U splitskom Salonu Galić u ponedjeljak, 4. listopada u 19 sati otvara se izložba o remek-djelu moderne arhitekture, Dječjem lječilištu Rikarda Marasovića u Krvavici, pod nazivom "(Ne) vjeruj pripovjedaču. Slučaj Krvavica".
Kružni objekt nekadašnjeg Vojnog dječjeg lječilišta, jedno od devastiranih arhitektonskih remek-djela izgrađeno sredinom šezdesetih godina prošloga stoljeća po projektu Rikarda Marasovića, polazna je točka izložbe.
Zgrada se nalazi u Krvavici, mjestu zapadno od Makarske, u borovoj šumi, nadomak plaže. Izgrađena u doba socijalističke Jugoslavije, bila je dio vojne imovine, a projektirana je za potrebe liječenja i rehabilitaciju djece s respiratornim bolestima vojnih osiguranika.
Zgrada je mijenjala funkciju pa tako 1973. postaje vojno odmaralište, a izvan sezone otvara se za osobe s posebnim potrebama, radnike slabijeg imovinskog stanja, učenike osnovnih škola na rekreativnoj nastavi. Sve do 1990. godine. Za vrijeme rata, 1991. – 1995., koristi se za smještaj izbjeglica, ranjenika, obuku specijalnih vojnih jedinica. Početkom dvijetisućitih zgrada je "demilitarizirana", iz nadležnosti MORH-a prešla je u ruke državne agencije Club Adriatic, kada je uklonjen nadzor nad objektom čime je otvoren put postupnoj devastaciji koja je do danas poprimila neslućene razmjere.
Izostavljeno iz povijesti
Tada zgrada dolazi u fokus uže-stručnog, arhitektonskog interesa, a zatim, postupno, i šire javnosti. Istodobno s njezinom afirmacijom kao previđenog, iz povijesti izostavljenog remek-djela moderne arhitekture i nastojanjima da se očuva, fokus stručne javnosti usmjerio se i na autora ovog iznimnog djela, arhitekta Rikarda Marasovića. Unatoč tome što je za života obnašao istaknute društvene funkcije, poput gradskog zastupnika, profesora na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Hrvatske, njegov rad i kvalitetni arhitektonski projekti, gotovo da uopće nisu publicirani u ondašnjim časopisima za arhitekturu i urbanizam. U slobodno vrijeme slikao je akvarele, najčešće s primorskim motivima.
– Ovo nije izložba o arhitekturi. Ovo je izložba o gubitku društvenog i transformiranju osobnog pamćenja uslijed radikalne društvene promjene i posljedicama tog procesa. Sudbinu Marasovićeve kultne zgrade sagledavamo kao simptom, pri čemu arhivske materijale, izvorne dokumente, zapise i fotografije, ispreplićemo s fikcijskim narativima eksperimentalnog filma umjetničkog dua Doplgenger – kaže Nataša Bodrožić iz "Slobodnih veza", udruge za suvremene umjetničke prakse.
Izložba je rezultat suradnje projekta "Motel Trogir" i istraživača iz udruge "Kačić" iz Podgore, a otvorena je do 15. listopada.