirom moje disertacije.
Jeste li nailazili na probleme prilikom prikupljanja građe, s obzirom na to da o arhivama građevinskih poduzeća Konstruktor" i "Graditelj" nije imao tko brinuti?
- Pri istraživanju arhitektonskih aktivnosti i događaja u međuratnom razdoblju u Splitu bila sam suočena sa specifičnom situacijom stanja splitskog arhiva i oskudne dostupne dokumentacije i arhivske građe. Nažalost, kompletan arhiv splitske općine uništen je u požaru 1943. godine. U najvećoj mjeri ni arhiv banske uprave nije bio dostupan, a s druge strane, arhivi pojedinih projektnih biroa i građevinskih arhiva u kojima je Perković radio (poput splitskog "Konstruktora" i dubrovačkog "Graditelja"), nerazumno su uništavani nakon Drugog svjetskog rata i tijekom proteklih desetljeća. Urbanistički zavod Splita je pak entuzijazmom bivših djelatnika i odgovornih pojedinaca uspio sačuvati opsežan arhiv, dokumentaciju i fotodokumentaciju radova i istraživanja te stručnu biblioteku s područja svih grana vlastite djelatnosti, što mi je poslužilo kao bitno istraživačko polazište za analizu Perkovićeva opusa, koji je najvećim dijelom i ostvaren tijekom djelovanja i rada u URBS-u.
Praška škola
Sintagma "praška škola" na ovim prostorima koristila se 70-ih i 80-ih godina za filmske režisere koji su zanat izučavali u Pragu, no manje je poznato da i u arhitekturi imamo "prašku školu". Njoj je pripadao i Perković. Postoji li nekakvo zajedničko obilježje spomenute škole?
- Naravno, no tom problematikom se bavio kolega dr.sc. Robert Plejić čija se disertacija bavi splitskim arhitektima koji su se školovali u Pragu, što mi je prilično pomoglo za shvaćanja međuratne arhitektonske scene u Splitu kao I same arhitektonske scene u Pragu u prvoj polovini 20. stoljeća. Tehnička visoka škola u Pragu predstavlja u tom razdoblju jednu od četiri najveća tehnička fakulteta u tadašnjoj Češkoj. Naglasak je bio na obrazovanju studenata prema istraživačkom, kreativnom, i neovisnom tehničkom radu, kako bi ih se pripremilo za tehničku djelatnost, usmjerenu na planiranje, organiziranje, poslovanje i administraciju.
Otvaranje međuratne splitske arhitekture prema avangardnim kretanjima bilo je dobrim dijelom uvjetovano činjenicom da su većina arhitekata u Splitu bila praški studenti koji su promicali suvremena arhitektonska stremljenja, ali i "patronatskom ulogom" tadašnjeg splitskog načelnika Ive Tartaglie, zajedno s tadašnjom općinskom upravom grada. U Dalmaciji se stvarala kritična masa protagonista modernog pokreta (arhitekata, kritičara, publicista) koja je djelovala na relaciji Split – Prag, te se grade prve moderne kuće u Splitu u duhu avangarde, ali i s obilježjima regionalnog i šireg međunarodnog konteksta. Čvrsto ukorijenjeni kubizam Praga, koji je vladao u prvim desetljećima 20. stoljeća, indirektno je transponiran u djela praške škole u Splitu, koji se prepoznaje u sklonosti geometrizmu, dominanti horizontale i čistim kubičnim oblicima, tlocrtnom središnjom postavom hodnika koji omogućuje pristup svim sobama. Nadalje, Baba naselje pokraj Praga koje je nastalo na zasadama modernizma sredinom 30-ih godina, i to u različitim oblicima individualnog stanovanja, svojim funkcionalističkim oblikovanjem čitljivim u horizontalnim trakastim prozorima na pročelju, kao i kubičnim volumenima koji artikuliraju ukupnu masu građevine, bilo je inspirativni model za splitske arhitekte nakon povratka sa školovanja u Pragu.
Godine 1928. Perković je kao student u Pragu bio na jednom predavanju Le Corbusiera, što je ostavilo trajan trag u njegovu poimanju arhitekture?
- Perković je poticaje za modernu arhitekturu uglavnom crpio izvan fakulteta, poput predavanja Le Corbusiera na kojem je poznati arhitekt izložio osnovna načela suvremene arhitekture. Perković je često spominjao ovo predavanje koje ga je na neki način odredilo i uvjerilo da je izbor arhitektonskog poziva prava odluka mladoga kreativnog istraživača. Na primjeru kuće Grabovac na Bačvicama iz 1939. godine, u arhitektonskom pristupu Perković je kontekstualizirao međunarodni funkcionalistički izraz i oblikovanje u okviru splitskog ambijenta, upotrebom lokalnih materijala i kolorita referirajući se na Le Corbusierove elemente artikulacije zidnih površina.
Hotel pokraj mora
Hotel "Marjan" iz 1963. svakako je najpoznatiji Perkovićev projekt u Splitu. Što je on za ono vrijeme značio?
- Hotel "Marjan" je pak bio kompleksno rješenje koje se nije samo odnosilo na izvođenje jedne hotelske građevine ili sklopa već čitavog arhitektonsko-urbanističkog poteza Zapadne obale u Splitu. Tu je Perković zajedno s autorima iz URBS-a bio nešto odvažniji i "moderniji“, upotrijebivši kontrastne oblike i svoj "praški“ geometrizam volumena, s obzirom na to da je arhitektonsko rješenje hotela ujedno bilo i sastavnim dijelom cjelokupnog urbanističkog rješenja, unutar kojeg je trebalo rješavati prostorne odnose širih razmjera i suodnos prema tradicionalnom pejsažu splitske luke, a za što je arhitektura hotela također bila suodgovorna. Ne povlađujući postojećem ambijentu, Perković je velikim otvorima, terasama i lođama artikulirao i rastvorio "strogi“ geometrijski volumen hotela, kako bi kroz navedenu transparentnost i prodiranje u vanjski prostor, vizualno povezao hotel sa životom luke i grada. Pri dodjeli Nagrade “Viktor Kovačić” 1964. godine istaknuto je da je spomenutim idejnim rješenjem, u kojem se prožimaju obala, ljudi i more, "Marjan" dobio svoj logični horizontalni kontakt s morem, a Zapadna obala Splita je ovim rješenjem bila "spašena“, te se u cijelosti dobila nova slika grada sa zapada. Naposlijetku, Perkoviću je uspjelo uspostaviti hotel "Marjan“ kao novi, moderni, urbani simbol Splita.
Prilikom splitskog javnog predstavljanja vaše knjige, čulo se i mišljenje kako bi današnji hotel "Marjan" drukčije izgledao da se njegov stari izgled mogao braniti ovom knjigom. Može li se arhitektonsko naslijeđe braniti knjigama?
- Ne bih bila tako kategorična da se knjigama može definirati ili braniti arhitektura. Zasigurno, one mogu biti pomoćni alat ili polazište arhitektima u suoblikovanju postojećeg ili pak konzervatorima u obrani zatečenog, no upravo je u razumijevanju i senzibilitetu, ali i nužnom kompromisu navedenih odlučujućih aktera, moguće valorizirati “staro”. Pri tome se, naravno, referiram na arhitekturu kao praksu, dok bi moja knjiga spadala u teoretsko područje koje uvijek može poslužiti kao argument kod valorizacije, no vjerujem da se kroz postojeću projektnu dokumentaciju izvornog hotela "Marjan" vrijednost ovog kompleksa mogla jasno iščitati. Kreativni čin oplemenjivanja postojećeg s novim, prije svega ipak je složenija dinamika, koja nastaje kao što sam prethodno navela, suradnjom i dijalogom odlučujućih aktera.
Kontakt s krajolikom
Kugla kao najsavršenije geometrijsko tijelo oduvijek je predstavljala izazov za arhitekte, kojemu, zbog specifičnosti same kugle, nije lako odgovoriti. No, Perkoviću je i to uspjelo u Primoštenu...
- Kugla kao najsavršenije geometrijsko tijelo, mada suviše apstraktno i nepraktično da bi poslužilo kao utilitarni oblik funkcionalne razdiobe prostora, je oduvijek privlačilo arhitekte. Perković je u Primoštenu, kod natkritog hotelskog bazena (1969.), upotrijebio kalotu kugle kao oblik koji se može rezati, dodavati, oduzimati i kombinirati u mnogo slobodnijim, gotovo proizvoljnim odnosima. U usporedbi sa svjetskim parametrima razvoja tehnologije u arhitekturi, kalotu kugle je prvi put upotrijebio Buckimnster Fuller 1929. godine kod Dymaxion House te zatim kod izvedbe geodezijske kupole, prvi put prilagođenu obiteljskoj primjeni i izvedenoj o njegovu vlastitom trošku u Carbondale, Illinois, 1959. godine. Kod Fullerova pristupa dominirala je gruba reduktivna konstruktivna etika i utilitaristički stav, pri čemu nije imao obzira prema osebujnosti bilo kojeg postojećeg konteksta te je projektirao svoje kuće kao da su to prototipovi serijske proizvodnje. I Perkovićevo djelo u Primoštenu je, uzimajući u obzir "kašnjenje“ tadašnje poslijeratne arhitekture u odnosu na suvremene tendencije u arhitekturi, bilo iznimno dostignuće i s tehnološkog i s estetskog stajališta, što je bilo i popraćeno i u stranoj publicistici, te ujedno i ukazalo na Perkovićev istančani senzibilitet kroz transparentno rješenje koje je omogućilo povezivanje unutarnjeg s vanjskim prostorom, tj. kontakt s morem i šumom. Krajnje inovativna konstrukcija bazena s pomičnom kupolom, u vrijeme otvorenja hotela bila je posebna atrakcija Primoštena, a osim svojih tehničkih prednosti, predstavljao je i u estetsko-oblikovnom smislu jedinstveni i privlačan koncept, krajnje ugodan za boravak.
U knjizi inzistirate na kontekstualnosti, prostornoj, društvenoj, povijesnoj, tehnološkoj... Je li bilo Perkovićevih kompromisa s takvim kontekstima?
- Svojevrsni kompromis je u arhitekturi uvijek nužan – od kompromisa s naručiteljem, s ambijentom u kojem stvarate, sa zajednicom tj. ljudima koji taj ambijent nastanjuju i imaju svoje viđenje njegova razvoja ili estetskog oblikovanja, stručne javnosti, ekonomičnosti (dakle, financijskog okvira), itd.. Kreativno umijeće je kako da navedeni kompromis ne bude na štetu kvalitete arhitekture ili čak prije kvalitete življenja u toj arhitekturi jer njena funkcija prije svega jest zadovoljenje potreba “drugih” - onih koji je nastanjuju i koji je koriste, ili pak onih koje ta arhitektura okružuje. Perkovićev jedini kompromis bio je kako pomiriti te silne čimbenike koji su često bili (i to u praksi jest obično slučaj) na “suprotnim” stranama, a pri tome ostvariti arhitekturu koja donosi novu kvalitetu, a ujedno je pristupačna velikom broju ljudi. Nužno je pri tome spomenuti da se osnovni problem tadašnje moderne, poslijeratne arhitekture odnosio na oživljavanje sposobnosti komuniciranja s najširim spektrom problema i formuliranje jedinstvenog arhitektonskog odgovora na njih, što se naposljetku pokazalo općim problemom društvene kohezije i kulturnog integriteta sredine. Jedna od glavnih kvaliteta arhitekta Lovre Perkovića što je on i u vremenu prevladavanja funkcionalističke arhitekture imao osjećaja i smisla za ambijentalne i pozitivne tradicionalne vrijednosti lokalne arhitekture, a da nikad nije funkciju žrtvovao za oblik, niti humani faktor za suvremenu tehniku.
Arhitekti u krajnjoj liniji grade ono što društvo od njih zahtijeva. To pak ne znači da je društvo isključivo odgovorno za "lošu“ arhitekturu, jer u konačnici je na odgovornosti arhitekta da iznađe kreativni senzibilitet kako bi potrebe društva stavio u službu umjetnosti.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => DJELA JAČA OD ZABORAVA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2016-05-27 14:22:09
[created_by] => 3114
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2016-05-28 14:22:30
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2016-05-28 07:55:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 86
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 256
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--kultura
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz kulture.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, film, tv, književnosti, glazba, kazalište, slikarstvo, arhitektura
[secure] => 0
[page_title] => Kultura
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Small
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2016\/05\/27\/Kultura\/arh280403marjan.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/05\/27\/Kultura\/uskokovic_knjiga2-280416.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/05\/27\/Kultura\/Split_Hotel_Marijan_1960s.jpg","\/Archive\/Images\/2016\/05\/27\/Kultura\/IMG_2939.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"960x707"},{"size0":"960x680"},{"size0":"960x648"},{"size0":"960x1280"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 256
[name] => Kultura
[alias] => kultura
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 18
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Small","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7710934 Threads: 2 Questions: 1627995193 Slow queries: 4835845
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111192348
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 51
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /kultura
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /kultura/lovre-perkovic-je-od-hotela-marjan-kreirao-simbol-splita-313775
[printLink] => /kultura/lovre-perkovic-je-od-hotela-marjan-kreirao-simbol-splita-313775?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 357534
[name] => Split
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => split
[link] => /tag/split
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 338458
[name] => arhitektura
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => arhitektura
[link] => /tag/arhitektura
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 236432
[name] => Hotel Marjan
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => hotel-marjan
[link] => /tag/hotel-marjan
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 244502
[name] => Sandra Uskoković
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => sandra-uskokovic
[link] => /tag/sandra-uskokovic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 244503
[name] => Lovro Perković
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => lovro-perkovic
[link] => /tag/lovro-perkovic
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 244504
[name] => Robert Plejić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => robert-plejic
[link] => /tag/robert-plejic
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 244505
[name] => Ivo Tartaglia
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => ivo-tartaglia
[link] => /tag/ivo-tartaglia
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 244506
[name] => Buckimnster Fuller
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => buckimnster-fuller
[link] => /tag/buckimnster-fuller
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 244507
[name] => Park Emanuela Vidovića
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => park-emanuela-vidovica
[link] => /tag/park-emanuela-vidovica
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 244508
[name] => ambijent
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => ambijent
[link] => /tag/ambijent
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => DJELA JAČA OD ZABORAVA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Lovre Perković je od hotela 'Marjan' kreirao simbol Splita
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3114
[name] => Dražen Duilo
[username] => dra-en-duilo
[email] => dra-en-duilo@sd.hr
[password] => $2y$10$DcA1pzSQmufyVoJ.nP./P.o1EdsnoGhU1NIt0ovoy6wO55LseCcpW
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/drazen-duilo-3114
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1632
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1632.png
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1632.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/05/27/Kultura/arh280403marjan.jpg
[galleryCount] => 4
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/05/27/Kultura/arh280403marjan.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/05/27/Kultura/uskokovic_knjiga2-280416.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/05/27/Kultura/Split_Hotel_Marijan_1960s.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2016/05/27/Kultura/IMG_2939.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Djelo arhitekta Lovre Perkovića (1910. - 1998.) u urbanom izgledu Splita prisutno je gotovo na svakom koraku, od Parka Emanuela Vidovića, preko hotela "Marjan" i zgrade FESB-a, do poslovne zgrade u Zvonimirovoj. Povjesničarka umjetnosti dr. sc. Sandra Uskoković, docentica na Sveučilištu Dubrovnik, Odjel za umjetnost i restauraciju, njegovim radom pozabavila se u doktorskoj disertaciji obranjenoj na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pretočenoj u nedavno promoviranu knjigu "Lovro Perković: Estetika prostora i senzibilitet konteksta", koja je predstavljena i u Splitu.
Bazen u Gružu
Otkud interes jedne Dubrovkinje za djelo Lovre Perkovića koje je najvećim dijelom vezano uz Split?
- Oduvijek me intigrirao odnos moderniteta i tradicije s obzirom na to da je modernitet uvijek bio fokus mog profesionalnog i akademskog interesa, a ujedno i potječem iz povijesno “opterećene” dubrovačke sredine (slične splitskoj) gdje je taj spoj ili konflikt s jedne strane često bio uzrokom usporavanja moderniteta, ali s druge strane i inspiracija novog, kreativnog izražavanja. Govoreći o direktnom poticaju za moj interes prema Perkovićevu opusu i djelovanju, on proizlazi iz dva antologijska Perkovićeva djela ostvarena u Dubrovniku: Plivački bazen “Jug” u Gružu i Pomorski tehnikum na Lapadu, koji su se tipološki isticali unutar modernističkog opusa dubrovačke arhitekture koja se uglavnom manifestirala kroz poslijeratnu hotelsku turističku i prijeratnu ladanjsku izgradnju, te sam se stoga odlučila istražiti opus tog arhitekta, što je jednim dijelom bilo zadano i tematskim okvirom moje disertacije.
Jeste li nailazili na probleme prilikom prikupljanja građe, s obzirom na to da o arhivama građevinskih poduzeća Konstruktor" i "Graditelj" nije imao tko brinuti?
- Pri istraživanju arhitektonskih aktivnosti i događaja u međuratnom razdoblju u Splitu bila sam suočena sa specifičnom situacijom stanja splitskog arhiva i oskudne dostupne dokumentacije i arhivske građe. Nažalost, kompletan arhiv splitske općine uništen je u požaru 1943. godine. U najvećoj mjeri ni arhiv banske uprave nije bio dostupan, a s druge strane, arhivi pojedinih projektnih biroa i građevinskih arhiva u kojima je Perković radio (poput splitskog "Konstruktora" i dubrovačkog "Graditelja"), nerazumno su uništavani nakon Drugog svjetskog rata i tijekom proteklih desetljeća. Urbanistički zavod Splita je pak entuzijazmom bivših djelatnika i odgovornih pojedinaca uspio sačuvati opsežan arhiv, dokumentaciju i fotodokumentaciju radova i istraživanja te stručnu biblioteku s područja svih grana vlastite djelatnosti, što mi je poslužilo kao bitno istraživačko polazište za analizu Perkovićeva opusa, koji je najvećim dijelom i ostvaren tijekom djelovanja i rada u URBS-u.
Praška škola
Sintagma "praška škola" na ovim prostorima koristila se 70-ih i 80-ih godina za filmske režisere koji su zanat izučavali u Pragu, no manje je poznato da i u arhitekturi imamo "prašku školu". Njoj je pripadao i Perković. Postoji li nekakvo zajedničko obilježje spomenute škole?
- Naravno, no tom problematikom se bavio kolega dr.sc. Robert Plejić čija se disertacija bavi splitskim arhitektima koji su se školovali u Pragu, što mi je prilično pomoglo za shvaćanja međuratne arhitektonske scene u Splitu kao I same arhitektonske scene u Pragu u prvoj polovini 20. stoljeća. Tehnička visoka škola u Pragu predstavlja u tom razdoblju jednu od četiri najveća tehnička fakulteta u tadašnjoj Češkoj. Naglasak je bio na obrazovanju studenata prema istraživačkom, kreativnom, i neovisnom tehničkom radu, kako bi ih se pripremilo za tehničku djelatnost, usmjerenu na planiranje, organiziranje, poslovanje i administraciju.
Otvaranje međuratne splitske arhitekture prema avangardnim kretanjima bilo je dobrim dijelom uvjetovano činjenicom da su većina arhitekata u Splitu bila praški studenti koji su promicali suvremena arhitektonska stremljenja, ali i "patronatskom ulogom" tadašnjeg splitskog načelnika Ive Tartaglie, zajedno s tadašnjom općinskom upravom grada. U Dalmaciji se stvarala kritična masa protagonista modernog pokreta (arhitekata, kritičara, publicista) koja je djelovala na relaciji Split – Prag, te se grade prve moderne kuće u Splitu u duhu avangarde, ali i s obilježjima regionalnog i šireg međunarodnog konteksta. Čvrsto ukorijenjeni kubizam Praga, koji je vladao u prvim desetljećima 20. stoljeća, indirektno je transponiran u djela praške škole u Splitu, koji se prepoznaje u sklonosti geometrizmu, dominanti horizontale i čistim kubičnim oblicima, tlocrtnom središnjom postavom hodnika koji omogućuje pristup svim sobama. Nadalje, Baba naselje pokraj Praga koje je nastalo na zasadama modernizma sredinom 30-ih godina, i to u različitim oblicima individualnog stanovanja, svojim funkcionalističkim oblikovanjem čitljivim u horizontalnim trakastim prozorima na pročelju, kao i kubičnim volumenima koji artikuliraju ukupnu masu građevine, bilo je inspirativni model za splitske arhitekte nakon povratka sa školovanja u Pragu.
Godine 1928. Perković je kao student u Pragu bio na jednom predavanju Le Corbusiera, što je ostavilo trajan trag u njegovu poimanju arhitekture?
- Perković je poticaje za modernu arhitekturu uglavnom crpio izvan fakulteta, poput predavanja Le Corbusiera na kojem je poznati arhitekt izložio osnovna načela suvremene arhitekture. Perković je često spominjao ovo predavanje koje ga je na neki način odredilo i uvjerilo da je izbor arhitektonskog poziva prava odluka mladoga kreativnog istraživača. Na primjeru kuće Grabovac na Bačvicama iz 1939. godine, u arhitektonskom pristupu Perković je kontekstualizirao međunarodni funkcionalistički izraz i oblikovanje u okviru splitskog ambijenta, upotrebom lokalnih materijala i kolorita referirajući se na Le Corbusierove elemente artikulacije zidnih površina.
Hotel pokraj mora
Hotel "Marjan" iz 1963. svakako je najpoznatiji Perkovićev projekt u Splitu. Što je on za ono vrijeme značio?
- Hotel "Marjan" je pak bio kompleksno rješenje koje se nije samo odnosilo na izvođenje jedne hotelske građevine ili sklopa već čitavog arhitektonsko-urbanističkog poteza Zapadne obale u Splitu. Tu je Perković zajedno s autorima iz URBS-a bio nešto odvažniji i "moderniji“, upotrijebivši kontrastne oblike i svoj "praški“ geometrizam volumena, s obzirom na to da je arhitektonsko rješenje hotela ujedno bilo i sastavnim dijelom cjelokupnog urbanističkog rješenja, unutar kojeg je trebalo rješavati prostorne odnose širih razmjera i suodnos prema tradicionalnom pejsažu splitske luke, a za što je arhitektura hotela također bila suodgovorna. Ne povlađujući postojećem ambijentu, Perković je velikim otvorima, terasama i lođama artikulirao i rastvorio "strogi“ geometrijski volumen hotela, kako bi kroz navedenu transparentnost i prodiranje u vanjski prostor, vizualno povezao hotel sa životom luke i grada. Pri dodjeli Nagrade “Viktor Kovačić” 1964. godine istaknuto je da je spomenutim idejnim rješenjem, u kojem se prožimaju obala, ljudi i more, "Marjan" dobio svoj logični horizontalni kontakt s morem, a Zapadna obala Splita je ovim rješenjem bila "spašena“, te se u cijelosti dobila nova slika grada sa zapada. Naposlijetku, Perkoviću je uspjelo uspostaviti hotel "Marjan“ kao novi, moderni, urbani simbol Splita.
Prilikom splitskog javnog predstavljanja vaše knjige, čulo se i mišljenje kako bi današnji hotel "Marjan" drukčije izgledao da se njegov stari izgled mogao braniti ovom knjigom. Može li se arhitektonsko naslijeđe braniti knjigama?
- Ne bih bila tako kategorična da se knjigama može definirati ili braniti arhitektura. Zasigurno, one mogu biti pomoćni alat ili polazište arhitektima u suoblikovanju postojećeg ili pak konzervatorima u obrani zatečenog, no upravo je u razumijevanju i senzibilitetu, ali i nužnom kompromisu navedenih odlučujućih aktera, moguće valorizirati “staro”. Pri tome se, naravno, referiram na arhitekturu kao praksu, dok bi moja knjiga spadala u teoretsko područje koje uvijek može poslužiti kao argument kod valorizacije, no vjerujem da se kroz postojeću projektnu dokumentaciju izvornog hotela "Marjan" vrijednost ovog kompleksa mogla jasno iščitati. Kreativni čin oplemenjivanja postojećeg s novim, prije svega ipak je složenija dinamika, koja nastaje kao što sam prethodno navela, suradnjom i dijalogom odlučujućih aktera.
Kontakt s krajolikom
Kugla kao najsavršenije geometrijsko tijelo oduvijek je predstavljala izazov za arhitekte, kojemu, zbog specifičnosti same kugle, nije lako odgovoriti. No, Perkoviću je i to uspjelo u Primoštenu...
- Kugla kao najsavršenije geometrijsko tijelo, mada suviše apstraktno i nepraktično da bi poslužilo kao utilitarni oblik funkcionalne razdiobe prostora, je oduvijek privlačilo arhitekte. Perković je u Primoštenu, kod natkritog hotelskog bazena (1969.), upotrijebio kalotu kugle kao oblik koji se može rezati, dodavati, oduzimati i kombinirati u mnogo slobodnijim, gotovo proizvoljnim odnosima. U usporedbi sa svjetskim parametrima razvoja tehnologije u arhitekturi, kalotu kugle je prvi put upotrijebio Buckimnster Fuller 1929. godine kod Dymaxion House te zatim kod izvedbe geodezijske kupole, prvi put prilagođenu obiteljskoj primjeni i izvedenoj o njegovu vlastitom trošku u Carbondale, Illinois, 1959. godine. Kod Fullerova pristupa dominirala je gruba reduktivna konstruktivna etika i utilitaristički stav, pri čemu nije imao obzira prema osebujnosti bilo kojeg postojećeg konteksta te je projektirao svoje kuće kao da su to prototipovi serijske proizvodnje. I Perkovićevo djelo u Primoštenu je, uzimajući u obzir "kašnjenje“ tadašnje poslijeratne arhitekture u odnosu na suvremene tendencije u arhitekturi, bilo iznimno dostignuće i s tehnološkog i s estetskog stajališta, što je bilo i popraćeno i u stranoj publicistici, te ujedno i ukazalo na Perkovićev istančani senzibilitet kroz transparentno rješenje koje je omogućilo povezivanje unutarnjeg s vanjskim prostorom, tj. kontakt s morem i šumom. Krajnje inovativna konstrukcija bazena s pomičnom kupolom, u vrijeme otvorenja hotela bila je posebna atrakcija Primoštena, a osim svojih tehničkih prednosti, predstavljao je i u estetsko-oblikovnom smislu jedinstveni i privlačan koncept, krajnje ugodan za boravak.
U knjizi inzistirate na kontekstualnosti, prostornoj, društvenoj, povijesnoj, tehnološkoj... Je li bilo Perkovićevih kompromisa s takvim kontekstima?
- Svojevrsni kompromis je u arhitekturi uvijek nužan – od kompromisa s naručiteljem, s ambijentom u kojem stvarate, sa zajednicom tj. ljudima koji taj ambijent nastanjuju i imaju svoje viđenje njegova razvoja ili estetskog oblikovanja, stručne javnosti, ekonomičnosti (dakle, financijskog okvira), itd.. Kreativno umijeće je kako da navedeni kompromis ne bude na štetu kvalitete arhitekture ili čak prije kvalitete življenja u toj arhitekturi jer njena funkcija prije svega jest zadovoljenje potreba “drugih” - onih koji je nastanjuju i koji je koriste, ili pak onih koje ta arhitektura okružuje. Perkovićev jedini kompromis bio je kako pomiriti te silne čimbenike koji su često bili (i to u praksi jest obično slučaj) na “suprotnim” stranama, a pri tome ostvariti arhitekturu koja donosi novu kvalitetu, a ujedno je pristupačna velikom broju ljudi. Nužno je pri tome spomenuti da se osnovni problem tadašnje moderne, poslijeratne arhitekture odnosio na oživljavanje sposobnosti komuniciranja s najširim spektrom problema i formuliranje jedinstvenog arhitektonskog odgovora na njih, što se naposljetku pokazalo općim problemom društvene kohezije i kulturnog integriteta sredine. Jedna od glavnih kvaliteta arhitekta Lovre Perkovića što je on i u vremenu prevladavanja funkcionalističke arhitekture imao osjećaja i smisla za ambijentalne i pozitivne tradicionalne vrijednosti lokalne arhitekture, a da nikad nije funkciju žrtvovao za oblik, niti humani faktor za suvremenu tehniku.
Arhitekti u krajnjoj liniji grade ono što društvo od njih zahtijeva. To pak ne znači da je društvo isključivo odgovorno za "lošu“ arhitekturu, jer u konačnici je na odgovornosti arhitekta da iznađe kreativni senzibilitet kako bi potrebe društva stavio u službu umjetnosti.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/kultura/lovre-perkovic-je-od-hotela-marjan-kreirao-simbol-splita-313775
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=b08ba861bf4a12c7236d58a582efc2cc387ad230
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Lovre+Perkovi%C4%87+je+od+hotela+%26%23039%3BMarjan%26%23039%3B+kreirao+simbol+Splita&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Flovre-perkovic-je-od-hotela-marjan-kreirao-simbol-splita-313775
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fkultura%2Flovre-perkovic-je-od-hotela-marjan-kreirao-simbol-splita-313775
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => DJELA JAČA OD ZABORAVA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
14. svibanj 2024 15:46
