Novi val nemira oko mirovinske reforme zahvatio je Pariz i druge francuske gradove, s bijesnim prosvjednicima koji su zauzeli zgradu američke investicijske tvrtke BlackRock i zapalili popularni restoran La Rotonde u kojem često jede predsjednik Emmanuel Macron. Ugostiteljski objekt, u kojem je Macron održao pobjedničku proslavu, je zasut kamenjem, a njegova nadstrešnica zapaljena.
Ozlojeđeni građani su policiju gađali bocama i bojom, prije nego su snage reda uspjele ugušiti nemire. Jedan policajac interventne policije nakratko je onesviješten kamenom u metežu.
Stotine maskiranih Parižana je zatim zapodjenulo urede BlackRocka, gdje su palili baklje i skandirali slogane protiv privatnog mirovinskog fonda ove korporacije, javlja New York Post.
“Smisao ove akcije je vrlo jednostavan. Otišli smo u sjedište BlackRocka da im kažemo: Novac radnika, za naše mirovine, oni ga uzimaju”, poručio je Jerome Schmitt, glasnogovornik francuskog sindikata SUD.
"Vlada želi odbaciti mirovine, želi prisiliti ljude da sami financiraju svoju mirovinu iz privatnih mirovinskih fondova, ali ono što znamo je da će samo bogati moći imati koristi od takve strukture", rekla je prosvjednica Françoise Onic, inače učiteljica.
Privremena okupacija BlackRocka uslijedila je na 11. dana štrajkova i prosvjeda diljem zemlje koji osuđuju Macronov plan da podigne dobnu granicu za umirovljenje sa 62 na 64 godine, u pokušaju da se spriječi krah francuskog mirovinskog sustava.
Glasno uzvikujući omiljenu prosvjedničku parolu protiv mirovinske reforme, "On est la" ("Mi smo ovdje"), prosvjednici su se povukli iz zgrade BlackRock nakon otprilike 30 minuta, ostavljajući njezino predvorje ispunjeno dimom.
Kasnije je još jedna financijska institucija osjetila srdžbu nezadovoljnih Francuza. Bila je to podružnica Credit Agricolea, kojoj su razbijeni prozori prije nego što je policija rastjerala pobunjenike suzavcem.
U Reimsu je policija ispalila suzavac na prosvjednike koji su se s njima sukobili i zapalili kante za smeće uzvikujući: "Štrajk, blokada, Macron odlazi!" Policija je suzavcem odgovorila i u Lyonu, gdje je pljačkana kavana Nespresso.
Mirovinska reforma, koja je postala središte Macronovog turbulentnog drugog mandata, naišla je na široki otpor, koji se pojačao nakon što je povećanje dobi za odlazak u mirovinu progurano - rukom samog predsjednika - kroz francuski parlament bez glasanja. Promjene znače da će od 2027. ljudi morati raditi dulje kako bi primali punu državnu mirovinu.
Na prisezi, prije manje od godinu dana, je rekao da "pozdravlja renesesansu demokracije".
Premijerka Elisabeth Borne sastala se u srijedu sa sindikalnim čelnicima kako bi pokušali izaći iz slijepe ulice, ali su njihovi razgovori prekinuti nakon samo sat vremena bez pronalaska rješenja. Prosvjednici su rekli da je jedini izlaz iz krize da se nepopularna mirovinska reforma ukine, što je opcija koju su Borne i Macron odbacili.
I vlada i prosvjednici očekuju da Građevinsko vijeće - najviše francusko ustavno tijelo - donese svoju odluku o mirovinskom zakonu 14. travnja. Ustavni stručnjaci kažu da je malo vjerojatno da će vijeće poništiti zakon, što se zasad čini kao jedino što bi moglo smiriti prosvjede koji bjesne u Francuskoj od siječnja.
Prije nekoliko tjedana, NY Times je napisao da francuski prosvjedi,- koji pokušavaju srušiti Macronov režim koji autoritativno mijenja zakone - "poprimaju tračak ugroze". I, kad se vide scene poput vijećnice u Bordeauxu u plamenu, teško se ne složiti s time.
S druge strane, iranski izgrednici, koji su u prosvjedima ubili više od 50 policajaca, su bili su "heroji".
Isto tako, policajci se brutalno sukobljavaju s građanstvom, čemu je rezultat 200 ranjenih, od čega 40 teško; uključujući jednu osobu koja je izgubila oko. Da se ovo događa u Teheranu, Moskvi ili Hong Kongu, Vijeće sigurnosti UN-a bi se hitno sastalo kako bi raspravljalo o humanitarnoj intervenciji i sankcijama, a mediji bi se natjecali tko će sastaviti naslov koji će šokantije prikazati tamošnje diktature, zatiranje ljudskih prava i sve prateće distopijske grozote.
Ali ovo je Pariz, koljevka zapadne demokracije.