stdClass Object
(
[id] => 1148570
[title] => Velika analiza: ukrajinske i američke vlasti optužuju Rusiju da priprema invaziju, dok Rusija tvrdi da Ukrajina po nagovoru SAD-a priprema ofenzivu na Donbas. Što je istina?
[alias] => velika-analiza-ukrajinske-i-americke-vlasti-optuzuju-rusiju-da-priprema-invaziju-dok-rusija-tvrdi-da-ukrajina-po-nagovoru-sad-a-priprema-ofenzivu-na-donbas-sto-je-istina
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Posljednjih tjedana sateliti bilježe povećane aktivnosti više kopnenih vojski istočne Europe: ruske, ukrajinske, poljske, bjeloruske, o raznim rodovima NATO trupa da ne govorimo. Te se vojske mahom kreću prema svojim granicama, dok se NATO standardno šulja prema granicama Rusije. Pritom je problem što marširaju jedni prema drugima, a nisu u pitanju Svjetske vojne igre ni zajedničke vojne vježbe, nego potencijalni rat na europskom istoku.
Iako se odnedavno posebno užarila poljsko-bjeloruska granica, gdje se obje strane loptaju s tisućama bliskoistočnih migranata i u to ime na granice dovlače desetke tisuće vojnika, glavna moguća fronta je istok Ukrajine, odnosno Donbas, gdje već sedam godina traje zamrznuti rat između prozapadnih vlasti u Kijevu i proruskih pobunjenika iz Donbasa, koji su još 2014. proglasili Narodne Republike Donjeck i Lugansk, na čijem teritoriju kijevska vlast otada nema ingerencija.
O eskalaciji situacije oko odmetnutog istoka Ukrajine svjedoče i izabrani naslovi u hrvatskim medijima u posljednjih desetak dana:
„Sve napetija situacija oko Ukrajine: Rusija pokreće vojne vježbe u Crnom moru, ukrajinska vojska na granici s Bjelorusijom – Američki raketni bacači Javelin sada su na istoku Ukrajine, Moskva upozorava da to može dovesti do totalnog sukoba u Donbasu – NATO upozorava Rusiju na 'cijenu' ako pokuša napasti Ukrajinu – Rusija tvrdi da američki bombarderi uvježbavaju korištenje nuklearnog oružja blizu ruske granice – Poljski predsjednik želi jaču NATO prisutnost u istočnoj Europi zbog 'ruskog gomilanja vojske' na granici s Ukrajinom – Bjeloruski predsjednik: 'SAD želi potaknuti rat ovdje' – Ukrajinski predsjednik tvrdi da se sprema državni udar u Ukrajini, optužio Rusiju – Moskva: 'Usijane glave kijevskog režima žele vojno rješenje u Donbasu' – Ukrajina kaže da je spremna obraniti se od Rusije – Lukašenko: 'U slučaju rata između Rusije i Ukrajine Bjelorusija neće stajati po strani'...”
A tu je i sukus svih naslova: „Je li Istočna Europa na rubu velikog rata?”
---
---
'Revolucija dostojanstva'
Aktualna priča oko Ukrajine priča je o međusobnom optuživanju: ukrajinske (i američke) vlasti optužuju Rusiju da priprema vojnu invaziju na Ukrajinu, jer je u blizinu ukrajinske granice dovela 100.000 vojnika, dok Rusija negira ikakvu ideju invazije – i odbija dati razloge kretanja trupa na svojem teritoriju – te tvrdi da zapravo Ukrajina (po nagovoru SAD-a) priprema vojnu ofenzivu na Donbas, ohrabrena novim oružjem koje joj pristiže sa Zapada.
I dok čekamo čiji će živci prvi popustiti i tko će prvi zapucati – što bi moglo začas stvoriti lančani niz neželjenih posljedica – vrijedi se prisjetiti kako smo uopće došli u situaciju da novinski naslovi sugeriraju skorašnje izbijanje ratnog sukoba između dva najveća slavenska naroda.
U širem smislu, nevolje po Ukrajinu počele su 2014. godine. Iako se na zapadu kao nulta točka sukoba uzima rusko vojno zauzimanje Krima s kraja veljače, odnosno formalno pripajanje Krima Rusiji u ožujku iste godine (nakon referenduma na kojem je 97 posto stanovništva Krima glasalo za odcjepljenje od Ukrajine i pripajanje Rusiji, uz izlaznost od 83 posto), ono što je Ukrajinu prelomilo nadvoje započelo je nekoliko mjeseci ranije i europskoj je javnosti poznato pod imenom „Euromajdan”, dok se u Ukrajini taj događaj naziva „Revolucija dostojanstva”.
Riječ je o višemjesečnim masovnim prosvjedima na ulicama Kijeva, s epicentrom na Trgu nezavisnosti (Majdan), koji su počeli kad je krajem studenoga 2013. tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič – koji je dobio izbore 2010. godine – na sastanku s liderima EU-a objavio da Ukrajina odustaje od približavanja Europskoj uniji, a umjesto toga strateški kreće prema Rusiji i Euroazijskoj gospodarskoj uniji.
To je bio „okidač” za tromjesečne prosvjede na Euromajdanu, koji su 22. veljače doveli do uličnog puča (neki koriste izraz „državni udar”) kojim je Janukovič svrgnut s vlasti, čime je zapečaćena sudbina današnje Ukrajine: nasilno rušenje Janukoviča dovelo je do oružanog ustanka Janukovičevih glasača na istoku zemlje i Ukrajina se našla u građanskom ratu.
Nema Janukoviča, nema Krima
Nakon pada Janukoviča – koji je samo zahvaljujući brzoj reakciji ruskih obavještajaca izvukao živu glavu iz Kijeva, te je prebačen u Rusiju – novog ukrajinskog predsjednika Arsenija Jacenjuka nije izabrao ni ukrajinski narod, ni prosvjednici s Euromajdana, nego Amerika. O tome postoji jedan od najživopisnijih dokaza u modernoj povijesti međunarodnih odnosa.
O upletenosti SAD-a u kijevski prevrat govori već i to što je tadašnja zamjenica američkog državnog tajnika Victoria Nuland posjećivala prosvjednike na Euromajdanu, hrabrila ih i dijelila im kekse, ali tek je njezin telefonski razgovor s američkim ambasadorom u Kijevu – koji je „procurio” u javnost – dokraja razotkrio tu vezu, a usput i jasno pokazao kako SAD vidi Europu. Naime, dok je ambasadoru tumačila koga treba postaviti na vlast nakon rušenja Janukoviča, on je upitao kako će na to reagirati EU, na što je Nuland britko odgovorila: „Jeb.š EU!”
Na papiru, orkestracija nasilnog prevrata u Kijevu za Washington itekako je imala smisla: još jedna postsovjetska država izići će iz moskovske orbite, a instalirana prozapadna vlast u Kijevu omogućit će američkim (NATO) snagama da stupe na Krim, ili barem da mu se značajno približe, čime će Rusija u perspektivi postati vojno vrlo izložena s jugozapada.
Na papiru se sve uklapalo, ali američki stratezi nisu uračunali brzinu ruske reakcije: istog tog 22. veljače, dok je Janukovič spašavao glavu u Kijevu, predsjednik Rusije Vladimir Putin sazvao je cjelonoćni sastanak političkog i vojnog vrha države, na kojem je odlučeno o aneksiji Krima: već do kraja tjedna ruski vojnici (u neoznačenim uniformama) zauzeli su čitav poluotok, a dva tjedna potom stanovništvo Krima na referendumu se plebiscitarno odredilo za Rusiju.
Amerikanci su tako ostali praznih šaka. Što, dakako, ne znači da su odustali od „ukrajinske ideje”.
---
---
Ukrajina nije Hrvatska
Pokazalo se i da izvoditi nasilni prevrat u tako podijeljenoj zemlji poput Ukrajine nije naročito inteligentan potez. Jer, dok je zapad Ukrajine očito proeuropski i prozapadno raspoložen, ukrajinski istok većinsko je proruski. U takvoj zemlji nasilno rušiti legalno izabranog proruskog predsjednika – koji potječe baš iz Donbasa – praktički nije ni moglo drukčije završiti doli u pobuni istočne Ukrajine i građanskom ratu, koji je dosad odnio oko 14.000 života, dok je 1,4 milijuna ljudi moralo napustiti domove (oko 900 000 ih je napustilo i zemlju).
Pritom mnogi pogrešno misle da na istoku Ukrajine većinu stanovništva čine Rusi, iz čega se izvlači jednako pogrešna analogija s Domovinskim ratom u Hrvatskoj, pa se današnja Ukrajina poistovjećuje s Hrvatskom iz 1991., a današnja Moskva s ondašnjim Beogradom, dok se Donbas smatra pandanom pobunjene SAO Krajine, u kojoj su većinu stanovništva činili Srbi.
Međutim, ta se analogija klima na činjenici da u odmetnutom Donbasu većinu ne čine Rusi, nego – etnički Ukrajinci. Njih ima gotovo 60 posto, dok je Rusa tek nešto više od trećine.
Konkretno, prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, među 4,8 milijuna stanovnika Donječke oblasti bilo je 57 posto Ukrajinaca i 38 posto Rusa, gotovo navlas isto kao i kod 2,5 milijuna žitelja Luganske oblasti: 58 posto Ukrajinaca i 39 posto Rusa. Etnički Ukrajinci imaju uvjerljivu apsolutnu većinu u obje oblasti Donbasa.
Poklonici analogije s Hrvatskom i Krajinom tu se mogu zapitati: zašto su onda Ukrajinci iz Donbasa ustali protiv Ukrajinaca iz Kijeva? Odnosno, zašto je ukrajinska vlada u Kijevu bombardirala Donjeck, Lugansk i druge gradove na istoku zemlje u kojima većinu čine etnički Ukrajinci?
Bratoubilački rat
Enigmu ovog bratoubilačkog rata donekle razrješava pitanje jezika.
U Ukrajini i inače veliki dio populacije koristi (i) ruski jezik, ali na istoku zemlje to je prvi izbor i kod većine Ukrajinaca: prema istom popisu iz 2001., ruski je glavni jezik 75 posto stanovnika Donječke oblasti i 69 posto žitelja Luganske oblasti. Budući da je udio izvornih govornika ruskog jezika u Donbasu čak dvostruko veći od udjela etničkih Rusa, jasno je da barem polovina Ukrajinaca u Donbasu kao materinski jezik navodi ruski.
Stoga je ustanku na istoku zemlje uvelike kumovala već prva odluka novih pučističkih vlasti u Kijevu 2014. godine, koje su odmah 23. veljače ukinule zakonski status ruskog jezika kao drugog službenog jezika u dijelovima Ukrajine s rusofonim življem. To se pokazalo izrazito nepametnim: kao što je Janukovičeva odluka da između EU-a i Rusije izabere Rusiju bila „okidač” za prosvjede na Euromajdanu – koji su rezultirali uličnim pučem – tako je i ukidanje službenog statusa ruskog jezika bilo „okidač” za pobunu u Donbasu, koja je rezultirala stvaranjem Narodnih Republika Donjeck i Lugansk.
Drugim riječima, u Ukrajini u prvom planu nemamo separatizam Rusa u Donbasu, nego imamo unutarnji sukob – odnosno građanski rat – između centralnih vlasti u Kijevu i ukrajinskog naroda na istoku zemlje, koje potpomaže Rusija.
Jezik nije jedino što razlikuje istočne i zapadne Ukrajince. Političke i ideološke razlike među njima stare su najmanje 100 godina i protežu se još od Oktobarske revolucije 1917. godine, da bi se potvrdile i u Drugom svjetskom ratu.
Donbas za Lenjina
Za vrijeme Oktobarske revolucije boljševici su upravo u Donbasu imali najveću podršku u čitavoj Ukrajini. I za Ruskog građanskog rata (1918. – 1922.) u Donbasu su se vodile velike borbe između boljševika i Bijele garde, koje su dobili boljševici.
Ta se identitetska razlika između zapadnih i istočnih Ukrajinaca ocrtala i u Drugom svjetskom ratu, kad su Ukrajinci na istoku zemlje mahom bili uz Crvenu armiju, dok je dobar dio Ukrajinaca na zapadu Ukrajine stao uz nacističkog kolaboracionista Stepana Banderu, ukrajinskog Antu Pavelića, odnosno, nešto preciznije – ukrajinskog Dražu Mihailovića.
Te su ideološke razlike preživjele do danas, postavši vidljive nakon puča na Majdanu. Otada se u Kijevu, u organizaciji neonacističke stranke Svoboda – koja je u prvoj post-Janukovičevoj vladi imala čak tri ministra – noćnim maršem s bakljama slavi Banderin rođendan (neki sudionici marširaju u uniformama 1. ukrajinske SS divizije iz WW2), a u ukrajinskoj vojsci u službeni se optjecaj vratio Banderin nacistički pozdrav „Slava Ukrajini – Slava herojima”, kao ukrajinski pandan ustaškom pozdravu „Za dom spremni”.
Suprotno tome, u Donbasu se i danas slavi antifašistička tradicija iz WW2 i tadašnji vojni pothvati Crvene armije. Ukrajinski istok na Banderin pozdrav „Slava Ukrajini – Slava herojima” gleda kao što Istra gleda na Pavelićev pozdrav „Za dom spremni”.
Dodatni razlog zbog kojeg je većina žitelja Donbasa – i ruska manjina i ukrajinska većina – tradicionalno vezana za Moskvu leži u faktu da je u vrijeme SSSR-a Moskva mnogo ulagala u razvoj ove regije kao rudarsko-industrijskog središta, pa je Donbas još u sovjetsko doba postao ekonomski najbogatiji dio Ukrajine. Stoga ne čudi da su ranija sociološka istraživanja regionalnih identiteta u Ukrajini pokazala da oko 40 posto žitelja Donbasa za sebe ne bira ni ukrajinski ni ruski identitet, nego – „sovjetski”.
Washington Kijevu ne vjeruje
To bi bila šira slika geneze sukoba između Kijeva i Moskve. U užem smislu, pak, aktualna eskalacija odnosa počela je prije mjesec dana, točnije 1. studenoga, kad je više američkih medija objavilo – pozivajući se na snimke komercijalne satelitske kompanije Maxar Technologies – da Rusija gomila trupe i vojnu opremu u blizini ukrajinske granice.
„Nove snimke pokazuju gomilanje oklopnih jedinica, tenkova i samohodnog topništva zajedno s kopnenim postrojbama koje se okupljaju kod ruskog grada Jelnja, blizu granice s Bjelorusijom”, pisao je tako Politico.
List Foreign Policy naveo je pak kako snimke prikazuju „popriličnu kvantitetu” ruske vojne opreme u blizini ukrajinske granice, dok je Washington Post objavio da „kretanje ruskih trupa uz ukrajinsku granicu izaziva zabrinutost u Europi i Americi”.
Tu se dogodilo nešto zanimljivo. Informacije o gomilanju ruske vojske negirala je ne samo Moskva, nego i – Kijev. Ukrajinsko ministarstvo obrane istog je dana objavilo priopćenje u kojem ističe kako „nikakva dodatna kretanja ruske vojske nisu uočena u blizini naših zajedničkih granica”.
No, samo dan poslije, 2. studenoga, glasnogovornik američkog State Departmenta nastavlja priču američkih medija, kao da priopćenje ukrajinskog ministarstva obrane ne postoji, ili kao da Washington Kijevu ne vjeruje:
„Svjesni smo javnih informacija o neuobičajenom kretanju ruske vojske u blizini Ukrajine, ali ne mogu reći koje su ruske namjere. No, kako je naša administracija već jasno istaknula i ranije – svaka eskalacija ili agresija bila bi izvor velike zabrinutosti za SAD”, poručio je tada glasnogovornik State Departmenta.
Tko želi rat?
Ta se bizarna igra nastavila. Američko prikazivanje „ruske prijetnje” kao da je stvarno preraslo je u apoteozu militarizma, što je dobilo takve razmjere da je američke medije 7. studenoga prozvao čak i Ured ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, čiji je glasnogovornik Sergej Nikiforov u TV obraćanju otvoreno poručio da je riječ o „zapadnoj medijskoj propagandi”, istaknuvši da ukrajinsko ministarstvo obrane nema nikakvih potvrda o ruskim vojnim pokretima, odnosno da broj ruskih vojnika na ukrajinskim granicama „nije veći od uobičajene brojke”.
„To je otvoreno pitanje, zašto američki mediji šire takve informacije?” zapitao se javno Nikiforov.
Jedan od mogućih odgovora koji dan poslije dao je ruski zastupnik Viktor Vodolacki, koji drži da NATO namjerno plasira optužbe protiv Rusije kako bi potaknuo sukob u Ukrajini:
„Sve ovo čini se samo s jednim ciljem: kako bi se uvuklo Ukrajinu u rat”, istaknuo je Vodolacki.
Još eksplicitniji bio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko – koji je nekidan obznanio da u slučaju rata između Rusije i Ukrajine ni Bjelorusija „neće stajati po strani” – kad je na sastanku bjeloruske vlade za potencijalno izbijanje rata na istoku Europe direktno optužio Ameriku:
„SAD, upravljajući rukama Poljaka, baltičkih zemalja i Ukrajinaca, želi započeti sukob, želi stvoriti kaos na ovim prostorima. Amerika će stajati sa strane i dostavljati oružje kako bismo se mi pobili međusobno, a naše ekonomije propale. Onda će se oni vratiti s dolarima, koje upravo tiskaju, kako bi nam 'pomogli'. Europa ne želi rat. Tko želi rat? Amerika želi rat!” poručio je Lukašenko.
Igra 'lud-zbunjen'
Kako bilo, i nakon što je Ured ukrajinskog predsjednika demantirao vijesti o gomilanju ruskih snaga, američki su mediji nastavili s takvim invektivama. Tako je 11. studenoga Bloomberg objavio da su američki dužnosnici kontaktirali svoje kolege u EU-u te im poručili kako bi „Rusija mogla pokrenuti invaziju na Ukrajinu”.
Tu se uključio i NATO, čiji je glavni tajnik Jens Stoltenberg izjavio da je NATO uočio „neuobičajenu koncentraciju trupa s ruske strane granice”. Puno manje zapadnih medija prenijelo je izjavu ukrajinskih pograničnih službi, koje su opovrgnule te navode: „Nismo registrirali nikakvo kretanje opreme ili vojske u blizini naše granice.”
Tada se propagandi rata priključuje i američka TV mreža CBS News, koja 20. studenoga – pozivajući se na neimenovane obavještajne izvore – objavljuje da se Rusija možda sprema na „zimsku invaziju” Ukrajine.
„Mogućnost potencijalnog ruskog napada na Ukrajinu povećava se kako vrijeme postaje hladnije. Napad ovisi o vremenskim uvjetima, mogao bi se dogoditi u roku od nekoliko tjedana, osim ako zapad ne zaustavi tu intervenciju”, naveo je CBS News.
U tom času i ukrajinska vojska napokon prihvaća američku teoriju o „ruskoj prijetnji”, pa čak tvrdi da zna i točno vrijeme ruskog napada. Konkretno, 21. studenoga ukrajinski general i šef vojnih obavještajnih službi Kiril Budanov u razgovoru za list Military Times izjavljuje kako očekuje da će Rusija napasti Ukrajinu „krajem siječnja ili početkom veljače”, dok ukrajinska vojska istodobno objavljuje da će Rusija izvesti napad na Ukrajinu „iz svih pravaca”, uključujući i s teritorija Bjelorusije.
Igra „lud-zbunjen” nastavila se i dalje: tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Oleksij Danilov izjavio je 25. studenoga da obavještajne službe nemaju nikakve informacije o pripremama ruskog napada, čime je dezavuirao navode generala Budanova.
Oligarsi protiv Zelenskog
U analizama eventualne ruske invazije na Ukrajinu jedan element upadljivo izostaje – motivacija Moskve za takav čin. Zašto bi Rusija to učinila?
Moskva je davno obznanila svoju „crvenu liniju” u vezi s Ukrajinom, a to je bilo kakvo približavanje Kijeva NATO-u, odnosno primicanje NATO-a Rusiji preko Ukrajine. Zato Rusiji najviše odgovara da sukob u Donbasu ostane zamrznut što duže, jer je jedan od glavnih uvjeta za ulazak u NATO da buduća članica mora imati kontrolu nad čitavim svojim teritorijem, što Ukrajina od 2014. nema. Ali ako bi Rusija anektirala Donbas, ostatak Ukrajine može odmah ući u NATO, čime bi NATO došao na same zapadne granice Rusije. Odnosno, Rusija bi ga tim potezom sama dovela na svoje granice.
Nakon širenja NATO-a iz 2004. godine – kad je Rusija dobila dva NATO susjeda, Estoniju i Latviju – dvije glavne preostale tampon-zone između zapadnih granica Rusije i NATO-a su Bjelorusija i Ukrajina, pa je Rusiji životno važno da tako i ostane. Drugim riječima, aneksijom istočne Ukrajine Rusija bi sama sebi pucala u glavu, odnosno radila bi protiv svojih najdubljih interesa.
Međutim, situacija je, kako vidimo, eskalirala do te mjere da se već sasvim otvoreno razglaba o mogućem datumu početka rata između Rusije i Ukrajine, bilo da taj rat započne ruskom invazijom, bilo ukrajinskim pokušajem da povrati Donbas, gdje bi se Rusija svakako uključila u obranu tamošnjeg stanovništva.
Jedan od potencijalnih datuma objavio je i ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski, koji je 26. studenoga iznio da je ukrajinska obavještajna služba otkrila planove za državni udar u Kijevu, koji bi izveli domaći oligarsi uz podršku Rusije i koji se trebao zbiti baš ovog tjedna:
„Dobili smo informaciju da se puč u Ukrajini priprema 1. i 2. prosinca”, rekao je Zelenski.
Kako se taj puč nije dogodio (barem ne do petka 3. prosinca, kad je ovaj tekst išao u tisak), ostaje da se pozabavimo ostalim datumima koji se spominju.
Neka Igre počnu!
Već smo naveli mišljenja da će Rusija napasti „krajem siječnja ili početkom veljače” (ukrajinski general Budanov), odnosno „u roku od nekoliko tjedana” (američki mediji). Slične rokove navode i oni koji drže da će rat početi ukrajinskim napadom na Donbas. Taj bi se napad po mišljenju nekih mogao dogoditi za vrijeme Zimskih olimpijskih igara u Pekingu – koje se održavaju od 4. do 20. veljače iduće godine – jer će Putin tada biti odsutan iz Rusije, u gostima kod svojeg glavnog saveznika, kineskog predsjednika Xija.
Ova se teza bazira na uočenom obrascu da se akcije protiv Rusije u istočnoj Europi tempiraju za vrijeme Olimpijskih igara.
Prvi put se to dogodilo u kolovozu 2008., kad je za Ljetnih igara u Pekingu – gdje je bio i Putin – tadašnji predsjednik Gruzije Mihail Saakašvili odlučio vojno vratiti odmetnute proruske pokrajine Južnu Abhaziju i Osetiju, ufajući se u Putinovu odsutnost i vojnu zaštitu Zapada. Akcija je završila katastrofalno po gruzijske interese: ruski su tenkovi došli skoro do Tbilisija, Gruzija je trajno ostala bez tih dviju regija, zapad nije ni trepnuo, a Saakašvili je od muke pred TV kamerama pojeo vlastitu kravatu (i Zelenski nosi kravatu).
A drugi put se ta „olimpijska intervencija” dogodila baš pri uličnom svrgavanju Janukoviča u Kijevu u veljači 2014., koje se događalo tijekom zatvaranja Zimskih olimpijskih igara u Sočiju. Za razliku od gruzijske, ova je intervencija bila uspješna, ali kratkoročno: Janukovič je svrgnut, ali je Ukrajina to platila gubitkom Krima i građanskim ratom na istoku zemlje.
Iz ovih primjera vidimo koliko je današnji svijet moralno ispod antičkog. U helenska vremena ratovi su se u vrijeme Olimpijskih igara prekidali, a danas se Igre čekaju kako bi počeli. Bez obzira na sve, bratoubilački rat između Ukrajine i Rusije apsolutno valja izbjeći, jer nikome u Europi ne bi donio ništa dobro, a lako bi mogao izmaknuti kontroli i prerasti u armagedon.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Ratni bubnjevi
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
[extra_fields_search] => Ratni bubnjevi 2 0 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
[created] => 2021-12-01 07:48:35
[created_by] => 3107
[created_by_alias] => Damir Pilić
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2021-12-05 19:36:28
[modified_by] => 3107
[publish_up] => 2021-12-04 19:06:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 1887
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 241
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Europe i svijeta.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, politika, europa, svijet
[secure] => 0
[page_title] => Svijet
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2021\/12\/01\/20131488.jpg","\/images\/slike\/2021\/12\/01\/20134238.jpg","\/images\/slike\/2021\/12\/01\/20134230.jpg","\/images\/slike\/2021\/12\/01\/20133830.jpg","\/images\/slike\/2021\/12\/01\/20176294.jpg","\/images\/slike\/2021\/12\/01\/20180776.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Sergey Volskiy","Anatolii Stepanov","Anatolii Stepanov","AFP","AFP","AFP"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","Aleksandar Luka\u0161enko, predsjednik Bjelorusije","Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a","Vladimir Zelenski, predsjednik Ukrajine"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1278","hd_20131488_1920.jpg":"1920x1080","k_20131488_1280.jpg":"1280x1280","k_20131488_1024.jpg":"1024x1024","k_20131488_640.jpg":"640x640","k_20131488_480.jpg":"480x480","k_20131488_340.jpg":"340x340","k_20131488_220.jpg":"220x220","o_20131488_1280.jpg":"1280x852","o_20131488_1024.jpg":"1024x681","o_20131488_640.jpg":"640x426","o_20131488_480.jpg":"480x319","o_20131488_340.jpg":"340x226","o_20131488_220.jpg":"220x146","h_20131488_1280.jpg":"1280x854","h_20131488_1024.jpg":"1024x683","h_20131488_640.jpg":"640x427","h_20131488_480.jpg":"480x320","h_20131488_340.jpg":"340x227","h_20131488_220.jpg":"220x147","pp_20131488_1280.jpg":"1006x1280","pp_20131488_1024.jpg":"805x1024","pp_20131488_640.jpg":"503x640","pp_20131488_480.jpg":"377x480","pp_20131488_340.jpg":"267x340","pp_20131488_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1318","hd_20134238_1920.jpg":"1920x1080","k_20134238_1280.jpg":"1280x1280","k_20134238_1024.jpg":"1024x1024","k_20134238_640.jpg":"640x640","k_20134238_480.jpg":"480x480","k_20134238_340.jpg":"340x340","k_20134238_220.jpg":"220x220","o_20134238_1280.jpg":"1280x878","o_20134238_1024.jpg":"1024x702","o_20134238_640.jpg":"640x439","o_20134238_480.jpg":"480x329","o_20134238_340.jpg":"340x233","o_20134238_220.jpg":"220x151","h_20134238_1280.jpg":"1280x854","h_20134238_1024.jpg":"1024x683","h_20134238_640.jpg":"640x427","h_20134238_480.jpg":"480x320","h_20134238_340.jpg":"340x227","h_20134238_220.jpg":"220x147","pp_20134238_1280.jpg":"1006x1280","pp_20134238_1024.jpg":"805x1024","pp_20134238_640.jpg":"503x640","pp_20134238_480.jpg":"377x480","pp_20134238_340.jpg":"267x340","pp_20134238_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1277","hd_20134230_1920.jpg":"1920x1080","k_20134230_1280.jpg":"1280x1280","k_20134230_1024.jpg":"1024x1024","k_20134230_640.jpg":"640x640","k_20134230_480.jpg":"480x480","k_20134230_340.jpg":"340x340","k_20134230_220.jpg":"220x220","o_20134230_1280.jpg":"1280x851","o_20134230_1024.jpg":"1024x681","o_20134230_640.jpg":"640x425","o_20134230_480.jpg":"480x319","o_20134230_340.jpg":"340x226","o_20134230_220.jpg":"220x146","h_20134230_1280.jpg":"1280x854","h_20134230_1024.jpg":"1024x683","h_20134230_640.jpg":"640x427","h_20134230_480.jpg":"480x320","h_20134230_340.jpg":"340x227","h_20134230_220.jpg":"220x147","pp_20134230_1280.jpg":"1006x1280","pp_20134230_1024.jpg":"805x1024","pp_20134230_640.jpg":"503x640","pp_20134230_480.jpg":"377x480","pp_20134230_340.jpg":"267x340","pp_20134230_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_20133830_1920.jpg":"1920x1080","k_20133830_1280.jpg":"1280x1280","k_20133830_1024.jpg":"1024x1024","k_20133830_640.jpg":"640x640","k_20133830_480.jpg":"480x480","k_20133830_340.jpg":"340x340","k_20133830_220.jpg":"220x220","o_20133830_1280.jpg":"1280x853","o_20133830_1024.jpg":"1024x682","o_20133830_640.jpg":"640x426","o_20133830_480.jpg":"480x320","o_20133830_340.jpg":"340x226","o_20133830_220.jpg":"220x146","h_20133830_1280.jpg":"1280x854","h_20133830_1024.jpg":"1024x683","h_20133830_640.jpg":"640x427","h_20133830_480.jpg":"480x320","h_20133830_340.jpg":"340x227","h_20133830_220.jpg":"220x147","pp_20133830_1280.jpg":"1006x1280","pp_20133830_1024.jpg":"805x1024","pp_20133830_640.jpg":"503x640","pp_20133830_480.jpg":"377x480","pp_20133830_340.jpg":"267x340","pp_20133830_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","hd_20176294_1920.jpg":"1920x1080","k_20176294_1280.jpg":"1280x1280","k_20176294_1024.jpg":"1024x1024","k_20176294_640.jpg":"640x640","k_20176294_480.jpg":"480x480","k_20176294_340.jpg":"340x340","k_20176294_220.jpg":"220x220","o_20176294_1280.jpg":"1280x853","o_20176294_1024.jpg":"1024x682","o_20176294_640.jpg":"640x426","o_20176294_480.jpg":"480x320","o_20176294_340.jpg":"340x226","o_20176294_220.jpg":"220x146","h_20176294_1280.jpg":"1280x854","h_20176294_1024.jpg":"1024x683","h_20176294_640.jpg":"640x427","h_20176294_480.jpg":"480x320","h_20176294_340.jpg":"340x227","h_20176294_220.jpg":"220x147","pp_20176294_1280.jpg":"1006x1280","pp_20176294_1024.jpg":"805x1024","pp_20176294_640.jpg":"503x640","pp_20176294_480.jpg":"377x480","pp_20176294_340.jpg":"267x340","pp_20176294_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1239","hd_20180776_1920.jpg":"1920x1080","k_20180776_1280.jpg":"1280x1280","k_20180776_1024.jpg":"1024x1024","k_20180776_640.jpg":"640x640","k_20180776_480.jpg":"480x480","k_20180776_340.jpg":"340x340","k_20180776_220.jpg":"220x220","o_20180776_1280.jpg":"1280x826","o_20180776_1024.jpg":"1024x660","o_20180776_640.jpg":"640x413","o_20180776_480.jpg":"480x309","o_20180776_340.jpg":"340x219","o_20180776_220.jpg":"220x141","h_20180776_1280.jpg":"1280x854","h_20180776_1024.jpg":"1024x683","h_20180776_640.jpg":"640x427","h_20180776_480.jpg":"480x320","h_20180776_340.jpg":"340x227","h_20180776_220.jpg":"220x147","pp_20180776_1280.jpg":"1006x1280","pp_20180776_1024.jpg":"805x1024","pp_20180776_640.jpg":"503x640","pp_20180776_480.jpg":"377x480","pp_20180776_340.jpg":"267x340","pp_20180776_220.jpg":"173x220"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 204
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 241
[name] => Svijet
[alias] => svijet
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 2
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 1
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 18
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 8022116 Threads: 4 Questions: 1663831135 Slow queries: 4949918
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 112094886
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 46
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object
(
[offset:protected] => 0
[limit:protected] => 0
[db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
*RECURSION*
[sql:protected] =>
[type:protected] => select
[element:protected] =>
[select:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => SELECT
[elements:protected] => Array
(
[0] => category.*
[1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container
[2] => container.name AS container_name
[3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item
)
[glue:protected] => ,
)
[delete:protected] =>
[update:protected] =>
[insert:protected] =>
[from:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => FROM
[elements:protected] => Array
(
[0] => `#__ocm_categories` AS `category`
)
[glue:protected] => ,
)
[join:protected] => Array
(
[0] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid
)
[glue:protected] => ,
)
[1] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID
)
[glue:protected] => ,
)
)
[set:protected] =>
[where:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => WHERE
[elements:protected] => Array
(
[0] => `category`.`id` = '240'
)
[glue:protected] => AND
)
[group:protected] =>
[having:protected] =>
[columns:protected] =>
[values:protected] =>
[order:protected] =>
[autoIncrementField:protected] =>
[call:protected] =>
[exec:protected] =>
[union:protected] =>
[unionAll:protected] =>
[selectRowNumber:protected] =>
)
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/svijet
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 241
[name] => Svijet
[alias] => svijet
[parent] => 119
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /vijesti/svijet
)
)
[link] => /vijesti/svijet/velika-analiza-ukrajinske-i-americke-vlasti-optuzuju-rusiju-da-priprema-invaziju-dok-rusija-tvrdi-da-ukrajina-po-nagovoru-sad-a-priprema-ofenzivu-na-donbas-sto-je-istina-1148570
[printLink] => /vijesti/svijet/velika-analiza-ukrajinske-i-americke-vlasti-optuzuju-rusiju-da-priprema-invaziju-dok-rusija-tvrdi-da-ukrajina-po-nagovoru-sad-a-priprema-ofenzivu-na-donbas-sto-je-istina-1148570?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 233756
[name] => rusija
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => rusija
[link] => /tag/rusija
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 439881
[name] => Ukrajina
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => ukrajina
[link] => /tag/ukrajina
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 339127
[name] => invazija
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => invazija
[link] => /tag/invazija
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 658839
[name] => Aneksija
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2021-12-04 20:07:12
[main_article_id] => 0
[alias] => aneksija
[link] => /tag/aneksija
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Ratni bubnjevi
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[contains_infographic] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[Withoutads] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[Photo_gallery] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[promo] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[contains_video] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[exclude_comments] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[open_link_in_new_window] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[no_index] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[no_cache] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[related_on_bottom] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[live_button] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[instant_articles] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[s_preporucuje] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[s_voli] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[layout_with_three_photos] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[gallery_in_the_article] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[required_views] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[fullhd_image] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[paid_article] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Velika analiza: ukrajinske i američke vlasti optužuju Rusiju da priprema invaziju, dok Rusija tvrdi da Ukrajina po nagovoru SAD-a priprema ofenzivu na Donbas. Što je istina?
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3107
[name] => Damir Pilić
[username] => damir-pili
[email] => damir-pili@sd.hr
[password] => $2y$10$KrU/.ZEYdVjL4WRvqz720ueo0NRuLxdeba4TsMluTxBUClcQKLy7W
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/damir-pilic-3107
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1625
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1625.png
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1625.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/01/20131488.jpg
[galleryCount] => 6
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => Sergey Volskiy
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/01/20131488.jpg
[title] =>
Sergey Volskiy
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/01/20134238.jpg
[title] =>
Anatolii Stepanov
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/01/20134230.jpg
[title] =>
Anatolii Stepanov
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/01/20133830.jpg
[title] =>
Aleksandar Lukašenko, predsjednik Bjelorusije AFP
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/01/20176294.jpg
[title] =>
Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a AFP
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/12/01/20180776.jpg
[title] =>
Vladimir Zelenski, predsjednik Ukrajine AFP
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Posljednjih tjedana sateliti bilježe povećane aktivnosti više kopnenih vojski istočne Europe: ruske, ukrajinske, poljske, bjeloruske, o raznim rodovima NATO trupa da ne govorimo. Te se vojske mahom kreću prema svojim granicama, dok se NATO standardno šulja prema granicama Rusije. Pritom je problem što marširaju jedni prema drugima, a nisu u pitanju Svjetske vojne igre ni zajedničke vojne vježbe, nego potencijalni rat na europskom istoku.
Iako se odnedavno posebno užarila poljsko-bjeloruska granica, gdje se obje strane loptaju s tisućama bliskoistočnih migranata i u to ime na granice dovlače desetke tisuće vojnika, glavna moguća fronta je istok Ukrajine, odnosno Donbas, gdje već sedam godina traje zamrznuti rat između prozapadnih vlasti u Kijevu i proruskih pobunjenika iz Donbasa, koji su još 2014. proglasili Narodne Republike Donjeck i Lugansk, na čijem teritoriju kijevska vlast otada nema ingerencija.
O eskalaciji situacije oko odmetnutog istoka Ukrajine svjedoče i izabrani naslovi u hrvatskim medijima u posljednjih desetak dana:
„Sve napetija situacija oko Ukrajine: Rusija pokreće vojne vježbe u Crnom moru, ukrajinska vojska na granici s Bjelorusijom – Američki raketni bacači Javelin sada su na istoku Ukrajine, Moskva upozorava da to može dovesti do totalnog sukoba u Donbasu – NATO upozorava Rusiju na 'cijenu' ako pokuša napasti Ukrajinu – Rusija tvrdi da američki bombarderi uvježbavaju korištenje nuklearnog oružja blizu ruske granice – Poljski predsjednik želi jaču NATO prisutnost u istočnoj Europi zbog 'ruskog gomilanja vojske' na granici s Ukrajinom – Bjeloruski predsjednik: 'SAD želi potaknuti rat ovdje' – Ukrajinski predsjednik tvrdi da se sprema državni udar u Ukrajini, optužio Rusiju – Moskva: 'Usijane glave kijevskog režima žele vojno rješenje u Donbasu' – Ukrajina kaže da je spremna obraniti se od Rusije – Lukašenko: 'U slučaju rata između Rusije i Ukrajine Bjelorusija neće stajati po strani'...”
A tu je i sukus svih naslova: „Je li Istočna Europa na rubu velikog rata?”
---
---
'Revolucija dostojanstva'
Aktualna priča oko Ukrajine priča je o međusobnom optuživanju: ukrajinske (i američke) vlasti optužuju Rusiju da priprema vojnu invaziju na Ukrajinu, jer je u blizinu ukrajinske granice dovela 100.000 vojnika, dok Rusija negira ikakvu ideju invazije – i odbija dati razloge kretanja trupa na svojem teritoriju – te tvrdi da zapravo Ukrajina (po nagovoru SAD-a) priprema vojnu ofenzivu na Donbas, ohrabrena novim oružjem koje joj pristiže sa Zapada.
I dok čekamo čiji će živci prvi popustiti i tko će prvi zapucati – što bi moglo začas stvoriti lančani niz neželjenih posljedica – vrijedi se prisjetiti kako smo uopće došli u situaciju da novinski naslovi sugeriraju skorašnje izbijanje ratnog sukoba između dva najveća slavenska naroda.
U širem smislu, nevolje po Ukrajinu počele su 2014. godine. Iako se na zapadu kao nulta točka sukoba uzima rusko vojno zauzimanje Krima s kraja veljače, odnosno formalno pripajanje Krima Rusiji u ožujku iste godine (nakon referenduma na kojem je 97 posto stanovništva Krima glasalo za odcjepljenje od Ukrajine i pripajanje Rusiji, uz izlaznost od 83 posto), ono što je Ukrajinu prelomilo nadvoje započelo je nekoliko mjeseci ranije i europskoj je javnosti poznato pod imenom „Euromajdan”, dok se u Ukrajini taj događaj naziva „Revolucija dostojanstva”.
Riječ je o višemjesečnim masovnim prosvjedima na ulicama Kijeva, s epicentrom na Trgu nezavisnosti (Majdan), koji su počeli kad je krajem studenoga 2013. tadašnji ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič – koji je dobio izbore 2010. godine – na sastanku s liderima EU-a objavio da Ukrajina odustaje od približavanja Europskoj uniji, a umjesto toga strateški kreće prema Rusiji i Euroazijskoj gospodarskoj uniji.
To je bio „okidač” za tromjesečne prosvjede na Euromajdanu, koji su 22. veljače doveli do uličnog puča (neki koriste izraz „državni udar”) kojim je Janukovič svrgnut s vlasti, čime je zapečaćena sudbina današnje Ukrajine: nasilno rušenje Janukoviča dovelo je do oružanog ustanka Janukovičevih glasača na istoku zemlje i Ukrajina se našla u građanskom ratu.
Nema Janukoviča, nema Krima
Nakon pada Janukoviča – koji je samo zahvaljujući brzoj reakciji ruskih obavještajaca izvukao živu glavu iz Kijeva, te je prebačen u Rusiju – novog ukrajinskog predsjednika Arsenija Jacenjuka nije izabrao ni ukrajinski narod, ni prosvjednici s Euromajdana, nego Amerika. O tome postoji jedan od najživopisnijih dokaza u modernoj povijesti međunarodnih odnosa.
O upletenosti SAD-a u kijevski prevrat govori već i to što je tadašnja zamjenica američkog državnog tajnika Victoria Nuland posjećivala prosvjednike na Euromajdanu, hrabrila ih i dijelila im kekse, ali tek je njezin telefonski razgovor s američkim ambasadorom u Kijevu – koji je „procurio” u javnost – dokraja razotkrio tu vezu, a usput i jasno pokazao kako SAD vidi Europu. Naime, dok je ambasadoru tumačila koga treba postaviti na vlast nakon rušenja Janukoviča, on je upitao kako će na to reagirati EU, na što je Nuland britko odgovorila: „Jeb.š EU!”
Na papiru, orkestracija nasilnog prevrata u Kijevu za Washington itekako je imala smisla: još jedna postsovjetska država izići će iz moskovske orbite, a instalirana prozapadna vlast u Kijevu omogućit će američkim (NATO) snagama da stupe na Krim, ili barem da mu se značajno približe, čime će Rusija u perspektivi postati vojno vrlo izložena s jugozapada.
Na papiru se sve uklapalo, ali američki stratezi nisu uračunali brzinu ruske reakcije: istog tog 22. veljače, dok je Janukovič spašavao glavu u Kijevu, predsjednik Rusije Vladimir Putin sazvao je cjelonoćni sastanak političkog i vojnog vrha države, na kojem je odlučeno o aneksiji Krima: već do kraja tjedna ruski vojnici (u neoznačenim uniformama) zauzeli su čitav poluotok, a dva tjedna potom stanovništvo Krima na referendumu se plebiscitarno odredilo za Rusiju.
Amerikanci su tako ostali praznih šaka. Što, dakako, ne znači da su odustali od „ukrajinske ideje”.
---
---
Ukrajina nije Hrvatska
Pokazalo se i da izvoditi nasilni prevrat u tako podijeljenoj zemlji poput Ukrajine nije naročito inteligentan potez. Jer, dok je zapad Ukrajine očito proeuropski i prozapadno raspoložen, ukrajinski istok većinsko je proruski. U takvoj zemlji nasilno rušiti legalno izabranog proruskog predsjednika – koji potječe baš iz Donbasa – praktički nije ni moglo drukčije završiti doli u pobuni istočne Ukrajine i građanskom ratu, koji je dosad odnio oko 14.000 života, dok je 1,4 milijuna ljudi moralo napustiti domove (oko 900 000 ih je napustilo i zemlju).
Pritom mnogi pogrešno misle da na istoku Ukrajine većinu stanovništva čine Rusi, iz čega se izvlači jednako pogrešna analogija s Domovinskim ratom u Hrvatskoj, pa se današnja Ukrajina poistovjećuje s Hrvatskom iz 1991., a današnja Moskva s ondašnjim Beogradom, dok se Donbas smatra pandanom pobunjene SAO Krajine, u kojoj su većinu stanovništva činili Srbi.
Međutim, ta se analogija klima na činjenici da u odmetnutom Donbasu većinu ne čine Rusi, nego – etnički Ukrajinci. Njih ima gotovo 60 posto, dok je Rusa tek nešto više od trećine.
Konkretno, prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine, među 4,8 milijuna stanovnika Donječke oblasti bilo je 57 posto Ukrajinaca i 38 posto Rusa, gotovo navlas isto kao i kod 2,5 milijuna žitelja Luganske oblasti: 58 posto Ukrajinaca i 39 posto Rusa. Etnički Ukrajinci imaju uvjerljivu apsolutnu većinu u obje oblasti Donbasa.
Poklonici analogije s Hrvatskom i Krajinom tu se mogu zapitati: zašto su onda Ukrajinci iz Donbasa ustali protiv Ukrajinaca iz Kijeva? Odnosno, zašto je ukrajinska vlada u Kijevu bombardirala Donjeck, Lugansk i druge gradove na istoku zemlje u kojima većinu čine etnički Ukrajinci?
Bratoubilački rat
Enigmu ovog bratoubilačkog rata donekle razrješava pitanje jezika.
U Ukrajini i inače veliki dio populacije koristi (i) ruski jezik, ali na istoku zemlje to je prvi izbor i kod većine Ukrajinaca: prema istom popisu iz 2001., ruski je glavni jezik 75 posto stanovnika Donječke oblasti i 69 posto žitelja Luganske oblasti. Budući da je udio izvornih govornika ruskog jezika u Donbasu čak dvostruko veći od udjela etničkih Rusa, jasno je da barem polovina Ukrajinaca u Donbasu kao materinski jezik navodi ruski.
Stoga je ustanku na istoku zemlje uvelike kumovala već prva odluka novih pučističkih vlasti u Kijevu 2014. godine, koje su odmah 23. veljače ukinule zakonski status ruskog jezika kao drugog službenog jezika u dijelovima Ukrajine s rusofonim življem. To se pokazalo izrazito nepametnim: kao što je Janukovičeva odluka da između EU-a i Rusije izabere Rusiju bila „okidač” za prosvjede na Euromajdanu – koji su rezultirali uličnim pučem – tako je i ukidanje službenog statusa ruskog jezika bilo „okidač” za pobunu u Donbasu, koja je rezultirala stvaranjem Narodnih Republika Donjeck i Lugansk.
Drugim riječima, u Ukrajini u prvom planu nemamo separatizam Rusa u Donbasu, nego imamo unutarnji sukob – odnosno građanski rat – između centralnih vlasti u Kijevu i ukrajinskog naroda na istoku zemlje, koje potpomaže Rusija.
Jezik nije jedino što razlikuje istočne i zapadne Ukrajince. Političke i ideološke razlike među njima stare su najmanje 100 godina i protežu se još od Oktobarske revolucije 1917. godine, da bi se potvrdile i u Drugom svjetskom ratu.
Donbas za Lenjina
Za vrijeme Oktobarske revolucije boljševici su upravo u Donbasu imali najveću podršku u čitavoj Ukrajini. I za Ruskog građanskog rata (1918. – 1922.) u Donbasu su se vodile velike borbe između boljševika i Bijele garde, koje su dobili boljševici.
Ta se identitetska razlika između zapadnih i istočnih Ukrajinaca ocrtala i u Drugom svjetskom ratu, kad su Ukrajinci na istoku zemlje mahom bili uz Crvenu armiju, dok je dobar dio Ukrajinaca na zapadu Ukrajine stao uz nacističkog kolaboracionista Stepana Banderu, ukrajinskog Antu Pavelića, odnosno, nešto preciznije – ukrajinskog Dražu Mihailovića.
Te su ideološke razlike preživjele do danas, postavši vidljive nakon puča na Majdanu. Otada se u Kijevu, u organizaciji neonacističke stranke Svoboda – koja je u prvoj post-Janukovičevoj vladi imala čak tri ministra – noćnim maršem s bakljama slavi Banderin rođendan (neki sudionici marširaju u uniformama 1. ukrajinske SS divizije iz WW2), a u ukrajinskoj vojsci u službeni se optjecaj vratio Banderin nacistički pozdrav „Slava Ukrajini – Slava herojima”, kao ukrajinski pandan ustaškom pozdravu „Za dom spremni”.
Suprotno tome, u Donbasu se i danas slavi antifašistička tradicija iz WW2 i tadašnji vojni pothvati Crvene armije. Ukrajinski istok na Banderin pozdrav „Slava Ukrajini – Slava herojima” gleda kao što Istra gleda na Pavelićev pozdrav „Za dom spremni”.
Dodatni razlog zbog kojeg je većina žitelja Donbasa – i ruska manjina i ukrajinska većina – tradicionalno vezana za Moskvu leži u faktu da je u vrijeme SSSR-a Moskva mnogo ulagala u razvoj ove regije kao rudarsko-industrijskog središta, pa je Donbas još u sovjetsko doba postao ekonomski najbogatiji dio Ukrajine. Stoga ne čudi da su ranija sociološka istraživanja regionalnih identiteta u Ukrajini pokazala da oko 40 posto žitelja Donbasa za sebe ne bira ni ukrajinski ni ruski identitet, nego – „sovjetski”.
Washington Kijevu ne vjeruje
To bi bila šira slika geneze sukoba između Kijeva i Moskve. U užem smislu, pak, aktualna eskalacija odnosa počela je prije mjesec dana, točnije 1. studenoga, kad je više američkih medija objavilo – pozivajući se na snimke komercijalne satelitske kompanije Maxar Technologies – da Rusija gomila trupe i vojnu opremu u blizini ukrajinske granice.
„Nove snimke pokazuju gomilanje oklopnih jedinica, tenkova i samohodnog topništva zajedno s kopnenim postrojbama koje se okupljaju kod ruskog grada Jelnja, blizu granice s Bjelorusijom”, pisao je tako Politico.
List Foreign Policy naveo je pak kako snimke prikazuju „popriličnu kvantitetu” ruske vojne opreme u blizini ukrajinske granice, dok je Washington Post objavio da „kretanje ruskih trupa uz ukrajinsku granicu izaziva zabrinutost u Europi i Americi”.
Tu se dogodilo nešto zanimljivo. Informacije o gomilanju ruske vojske negirala je ne samo Moskva, nego i – Kijev. Ukrajinsko ministarstvo obrane istog je dana objavilo priopćenje u kojem ističe kako „nikakva dodatna kretanja ruske vojske nisu uočena u blizini naših zajedničkih granica”.
No, samo dan poslije, 2. studenoga, glasnogovornik američkog State Departmenta nastavlja priču američkih medija, kao da priopćenje ukrajinskog ministarstva obrane ne postoji, ili kao da Washington Kijevu ne vjeruje:
„Svjesni smo javnih informacija o neuobičajenom kretanju ruske vojske u blizini Ukrajine, ali ne mogu reći koje su ruske namjere. No, kako je naša administracija već jasno istaknula i ranije – svaka eskalacija ili agresija bila bi izvor velike zabrinutosti za SAD”, poručio je tada glasnogovornik State Departmenta.
Tko želi rat?
Ta se bizarna igra nastavila. Američko prikazivanje „ruske prijetnje” kao da je stvarno preraslo je u apoteozu militarizma, što je dobilo takve razmjere da je američke medije 7. studenoga prozvao čak i Ured ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, čiji je glasnogovornik Sergej Nikiforov u TV obraćanju otvoreno poručio da je riječ o „zapadnoj medijskoj propagandi”, istaknuvši da ukrajinsko ministarstvo obrane nema nikakvih potvrda o ruskim vojnim pokretima, odnosno da broj ruskih vojnika na ukrajinskim granicama „nije veći od uobičajene brojke”.
„To je otvoreno pitanje, zašto američki mediji šire takve informacije?” zapitao se javno Nikiforov.
Jedan od mogućih odgovora koji dan poslije dao je ruski zastupnik Viktor Vodolacki, koji drži da NATO namjerno plasira optužbe protiv Rusije kako bi potaknuo sukob u Ukrajini:
„Sve ovo čini se samo s jednim ciljem: kako bi se uvuklo Ukrajinu u rat”, istaknuo je Vodolacki.
Još eksplicitniji bio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko – koji je nekidan obznanio da u slučaju rata između Rusije i Ukrajine ni Bjelorusija „neće stajati po strani” – kad je na sastanku bjeloruske vlade za potencijalno izbijanje rata na istoku Europe direktno optužio Ameriku:
„SAD, upravljajući rukama Poljaka, baltičkih zemalja i Ukrajinaca, želi započeti sukob, želi stvoriti kaos na ovim prostorima. Amerika će stajati sa strane i dostavljati oružje kako bismo se mi pobili međusobno, a naše ekonomije propale. Onda će se oni vratiti s dolarima, koje upravo tiskaju, kako bi nam 'pomogli'. Europa ne želi rat. Tko želi rat? Amerika želi rat!” poručio je Lukašenko.
Igra 'lud-zbunjen'
Kako bilo, i nakon što je Ured ukrajinskog predsjednika demantirao vijesti o gomilanju ruskih snaga, američki su mediji nastavili s takvim invektivama. Tako je 11. studenoga Bloomberg objavio da su američki dužnosnici kontaktirali svoje kolege u EU-u te im poručili kako bi „Rusija mogla pokrenuti invaziju na Ukrajinu”.
Tu se uključio i NATO, čiji je glavni tajnik Jens Stoltenberg izjavio da je NATO uočio „neuobičajenu koncentraciju trupa s ruske strane granice”. Puno manje zapadnih medija prenijelo je izjavu ukrajinskih pograničnih službi, koje su opovrgnule te navode: „Nismo registrirali nikakvo kretanje opreme ili vojske u blizini naše granice.”
Tada se propagandi rata priključuje i američka TV mreža CBS News, koja 20. studenoga – pozivajući se na neimenovane obavještajne izvore – objavljuje da se Rusija možda sprema na „zimsku invaziju” Ukrajine.
„Mogućnost potencijalnog ruskog napada na Ukrajinu povećava se kako vrijeme postaje hladnije. Napad ovisi o vremenskim uvjetima, mogao bi se dogoditi u roku od nekoliko tjedana, osim ako zapad ne zaustavi tu intervenciju”, naveo je CBS News.
U tom času i ukrajinska vojska napokon prihvaća američku teoriju o „ruskoj prijetnji”, pa čak tvrdi da zna i točno vrijeme ruskog napada. Konkretno, 21. studenoga ukrajinski general i šef vojnih obavještajnih službi Kiril Budanov u razgovoru za list Military Times izjavljuje kako očekuje da će Rusija napasti Ukrajinu „krajem siječnja ili početkom veljače”, dok ukrajinska vojska istodobno objavljuje da će Rusija izvesti napad na Ukrajinu „iz svih pravaca”, uključujući i s teritorija Bjelorusije.
Igra „lud-zbunjen” nastavila se i dalje: tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Oleksij Danilov izjavio je 25. studenoga da obavještajne službe nemaju nikakve informacije o pripremama ruskog napada, čime je dezavuirao navode generala Budanova.
Oligarsi protiv Zelenskog
U analizama eventualne ruske invazije na Ukrajinu jedan element upadljivo izostaje – motivacija Moskve za takav čin. Zašto bi Rusija to učinila?
Moskva je davno obznanila svoju „crvenu liniju” u vezi s Ukrajinom, a to je bilo kakvo približavanje Kijeva NATO-u, odnosno primicanje NATO-a Rusiji preko Ukrajine. Zato Rusiji najviše odgovara da sukob u Donbasu ostane zamrznut što duže, jer je jedan od glavnih uvjeta za ulazak u NATO da buduća članica mora imati kontrolu nad čitavim svojim teritorijem, što Ukrajina od 2014. nema. Ali ako bi Rusija anektirala Donbas, ostatak Ukrajine može odmah ući u NATO, čime bi NATO došao na same zapadne granice Rusije. Odnosno, Rusija bi ga tim potezom sama dovela na svoje granice.
Nakon širenja NATO-a iz 2004. godine – kad je Rusija dobila dva NATO susjeda, Estoniju i Latviju – dvije glavne preostale tampon-zone između zapadnih granica Rusije i NATO-a su Bjelorusija i Ukrajina, pa je Rusiji životno važno da tako i ostane. Drugim riječima, aneksijom istočne Ukrajine Rusija bi sama sebi pucala u glavu, odnosno radila bi protiv svojih najdubljih interesa.
Međutim, situacija je, kako vidimo, eskalirala do te mjere da se već sasvim otvoreno razglaba o mogućem datumu početka rata između Rusije i Ukrajine, bilo da taj rat započne ruskom invazijom, bilo ukrajinskim pokušajem da povrati Donbas, gdje bi se Rusija svakako uključila u obranu tamošnjeg stanovništva.
Jedan od potencijalnih datuma objavio je i ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski, koji je 26. studenoga iznio da je ukrajinska obavještajna služba otkrila planove za državni udar u Kijevu, koji bi izveli domaći oligarsi uz podršku Rusije i koji se trebao zbiti baš ovog tjedna:
„Dobili smo informaciju da se puč u Ukrajini priprema 1. i 2. prosinca”, rekao je Zelenski.
Kako se taj puč nije dogodio (barem ne do petka 3. prosinca, kad je ovaj tekst išao u tisak), ostaje da se pozabavimo ostalim datumima koji se spominju.
Neka Igre počnu!
Već smo naveli mišljenja da će Rusija napasti „krajem siječnja ili početkom veljače” (ukrajinski general Budanov), odnosno „u roku od nekoliko tjedana” (američki mediji). Slične rokove navode i oni koji drže da će rat početi ukrajinskim napadom na Donbas. Taj bi se napad po mišljenju nekih mogao dogoditi za vrijeme Zimskih olimpijskih igara u Pekingu – koje se održavaju od 4. do 20. veljače iduće godine – jer će Putin tada biti odsutan iz Rusije, u gostima kod svojeg glavnog saveznika, kineskog predsjednika Xija.
Ova se teza bazira na uočenom obrascu da se akcije protiv Rusije u istočnoj Europi tempiraju za vrijeme Olimpijskih igara.
Prvi put se to dogodilo u kolovozu 2008., kad je za Ljetnih igara u Pekingu – gdje je bio i Putin – tadašnji predsjednik Gruzije Mihail Saakašvili odlučio vojno vratiti odmetnute proruske pokrajine Južnu Abhaziju i Osetiju, ufajući se u Putinovu odsutnost i vojnu zaštitu Zapada. Akcija je završila katastrofalno po gruzijske interese: ruski su tenkovi došli skoro do Tbilisija, Gruzija je trajno ostala bez tih dviju regija, zapad nije ni trepnuo, a Saakašvili je od muke pred TV kamerama pojeo vlastitu kravatu (i Zelenski nosi kravatu).
A drugi put se ta „olimpijska intervencija” dogodila baš pri uličnom svrgavanju Janukoviča u Kijevu u veljači 2014., koje se događalo tijekom zatvaranja Zimskih olimpijskih igara u Sočiju. Za razliku od gruzijske, ova je intervencija bila uspješna, ali kratkoročno: Janukovič je svrgnut, ali je Ukrajina to platila gubitkom Krima i građanskim ratom na istoku zemlje.
Iz ovih primjera vidimo koliko je današnji svijet moralno ispod antičkog. U helenska vremena ratovi su se u vrijeme Olimpijskih igara prekidali, a danas se Igre čekaju kako bi počeli. Bez obzira na sve, bratoubilački rat između Ukrajine i Rusije apsolutno valja izbjeći, jer nikome u Europi ne bi donio ništa dobro, a lako bi mogao izmaknuti kontroli i prerasti u armagedon.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
AFP
Aleksandar Lukašenko, predsjednik Bjelorusije
AFP
Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a
AFP
Vladimir Zelenski, predsjednik Ukrajine
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/velika-analiza-ukrajinske-i-americke-vlasti-optuzuju-rusiju-da-priprema-invaziju-dok-rusija-tvrdi-da-ukrajina-po-nagovoru-sad-a-priprema-ofenzivu-na-donbas-sto-je-istina-1148570
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=16693b3f703c2bd2f46ab2d4eb5c3f53358f23f4
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Velika+analiza%3A+ukrajinske+i+ameri%C4%8Dke+vlasti+optu%C5%BEuju+Rusiju+da+priprema+invaziju%2C+dok+Rusija+tvrdi+da+Ukrajina+po+nagovoru+SAD-a+priprema+ofenzivu+na+Donbas.+%C5%A0to+je+istina%3F&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fvelika-analiza-ukrajinske-i-americke-vlasti-optuzuju-rusiju-da-priprema-invaziju-dok-rusija-tvrdi-da-ukrajina-po-nagovoru-sad-a-priprema-ofenzivu-na-donbas-sto-je-istina-1148570
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fvelika-analiza-ukrajinske-i-americke-vlasti-optuzuju-rusiju-da-priprema-invaziju-dok-rusija-tvrdi-da-ukrajina-po-nagovoru-sad-a-priprema-ofenzivu-na-donbas-sto-je-istina-1148570
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Ratni bubnjevi
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
)
18. svibanj 2024 06:12
