StoryEditorOCM
SvijetPOVIJESNA MISIJA

Putin je šokiran: Švedska je samo nekoliko sati nakon primanja u NATO poduzela vojne mjere prema Rusiji

Piše Jadran Kapor
10. ožujka 2024. - 15:48

Dan nakon što je primljena u NATO, Švedska je u Savez zakoračila na velika vrata, u stilu svojih vikinških predaka.

Samo nekoliko sati nakon što je bijesna Rusija obećala poduzeti “protumjere” zbog pristupanja Stockholma ovom savezu, te su se mjere u petak našle na protuudaru dvaju švedskih zrakoplova za elektroničko izviđanje.

Švedska je time pokazala da prijetnje smatra ozbiljnima, ali i da neće saginjati glavu pred Putinom. Opsežna ELINT misija na kakvu su se uputila dva švedska zrakoplova obično se sastoji od nadzora bežične i telefonske komunikacije, prikupljanja i analize radarskih signala, uređaja za telemetriju i raznih senzora, te još i od radarskog mapiranja, nuklearne detekcije i ispitivanja sustava za raketno navođenje.

Rusi nisu reagirali

Oba aviona poletjela su iz Linköpinga, vidljivo je na radarskoj slici koju je objavio talijanski vojni portal ItalMil Radar. Prvi, Saab 340 AEW&C, specijaliziran za rano upozoravanje i kontrolu u zraku, prošao je iznad Gotlanda pa do morske granice Latvije. Ovaj zrakoplov baziran je na platformi putničkog aviona, a u vojnoj varijanti nosi naziv Argus, po divu iz grčke mitologije koji je imao tisuću očiju i ništa mu nije moglo promaknuti.

image

Gulfstream S102B Korpen namijenjen ELINT misijama

Wikipedia/Luc Willems

Na krovu nosi radarsku antenu u obliku grede duge 9 m, a teške 900 kg, koju proizvodi domaći Ericsson. Od klasičnih radarskih antena razlikuje se po tome što je fiksna, za razliku od onih kakve znamo s američkog AWACS-a. U borbenoj misiji pokriva područje od 250 km, a u neborbenim misijama kao što je bila ova u petak 8. ožujka Argusovo oko vidi i do 450 km. Da budemo precizni, s krajnje zapadne točke svoje misije Argus je pod nadzorom imao kompletan zračni prostor Kaliningradske oblasti, sve do granice s Bjelorusijom.

Od četvrtka, kad je NATO-u pristupila Švedska, i od prošle godine Finska, Rusi se na Baltiku ne mogu ni okupati a da nisu pod nadzorom Atlantskog saveza.

Drugu misiju izvršio je Gulfstream S102B, koji je poletio prema poljskom Gdanjsku, pa se zadržao uz Kalinjingrad i onda nastavio uz granicu Bjelorusije pa sve do tromeđe Slovačke, Poljske i Ukrajine. Gulfstream S102B je modificirani poslovni mlažnjak opremljen nizom senzora. Njime se mogu nadzirati komunikacijski i svi ostali elektronički signali i nema nikakve dvojbe da su meta ove obavještajne misije bile ruske vojne aktivnosti.

Obavještajna upozorenja

Šveđani su slične misije provodili i ranije, ali ovo je prvi put da su je izveli kao pripadnici Atlantskog saveza i to neposredno nakon izravne prijetnje koju je tom savezu uputio KGB-ov kaplar iz Moskve. Zanimljiva je i reakcija Rusije koja, unatoč ranijim obećanjima, ovog puta nije podigla svoje brze i ekstremno pokretljive lovce SU-27 Flanker, kao što su to znali činiti ranije kad bi se Šveđani primaknuli Kalinjingradu.

I da ne bi tko pomislio da Šveđani ne znaju s kime imaju posla dok “čačkaju mečku” - još 2018. istim tipom aviona odletjeli su na ciparsku Larnaku i otamo izviđali prostor uz granicu sa Sirijom, Libanonom, pa sve do Egipta. Sirija je, naime, poslužila Rusima kao ispitni poligon za neke oružane sustave. Upravo elektronički signali i način operacija bili su zanimljivi (i) Šveđanima koji računaju da će takva oprema prije ili poslije biti raspoređena u rusku enklavu nasuprot Ölanda, drugog švedskog otoka po veličini.

image

Ni Moskva više nije daleko AFP

Vera Savina/Afp

Ruski bijes zbog prijema Švedske u Atlantski savez je poznat. Poznate su ruske teritorijalne pretenzije prema Finskoj koje datiraju još od Zimskog rata 1940. Iako je Rusija, odnosno tada Sovjetski Savez zbog tog rata izbačen iz Lige naroda, preteče današnjeg UN-a, uspjeli su Finskoj oteti 41.888 km² teritorija, odnosno cijeli Karelijski tjesnac s gradom Viborgom, zapadne i sjeverne obale jezera Ladoga, te gradove Käkisalmi, Sortavala i Suoyarvi. Dodatno su Finci Sovjetima bili prisiljeni dati koncesiju na poluotok Hangö, što je ipak okončano 1944. godine.

Od tada do današnjeg dana Finci se pripremaju za novu rusku agresiju i jako paze na svaki njihov korak. Finska sigurnosna i obavještajna služba stoga je u petak, dan nakon ruske prijetnje i praktično za vrijeme švedskih izvidničkih operacija, upozorila Stockholm na “povećanje prijetnje” od strane Rusije, javlja Andolska novinska agencija.

Prema finskim vlastima, od pridruživanja zapadnom vojnom savezu, ruske operacije su se naglo povećale, pa je Finska sigurnosna i obavještajna služba (SUPO) upozorila Švedsku na isti mogući razvoj događaja.

“Moramo biti spremni”, rekao je vršitelj dužnosti voditelja SUPO-a Teemu Turunen za švedsku lokalnu televizijsku kuću SVT Nyheter. “Nikad ne treba podcjenjivati sposobnosti ruske obavještajne službe. Oni su vješti i moramo biti spremni”, dodao je.

Finska je u prosincu zatvorila svoju granicu s Rusijom, a vlasti su optužile Moskvu da je izvela navodni “hibridni napad” i namjerno pomagala prodor ilegalnih migranata, što je Rusija demantirala. Članstvo u NATO-u znači eskalaciju napetosti između zemalja i “Rusija Finsku sada smatra neprijateljskom zemljom, što znači mjere protiv nas”, naglasio je Turunen. •

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. travanj 2024 14:42