stdClass Object
(
[id] => 1205274
[title] => Putin je zgazio ideju o zelenoj tranziciji i napravio svijet još ovisnijim o fosilnim gorivima. Europa se sada vraća ugljenu, a klimatska kriza je sve bliže točki bez povratka
[alias] => zelena-buducnost-stize-malo-sutra-sve-vise-zapadnih-zemalja-energetsku-krizu-izazvanu-manjkom-ruskog-plina-rjesava-povratkom-ugljenu-zbog-kojega-nam-zelena-energija-i-jest-najhitnije-potrebna
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
"Ozbiljan prekid" u opskrbi Europske unije ruskim plinom izgledan je, kazala je EU povjerenica za energetiku Kadri Simson u ponedjeljak, pa je pozvala članice da revidiraju svoje krizne planove za slučajeve ostvarivanja takvog scenarija. "Od početka ruske invazije na Ukrajinu znali smo da je moguć veliki prekid, te se sada čini izglednim", kazala je Simson i poručila vladama da odmah reagiraju i smanje energetsku potrošnju, baš kao što su to nedavno od svojih građana tražili Japan i Australija, u strahu od potpunog energetskog kolapsa.
Članice EU-a od sada su, prema najnovijoj uredbi, dužne imati minimalnu razinu plina u skladištima na 80 posto do 1. studenoga 2022. godine. Trenutačno je ta popunjenost Unije na gotovo 57 posto, a varira od zemlje do zemlje. Tako je njemačko skladište puno upravo prosječnih 57 posto, poljsko čak 97, a ono nestašne Mađarske je na 39 posto. Pomalo zabrinjavajuće, popunjenost podzemnog skladišta plina u Okoliju pokraj Siska trenutačno je na svega 27 posto, što otvara pitanje hoće li Hrvatska uspjeti ispuniti propisanu Unijinu normu. Ali postoji još jedno važnije i ozbiljnije pitanje, a to je: Ako je Unija bila svjesna da je gospodarstvo koje počiva na ugljikovodicima iznimno krhko i nestabilno, zašto su njezini čelnici čekali rat da priznaju da je potreban odmak od takvog modela?
Isti korijeni krize
"Ukrajina se neće predati, a nadamo se da to neće učiniti ni svijet u izgradnji klimatski otporne budućnosti. Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem i rat protiv Ukrajine imaju iste korijene – fosilna goriva – i našu ovisnost o njima", poručila je znanstvenica Svitlana Krakovska dok je govorila u ime ukrajinske delegacije na Međuvladinu panelu o klimatskim promjenama (IPCC).
Kako je navedeno u izvješću IPCC-a, poduzimanje mjera za prilagodbu i smanjenje rizika od klimatske krize ujedno je put prema smanjenu svjetskih sukoba. "Na višim razinama globalnog zagrijavanja, utjecaji vremenskih i klimatskih ekstrema, posebno suše, povećanjem ranjivosti, sve više će utjecati na nasilne sukobe unutar i između država", ističu autori, dodajući: "Šanse za mir se smanjuju... podržavanjem ljudi u gospodarskim aktivnostima osjetljivim za klimu."
---
Okoli
Marko Todorov/Cropix
---
Klimatska kriza već se rutinski opisuje kao "najveća prijetnja s kojom su se moderni ljudi ikada suočili", a svako novo izvješće, s pomalo izlizanom dramatičnošću, opisuje u kojoj se mjeri stvari još uvijek pogoršavaju. Ali kada tenkovi ulaze u gradove i u mainstream medijima se pojavljuju srceparajuće snimke borbi u Ukrajini, donekle je razumljivo, osobito iz tržišne perspektive, da su neke od neposrednih zabrinutosti zbog pogoršanja klimatskih promjena izblijedjele.
Međutim, dok zapadne vlade, one iste koje su se prije pola godine u Glasgowu klele u svoju posvećenost zelenoj tranziciji, sankcijama Rusiji pucaju sebi u koljena, samo da bi onda panično tražile saniranje ekonomskih rana povećanom dozom ubrizgavanja fosilnih goriva u krvotok gospodarstva, neki dosadni i uporni aktivisti još se uvijek sjećaju egzistencijalne prijetnje koju klimatska kriza predstavlja. Štoviše, ruska invazija na Ukrajinu je – premda se u javnom diskursu smatra politički korektnijim liti krokodilske suze zbog plavokosih migranata nego grebati nataloženi politički nemar zbog kojega je do nje uopće došlo – samo potvrdila da je ovisnost o oskudnim i konačnim energentima, dostupnim samo u određenim dijelovima svijeta, priglupa i opasna energetska strategija, pogotovo jer raspolažemo tehnologijom koja ih nadilazi.
No koliko je Europska unija, koja sebi voli tepati da je "predvodnik u zelenoj transformaciji", predana i iskrena u dekarbonizaciji, sjajno demonstira to što je uvrstila tzv. prirodni plin (kao da je, recimo, nafta "neprirodna") i nuklearnu energiju u ekološki prihvatljive izvore, što otvara put za velike privatne investicije u takve projekte. Naravno, razlog zbog kojeg Europa sada skače sebi u usta jest to što, jednostavno, zelena transformacija nije nikad ni postojala pa se sad, suočen s Putinovim manipulacijama, Stari kontinent budi iz samohipnoze.
---
Andy Buchanan/Afp
---
Ova uredba, kritizirana jer je njezin nacrt objavljen nekoliko sati prije Nove godine, u želji da se u najluđoj noći u godini izbjegne ozbiljna rasprava o ovoj temi, itekako ide u prilog dvjema glavnim članicama: Francuskoj, koja uvelike ovisi o nuklearnoj energiji, i Njemačkoj, koja gasi svoje nuklearke pa joj je u prijelaznom razdoblju plin prijeko potreban. A budući da je EU nuklearnu energiju opisao kao zelenu, podsjetili smo se na to da ovisnost o bilo čemu, pa tako i ugljiku, uzrokuje šizofreniju.
Osim toga, uzimajući u obzir hitnoću kojom čovječanstvo mora uteći globalnom zatopljenju, nuklearne elektrane nisu odgovor koji će nam pri tome pomoći. Naime, njihova izgradnja i stavljanje u pogon traje predugo, prosječno oko deset godina. A tom razdoblju mora se još dodati nekoliko godina za odabir lokacije, regulatorno odobrenje i licenciranje. Sredinom prošlog stoljeća je fizičar John von Neumann predvidio da će u roku od nekoliko desetljeća nuklearna energija biti toliko učinkovita da će postati besplatna. To se nije dogodilo. Danas je nuklearna energija i dalje najskuplji oblik proizvodnje električne energije, koji obično košta dvostruko više od rada postrojenja na fosilna goriva.
Štetnost 'prirodnog' plina
Što se tiče plina, iako neki tvrde da emitira manje onečišćenja od ugljena ili nafte, istina je nešto kompliciranija. Plin ne proizvodi toliko stakleničkih plinova pri izgaranju kao druga fosilna goriva, ali to nije jedini način na koji staklenički plinovi odlaze u atmosferu. Prije nego što izgori, plin curi na svakom dijelu životnog ciklusa kao energenta: iz bušotine, tijekom transporta duž cjevovoda, u elektranama te u domovima i poslovnim objektima u kojima se koristi. To znači da se pri svakom od tih koraka u zrak ispuštaju ogromne količine metana, drugog po značenju klimatskog zagađivača, koji ima 80 puta veći potencijal zadržavanja topline od ugljikova dioksida u prvih 20 godina nakon što je ispušten u atmosferu. Štoviše, procjenjuje se da je metan uzrokovao samo trećinu manje globalnog zagrijavanja u odnosu na CO2.
---
Arne Dedert/Dpa Picture-alliance Via Afp
---
Kada je u pitanju crno zlato, članovi OPEC+, skupine od 23 zemlje izvoznice koje proizvode oko 45 posto ukupne svjetske sirove nafte, početkom lipnja složili su se da će malo povećati svoju proizvodnju kako bi olakšali rastuće cijene goriva. Inače, OPEC je, prije proširenja 2016., osnovan 1960. godine kao kartel čiji je cilj, kako kaže Kate Dourian iz Energetskog instituta, "prilagođavanje ponude i potražnje kako bi se uravnotežilo tržište, primjerice držeći visoke cijene smanjivanjem zaliha kada potražnja za naftom padne".
Američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Boris Johnson su više puta bezuspješno apelirali na Saudijsku Arabiju da poveća proizvodnju nafte. "Saudijci i UAE imaju slobodne kapacitete, ali odbijaju povećati proizvodnju. Ne žele da im to diktira Zapad", tvrdi Dourian. OPEC+ također mora poštovati želje Rusije budući da je ona jedan od dva najveća partnera u savezu. Carole Nakhle, izvršna direktorica Crystol Energyja, objašnjava: "Rusi su zadovoljni cijenama na ovoj razini. Oni nemaju što dobiti ako one odu niže. Budući da OPEC želi zadržati dobre odnose s Rusijom, najvjerojatnije će se nastaviti sa sporazumom koji su sklopili prošle godine. To znači vrlo postupno povećavanje zaliha sirove nafte od sada do rujna."
---
Giuseppe Cacace/Afp
---
Kako cijene benzina dostižu rekordne vrijednosti, što paralelno uzrokuje povećanje cijene više-manje svega, Biden je zamolio američke proizvođače nafte da otvore svoje slavine. Ali ti su pozivi – koji su potpuni odmak od predsjednikove zakletve da će suzbiti fosilna goriva – uvelike ostali neodgovoreni jer industrija trenutačno uživa rekordne dobitke, kojih se nema namjeru odreći jer ih je to netko lijepo zamolio. Dodatno, cijena frakcijskog pijeska, koji koriste operateri u procesu hidrauličkog frakturiranja, porasla je jer je rudnicima zatvorenim tijekom pandemije potrebno neko vrijeme da se vrate u pogon. Zbog opće nestašice na tržištu porasle su i cijene uređaja za bušenje, kao i troškovi rada jer je mnogo kvalificiranih radnika napustilo industriju i zahtijevaju premije za povratak.
Biden je javno kritizirao naftnu industriju zbog velikih profita od visokih cijena benzina, a ovog mjeseca je na sindikalnom skupu rekao da je Exxon "ove godine zaradio više novca od Boga", pritom demonstrirajući trostruku glupost; misleći da Bogu treba novac, prikazujući ga kao pohlepnika i portretirajući novac kao vrstu metasile koja kontrolira samog kreatora kozmosa, tako dajući za pravo korporacijama da njegove molbe odbiju kao tlapnje bedaka koji ne razumije monetarne tajne svemira. Inače, Exxonova dobit u prvom tromjesečju se više nego udvostručila u odnosu na prošlu godinu pa će naftni div, umjesto da olakša potrošačima kupnju na benzinskoj pumpi, otkupiti vlastite dionice vrijedne 30 milijardi dolara i tako povećati njihovu cijenu, zbog čega će njegovi direktori biti nagrađeni višim bonusima.
---
---
---
Porez na dodatnu zaradu
Samo je nekoliko vlada počelo oporezivati ovogodišnje dodatne profite energetskih korporacija (Italija, Španjolska, Bugarska, Rumunjska, UK). EU pruža strukturu kako bi se to moglo učiniti i koja bi se mogla primijeniti u više zemalja. Dodatni prihodi mogli bi se iskoristiti za kompenzaciju onima kojima je ona potrebna ili za proširenje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.
---
Najbolji kvartalni profit u novijoj povijesti ostvarila je i Ina u ovogodišnja prva tri mjeseca, u kojima je dobit iznosila čak 603 milijuna kuna i bila čak 14 puta veća u odnosu na isto razdoblje lani. Sándor Fasimon, predsjednik uprave Ine, naglasio je kako je "snažan rast cijena nafte i plina glavni pokretač snažnog rasta prihoda cjelokupne industrije". Bez obzira na to, Ina je, u odnosu na prvo tromjesečje 2021., otpustila 180 radnika, a preostalima smanjila plaću za desetak posto.
Kad smo kod smanjivanja, ruski državni energetski konglomerat Gazprom smanjio je kapacitete LNG-a u plinovodima Sjevernog toka 1 koji vodi do Njemačke, navodeći "servis opreme" kao razlog. Jasno, zbog rata i sankcija, koji su poremetili geopolitičke odnose, nije jasno kada će se i hoće li se uopće količine plina koji prolazi ispod Baltičkog mora vratiti na nekadašnje razine. Tako je rastuća prijetnja energetskom krizom u nadolazećoj zimi natjerala najveće europske kupce moskovskog plina, Njemačku, Austriju, Italiju i Nizozemsku, da pronalaze alternativne zalihe goriva. Kao rezultat toga, mogli bi ponovno početi sagorijevati više ugljena, jednog od najprljavijih i najzagađujućih načina proizvodnje energije.
Konstantno odgađanje tranzicije
To je izazvalo strahove da će Europa odgoditi tranziciju od fosilnih goriva i opasno ugroziti cilj ugljične neutralnosti do 2050., iako vlade inzistiraju da je spaljivanje ugljena nužna mjera za sprječavanje zimske nestašice. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck opisao je vladinu odluku da spali više ugljena kao "gorku", ali je rekao da zemlja mora učiniti sve što može da spriječi moguće redukcije struje.
---
Julian Stratenschulte/Dpa Picture-alliance Via Afp
---
---
Eksplozija ugljikovodičnih projekata
Kanada planira ubrzano izgraditi nove LNG terminale kako bi povećala izvoz, a SAD je potpisao ugovor o izvozu dodatnog plina u EU. Katar i Egipat potpisali su slične ugovore s Njemačkom, odnosno Italijom, dok Alžir ima sličan aranžman s Italijom. U Africi se oživljavaju stari projekti plinovoda (npr. Nigerija), a zemlje koje prije nisu izvozile fosilni plin (npr. Senegal) sada se potiču na opskrbu Europe plinom. Domaća proizvodnja fosilnih goriva porasla je u SAD-u, Kanadi, Norveškoj, Italiji i Japanu.
---
Neil Makaroff iz Climate Action Networka rekao je da je povratak ugljenu "loš izbor" sa strukturnim posljedicama. "Zemlje nastavljaju podržavati fosilnu energiju umjesto da dovoljno ulažu u obnovljive izvore energije. Rizik je zamjena jedne ovisnosti drugom: uvoz kolumbijskog ili australskog ugljena, američkog ili katarskog ukapljenog prirodnog plina kako bi se zamijenili ruski ugljikovodici", upozorio je. Do sada vlade nisu koristile priliku da preurede energetsku infrastrukturu pa smo sada, kažu iz CAN-a, svjedoci globalne "zlatne groznice" za proizvodnju novih fosilnih plinova, cjevovoda i postrojenja za LNG. To nas dovodi u opasnost da provedemo još jedno desetljeće u ekonomiji s visokim udjelom ugljika, a obećanje iz Pariškog sporazuma o ograničavanju zagrijavanja za 1,5 stupnjeva do 2100. zadrži izvan dosega.
Nakon što se nisu uspjele usredotočiti na klimu tijekom oporavka od COVID-a 19, čini se da će mnoge vlade učiniti istu pogrešku suočene s globalnim energetskim šokom. Vlade uglavnom nisu imale dekarbonizaciju kao dio svojih paketa za gospodarski oporavak nakon pandemije, pri čemu je samo mali dio poticaja namijenjen za ubrzanje energetske tranzicije. Umjesto toga, odabrano je održavanje statusa quo.
---
Nužne promjene u ponašanju
Neposredne i jeftine opcije za smanjenje potražnje za energijom i potrebe za ruskim fosilnim gorivima uključivale bi promjene u ponašanju, kao što je poticanje sporije vožnje uvođenjem ograničenja brzine, pravila kućnog ureda, ograničavanje pristupa automobilima gradovima ili smanjenje grijanje u zgradama. Čini se da su ove opcije vladama još uvijek vrlo neprivlačne, a malo koja ih potiče. Do sada su samo Novi Zeland, SAD (Kalifornija), Italija, Njemačka i Irska uvele nove poticaje za javni prijevoz.
---
Sada vlade nadoknađuju potrošačima visoke račune za energiju, osiguravajući paušalne porezne olakšice za benzin i dizel, a mnoge podupiru ponašanje koje zahtijeva intenzivno korištenje fosilnih goriva. Kada cijene energije ponovno počnu padati, vlade bi trebale razmisliti da iskoriste priliku za smanjenje subvencija na fosilna goriva ili uvedu porez na ugljik. To bi bilo i ekonomski prihvatljivije za potrošače jer bi dovelo do sporijeg pada cijena, a ne do njihova povećanja. Do sada je to učinila samo Danska.
---
afp photo
---
Izvršni direktor Međunarodne energetske agencije (IEA) Fatih Birol i predsjednik COP26 Alok Sharma, na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, izrazili su nadu da će tekući ruski napad na Ukrajinu i međunarodna energetska kriza koju je izazvao potaknuti prijelaz na obnovljivu energiju. Birol je trenutačnu globalnu situaciju nazvao "povijesnom prilikom za ubrzanje zelene tranzicije". "Ali vidim da u nekim zemljama postoji apetit za velika ulaganja u fosilna goriva. Ako to učinite, zaključat ćemo našu energetsku infrastrukturu i šanse za postizanje naših klimatskih ciljeva, koji su još jednom dogovoreni i potvrđeni u Glasgowu, značajno će se smanjiti", istaknuo je.
Listopadno-zelena Europa
U nedavnom izvješću, IEA je objavila da će se ove godine u energetski sektor uložiti gotovo 2,3 bilijuna eura, uključujući rekordnu potrošnju na obnovljive izvore energije. Agencija je također otkrila da ulaganja u naftu i plin ne mogu zadovoljiti rastuću potražnju za energijom bez preusmjeravanja na čistiju tehnologiju. "Ne možemo si priuštiti da zanemarimo ni današnju energetsku ni klimatsku krizu, ali dobra vijest je da ne moramo birati između njih – možemo se pozabaviti i jednima i drugim u isto vrijeme", rekao je direktor IEA-e.
I dok su mnogi ismijavali rusku ekonomiju kao primitivnu tržnicu nerafiniranih sirovina, ova najveća svjetska izvoznica nafte i plina sada je itekako pokazala da umije pazariti. Oslanjajući se na nevoljkost zapadnih oligarha da ugroze svoja primanja dopuštanjem vladama, koje se uvijek iznova povijaju pod zamasima korporativnoga kapitala, da podare svoje narode čistom energijom, Rusija se pokazala ne samo otpornom na sankcije, već sposobnom dirigirati tempo svjetske ekonomije. Sada, kad mu ekipa pod američkim kišobranom zatvara vrata, Putin neokrznuto prolazi kroz ona nova, gdje ga čekaju Kina, Indija, Južna Afrika i Brazil, s čijim će partnerstvom zaraditi više novca od Boga. A listopadno-zelena Europa će na jesen vidjeti Boga svoga.
---
'Fosilna koalicija'
Iako je nedavno objavljeno da EU planira od 2035. godine potpuno zabraniti prodaju automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem, odnosno da se oni, radi smanjenja emisije stakleničkih plinova, zamijene onima na električni pogon, ministar financija Njemačke, zemlje s jakom automobilskom industrijom, rekao je kako će ostati niše za motore s unutarnjim izgaranjem, kako je zabrana pogrešna i da se njemačka vlada neće složiti s ovom europskom legislativom.
Ovog tjedna su se ovoj ideji Njemačku pridružile Italija, Portugal, Bugarska, Rumunjska i Slovačka predloživši realniji scenarij, a to je smanjenje emisija CO2 iz vozila za 90 posto do 2035. i potpunu zabranu tek 2040. godine. Ova nova EU "fosilna kolacija" smatra da EU mora u obzir uzeti različito financijsko stanje građana u različitim državama članicama od kojih si mnogi ne mogu priuštiti skupe električne aute.
Marko Todorov/Cropix
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
"Ozbiljan prekid" u opskrbi Europske unije ruskim plinom izgledan je, kazala je EU povjerenica za energetiku Kadri Simson u ponedjeljak, pa je pozvala članice da revidiraju svoje krizne planove za slučajeve ostvarivanja takvog scenarija. "Od početka ruske invazije na Ukrajinu znali smo da je moguć veliki prekid, te se sada čini izglednim", kazala je Simson i poručila vladama da odmah reagiraju i smanje energetsku potrošnju, baš kao što su to nedavno od svojih građana tražili Japan i Australija, u strahu od potpunog energetskog kolapsa.
Članice EU-a od sada su, prema najnovijoj uredbi, dužne imati minimalnu razinu plina u skladištima na 80 posto do 1. studenoga 2022. godine. Trenutačno je ta popunjenost Unije na gotovo 57 posto, a varira od zemlje do zemlje. Tako je njemačko skladište puno upravo prosječnih 57 posto, poljsko čak 97, a ono nestašne Mađarske je na 39 posto. Pomalo zabrinjavajuće, popunjenost podzemnog skladišta plina u Okoliju pokraj Siska trenutačno je na svega 27 posto, što otvara pitanje hoće li Hrvatska uspjeti ispuniti propisanu Unijinu normu. Ali postoji još jedno važnije i ozbiljnije pitanje, a to je: Ako je Unija bila svjesna da je gospodarstvo koje počiva na ugljikovodicima iznimno krhko i nestabilno, zašto su njezini čelnici čekali rat da priznaju da je potreban odmak od takvog modela?
Isti korijeni krize
"Ukrajina se neće predati, a nadamo se da to neće učiniti ni svijet u izgradnji klimatski otporne budućnosti. Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem i rat protiv Ukrajine imaju iste korijene – fosilna goriva – i našu ovisnost o njima", poručila je znanstvenica Svitlana Krakovska dok je govorila u ime ukrajinske delegacije na Međuvladinu panelu o klimatskim promjenama (IPCC).
Kako je navedeno u izvješću IPCC-a, poduzimanje mjera za prilagodbu i smanjenje rizika od klimatske krize ujedno je put prema smanjenu svjetskih sukoba. "Na višim razinama globalnog zagrijavanja, utjecaji vremenskih i klimatskih ekstrema, posebno suše, povećanjem ranjivosti, sve više će utjecati na nasilne sukobe unutar i između država", ističu autori, dodajući: "Šanse za mir se smanjuju... podržavanjem ljudi u gospodarskim aktivnostima osjetljivim za klimu."
---
Okoli
Marko Todorov/Cropix
---
Klimatska kriza već se rutinski opisuje kao "najveća prijetnja s kojom su se moderni ljudi ikada suočili", a svako novo izvješće, s pomalo izlizanom dramatičnošću, opisuje u kojoj se mjeri stvari još uvijek pogoršavaju. Ali kada tenkovi ulaze u gradove i u mainstream medijima se pojavljuju srceparajuće snimke borbi u Ukrajini, donekle je razumljivo, osobito iz tržišne perspektive, da su neke od neposrednih zabrinutosti zbog pogoršanja klimatskih promjena izblijedjele.
Međutim, dok zapadne vlade, one iste koje su se prije pola godine u Glasgowu klele u svoju posvećenost zelenoj tranziciji, sankcijama Rusiji pucaju sebi u koljena, samo da bi onda panično tražile saniranje ekonomskih rana povećanom dozom ubrizgavanja fosilnih goriva u krvotok gospodarstva, neki dosadni i uporni aktivisti još se uvijek sjećaju egzistencijalne prijetnje koju klimatska kriza predstavlja. Štoviše, ruska invazija na Ukrajinu je – premda se u javnom diskursu smatra politički korektnijim liti krokodilske suze zbog plavokosih migranata nego grebati nataloženi politički nemar zbog kojega je do nje uopće došlo – samo potvrdila da je ovisnost o oskudnim i konačnim energentima, dostupnim samo u određenim dijelovima svijeta, priglupa i opasna energetska strategija, pogotovo jer raspolažemo tehnologijom koja ih nadilazi.
No koliko je Europska unija, koja sebi voli tepati da je "predvodnik u zelenoj transformaciji", predana i iskrena u dekarbonizaciji, sjajno demonstira to što je uvrstila tzv. prirodni plin (kao da je, recimo, nafta "neprirodna") i nuklearnu energiju u ekološki prihvatljive izvore, što otvara put za velike privatne investicije u takve projekte. Naravno, razlog zbog kojeg Europa sada skače sebi u usta jest to što, jednostavno, zelena transformacija nije nikad ni postojala pa se sad, suočen s Putinovim manipulacijama, Stari kontinent budi iz samohipnoze.
---
Andy Buchanan/Afp
---
Ova uredba, kritizirana jer je njezin nacrt objavljen nekoliko sati prije Nove godine, u želji da se u najluđoj noći u godini izbjegne ozbiljna rasprava o ovoj temi, itekako ide u prilog dvjema glavnim članicama: Francuskoj, koja uvelike ovisi o nuklearnoj energiji, i Njemačkoj, koja gasi svoje nuklearke pa joj je u prijelaznom razdoblju plin prijeko potreban. A budući da je EU nuklearnu energiju opisao kao zelenu, podsjetili smo se na to da ovisnost o bilo čemu, pa tako i ugljiku, uzrokuje šizofreniju.
Osim toga, uzimajući u obzir hitnoću kojom čovječanstvo mora uteći globalnom zatopljenju, nuklearne elektrane nisu odgovor koji će nam pri tome pomoći. Naime, njihova izgradnja i stavljanje u pogon traje predugo, prosječno oko deset godina. A tom razdoblju mora se još dodati nekoliko godina za odabir lokacije, regulatorno odobrenje i licenciranje. Sredinom prošlog stoljeća je fizičar John von Neumann predvidio da će u roku od nekoliko desetljeća nuklearna energija biti toliko učinkovita da će postati besplatna. To se nije dogodilo. Danas je nuklearna energija i dalje najskuplji oblik proizvodnje električne energije, koji obično košta dvostruko više od rada postrojenja na fosilna goriva.
Štetnost 'prirodnog' plina
Što se tiče plina, iako neki tvrde da emitira manje onečišćenja od ugljena ili nafte, istina je nešto kompliciranija. Plin ne proizvodi toliko stakleničkih plinova pri izgaranju kao druga fosilna goriva, ali to nije jedini način na koji staklenički plinovi odlaze u atmosferu. Prije nego što izgori, plin curi na svakom dijelu životnog ciklusa kao energenta: iz bušotine, tijekom transporta duž cjevovoda, u elektranama te u domovima i poslovnim objektima u kojima se koristi. To znači da se pri svakom od tih koraka u zrak ispuštaju ogromne količine metana, drugog po značenju klimatskog zagađivača, koji ima 80 puta veći potencijal zadržavanja topline od ugljikova dioksida u prvih 20 godina nakon što je ispušten u atmosferu. Štoviše, procjenjuje se da je metan uzrokovao samo trećinu manje globalnog zagrijavanja u odnosu na CO2.
---
Arne Dedert/Dpa Picture-alliance Via Afp
---
Kada je u pitanju crno zlato, članovi OPEC+, skupine od 23 zemlje izvoznice koje proizvode oko 45 posto ukupne svjetske sirove nafte, početkom lipnja složili su se da će malo povećati svoju proizvodnju kako bi olakšali rastuće cijene goriva. Inače, OPEC je, prije proširenja 2016., osnovan 1960. godine kao kartel čiji je cilj, kako kaže Kate Dourian iz Energetskog instituta, "prilagođavanje ponude i potražnje kako bi se uravnotežilo tržište, primjerice držeći visoke cijene smanjivanjem zaliha kada potražnja za naftom padne".
Američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Boris Johnson su više puta bezuspješno apelirali na Saudijsku Arabiju da poveća proizvodnju nafte. "Saudijci i UAE imaju slobodne kapacitete, ali odbijaju povećati proizvodnju. Ne žele da im to diktira Zapad", tvrdi Dourian. OPEC+ također mora poštovati želje Rusije budući da je ona jedan od dva najveća partnera u savezu. Carole Nakhle, izvršna direktorica Crystol Energyja, objašnjava: "Rusi su zadovoljni cijenama na ovoj razini. Oni nemaju što dobiti ako one odu niže. Budući da OPEC želi zadržati dobre odnose s Rusijom, najvjerojatnije će se nastaviti sa sporazumom koji su sklopili prošle godine. To znači vrlo postupno povećavanje zaliha sirove nafte od sada do rujna."
---
Giuseppe Cacace/Afp
---
Kako cijene benzina dostižu rekordne vrijednosti, što paralelno uzrokuje povećanje cijene više-manje svega, Biden je zamolio američke proizvođače nafte da otvore svoje slavine. Ali ti su pozivi – koji su potpuni odmak od predsjednikove zakletve da će suzbiti fosilna goriva – uvelike ostali neodgovoreni jer industrija trenutačno uživa rekordne dobitke, kojih se nema namjeru odreći jer ih je to netko lijepo zamolio. Dodatno, cijena frakcijskog pijeska, koji koriste operateri u procesu hidrauličkog frakturiranja, porasla je jer je rudnicima zatvorenim tijekom pandemije potrebno neko vrijeme da se vrate u pogon. Zbog opće nestašice na tržištu porasle su i cijene uređaja za bušenje, kao i troškovi rada jer je mnogo kvalificiranih radnika napustilo industriju i zahtijevaju premije za povratak.
Biden je javno kritizirao naftnu industriju zbog velikih profita od visokih cijena benzina, a ovog mjeseca je na sindikalnom skupu rekao da je Exxon "ove godine zaradio više novca od Boga", pritom demonstrirajući trostruku glupost; misleći da Bogu treba novac, prikazujući ga kao pohlepnika i portretirajući novac kao vrstu metasile koja kontrolira samog kreatora kozmosa, tako dajući za pravo korporacijama da njegove molbe odbiju kao tlapnje bedaka koji ne razumije monetarne tajne svemira. Inače, Exxonova dobit u prvom tromjesečju se više nego udvostručila u odnosu na prošlu godinu pa će naftni div, umjesto da olakša potrošačima kupnju na benzinskoj pumpi, otkupiti vlastite dionice vrijedne 30 milijardi dolara i tako povećati njihovu cijenu, zbog čega će njegovi direktori biti nagrađeni višim bonusima.
---
---
---
Porez na dodatnu zaradu
Samo je nekoliko vlada počelo oporezivati ovogodišnje dodatne profite energetskih korporacija (Italija, Španjolska, Bugarska, Rumunjska, UK). EU pruža strukturu kako bi se to moglo učiniti i koja bi se mogla primijeniti u više zemalja. Dodatni prihodi mogli bi se iskoristiti za kompenzaciju onima kojima je ona potrebna ili za proširenje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.
---
Najbolji kvartalni profit u novijoj povijesti ostvarila je i Ina u ovogodišnja prva tri mjeseca, u kojima je dobit iznosila čak 603 milijuna kuna i bila čak 14 puta veća u odnosu na isto razdoblje lani. Sándor Fasimon, predsjednik uprave Ine, naglasio je kako je "snažan rast cijena nafte i plina glavni pokretač snažnog rasta prihoda cjelokupne industrije". Bez obzira na to, Ina je, u odnosu na prvo tromjesečje 2021., otpustila 180 radnika, a preostalima smanjila plaću za desetak posto.
Kad smo kod smanjivanja, ruski državni energetski konglomerat Gazprom smanjio je kapacitete LNG-a u plinovodima Sjevernog toka 1 koji vodi do Njemačke, navodeći "servis opreme" kao razlog. Jasno, zbog rata i sankcija, koji su poremetili geopolitičke odnose, nije jasno kada će se i hoće li se uopće količine plina koji prolazi ispod Baltičkog mora vratiti na nekadašnje razine. Tako je rastuća prijetnja energetskom krizom u nadolazećoj zimi natjerala najveće europske kupce moskovskog plina, Njemačku, Austriju, Italiju i Nizozemsku, da pronalaze alternativne zalihe goriva. Kao rezultat toga, mogli bi ponovno početi sagorijevati više ugljena, jednog od najprljavijih i najzagađujućih načina proizvodnje energije.
Konstantno odgađanje tranzicije
To je izazvalo strahove da će Europa odgoditi tranziciju od fosilnih goriva i opasno ugroziti cilj ugljične neutralnosti do 2050., iako vlade inzistiraju da je spaljivanje ugljena nužna mjera za sprječavanje zimske nestašice. Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck opisao je vladinu odluku da spali više ugljena kao "gorku", ali je rekao da zemlja mora učiniti sve što može da spriječi moguće redukcije struje.
---
Julian Stratenschulte/Dpa Picture-alliance Via Afp
---
---
Eksplozija ugljikovodičnih projekata
Kanada planira ubrzano izgraditi nove LNG terminale kako bi povećala izvoz, a SAD je potpisao ugovor o izvozu dodatnog plina u EU. Katar i Egipat potpisali su slične ugovore s Njemačkom, odnosno Italijom, dok Alžir ima sličan aranžman s Italijom. U Africi se oživljavaju stari projekti plinovoda (npr. Nigerija), a zemlje koje prije nisu izvozile fosilni plin (npr. Senegal) sada se potiču na opskrbu Europe plinom. Domaća proizvodnja fosilnih goriva porasla je u SAD-u, Kanadi, Norveškoj, Italiji i Japanu.
---
Neil Makaroff iz Climate Action Networka rekao je da je povratak ugljenu "loš izbor" sa strukturnim posljedicama. "Zemlje nastavljaju podržavati fosilnu energiju umjesto da dovoljno ulažu u obnovljive izvore energije. Rizik je zamjena jedne ovisnosti drugom: uvoz kolumbijskog ili australskog ugljena, američkog ili katarskog ukapljenog prirodnog plina kako bi se zamijenili ruski ugljikovodici", upozorio je. Do sada vlade nisu koristile priliku da preurede energetsku infrastrukturu pa smo sada, kažu iz CAN-a, svjedoci globalne "zlatne groznice" za proizvodnju novih fosilnih plinova, cjevovoda i postrojenja za LNG. To nas dovodi u opasnost da provedemo još jedno desetljeće u ekonomiji s visokim udjelom ugljika, a obećanje iz Pariškog sporazuma o ograničavanju zagrijavanja za 1,5 stupnjeva do 2100. zadrži izvan dosega.
Nakon što se nisu uspjele usredotočiti na klimu tijekom oporavka od COVID-a 19, čini se da će mnoge vlade učiniti istu pogrešku suočene s globalnim energetskim šokom. Vlade uglavnom nisu imale dekarbonizaciju kao dio svojih paketa za gospodarski oporavak nakon pandemije, pri čemu je samo mali dio poticaja namijenjen za ubrzanje energetske tranzicije. Umjesto toga, odabrano je održavanje statusa quo.
---
Nužne promjene u ponašanju
Neposredne i jeftine opcije za smanjenje potražnje za energijom i potrebe za ruskim fosilnim gorivima uključivale bi promjene u ponašanju, kao što je poticanje sporije vožnje uvođenjem ograničenja brzine, pravila kućnog ureda, ograničavanje pristupa automobilima gradovima ili smanjenje grijanje u zgradama. Čini se da su ove opcije vladama još uvijek vrlo neprivlačne, a malo koja ih potiče. Do sada su samo Novi Zeland, SAD (Kalifornija), Italija, Njemačka i Irska uvele nove poticaje za javni prijevoz.
---
Sada vlade nadoknađuju potrošačima visoke račune za energiju, osiguravajući paušalne porezne olakšice za benzin i dizel, a mnoge podupiru ponašanje koje zahtijeva intenzivno korištenje fosilnih goriva. Kada cijene energije ponovno počnu padati, vlade bi trebale razmisliti da iskoriste priliku za smanjenje subvencija na fosilna goriva ili uvedu porez na ugljik. To bi bilo i ekonomski prihvatljivije za potrošače jer bi dovelo do sporijeg pada cijena, a ne do njihova povećanja. Do sada je to učinila samo Danska.
---
afp photo
---
Izvršni direktor Međunarodne energetske agencije (IEA) Fatih Birol i predsjednik COP26 Alok Sharma, na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, izrazili su nadu da će tekući ruski napad na Ukrajinu i međunarodna energetska kriza koju je izazvao potaknuti prijelaz na obnovljivu energiju. Birol je trenutačnu globalnu situaciju nazvao "povijesnom prilikom za ubrzanje zelene tranzicije". "Ali vidim da u nekim zemljama postoji apetit za velika ulaganja u fosilna goriva. Ako to učinite, zaključat ćemo našu energetsku infrastrukturu i šanse za postizanje naših klimatskih ciljeva, koji su još jednom dogovoreni i potvrđeni u Glasgowu, značajno će se smanjiti", istaknuo je.
Listopadno-zelena Europa
U nedavnom izvješću, IEA je objavila da će se ove godine u energetski sektor uložiti gotovo 2,3 bilijuna eura, uključujući rekordnu potrošnju na obnovljive izvore energije. Agencija je također otkrila da ulaganja u naftu i plin ne mogu zadovoljiti rastuću potražnju za energijom bez preusmjeravanja na čistiju tehnologiju. "Ne možemo si priuštiti da zanemarimo ni današnju energetsku ni klimatsku krizu, ali dobra vijest je da ne moramo birati između njih – možemo se pozabaviti i jednima i drugim u isto vrijeme", rekao je direktor IEA-e.
I dok su mnogi ismijavali rusku ekonomiju kao primitivnu tržnicu nerafiniranih sirovina, ova najveća svjetska izvoznica nafte i plina sada je itekako pokazala da umije pazariti. Oslanjajući se na nevoljkost zapadnih oligarha da ugroze svoja primanja dopuštanjem vladama, koje se uvijek iznova povijaju pod zamasima korporativnoga kapitala, da podare svoje narode čistom energijom, Rusija se pokazala ne samo otpornom na sankcije, već sposobnom dirigirati tempo svjetske ekonomije. Sada, kad mu ekipa pod američkim kišobranom zatvara vrata, Putin neokrznuto prolazi kroz ona nova, gdje ga čekaju Kina, Indija, Južna Afrika i Brazil, s čijim će partnerstvom zaraditi više novca od Boga. A listopadno-zelena Europa će na jesen vidjeti Boga svoga.
---
'Fosilna koalicija'
Iako je nedavno objavljeno da EU planira od 2035. godine potpuno zabraniti prodaju automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem, odnosno da se oni, radi smanjenja emisije stakleničkih plinova, zamijene onima na električni pogon, ministar financija Njemačke, zemlje s jakom automobilskom industrijom, rekao je kako će ostati niše za motore s unutarnjim izgaranjem, kako je zabrana pogrešna i da se njemačka vlada neće složiti s ovom europskom legislativom.
Ovog tjedna su se ovoj ideji Njemačku pridružile Italija, Portugal, Bugarska, Rumunjska i Slovačka predloživši realniji scenarij, a to je smanjenje emisija CO2 iz vozila za 90 posto do 2035. i potpunu zabranu tek 2040. godine. Ova nova EU "fosilna kolacija" smatra da EU mora u obzir uzeti različito financijsko stanje građana u različitim državama članicama od kojih si mnogi ne mogu priuštiti skupe električne aute.
Putin je zgazio ideju o zelenoj tranziciji i napravio svijet još ovisnijim o fosilnim gorivima. Europa se sada vraća ugljenu, a klimatska kriza je sve bliže točki bez povratka
"Ozbiljan prekid" u opskrbi Europske unije ruskim plinom izgledan je, kazala je EU povjerenica za energetiku Kadri Simson u ponedjeljak, pa je pozvala članice da revidiraju svoje krizne planove za slučajeve ostvarivanja takvog scenarija. "Od početka ruske invazije na Ukrajinu znali smo da je moguć veliki prekid, te se sada čini izglednim", kazala je Simson i poručila vladama da odmah reagiraju i smanje energetsku potrošnju, baš kao što su to nedavno od svojih građana tražili Japan i Australija, u strahu od potpunog energetskog kolapsa.
Članice EU-a od sada su, prema najnovijoj uredbi, dužne imati minimalnu razinu plina u skladištima na 80 posto do 1. studenoga 2022. godine. Trenutačno je ta popunjenost Unije na gotovo 57 posto, a varira od zemlje do zemlje. Tako je njemačko sk...
