stdClass Object
(
[id] => 1143009
[title] => Dok 60% ljudi na Zemlji živi s manje od 50 kuna dnevno, Musk i Bezos natječu se čija je raketa veća. Pošteno su zaradili? A što mi to radimo nepošteno?
[alias] => dok-60-ljudi-na-zemlji-zivi-s-manje-od-50-kuna-dnevno-musk-i-bezos-natjecu-se-cija-je-raketa-veca-posteno-su-zaradili-a-sto-mi-to-radimo-neposteno
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Bogatstvo Elona Muska, koje je po Bloombergovu indeksu milijardera 4. studenog iznosilo teško pojmljivih 340 milijardi dolara, u godinu i pol dana naraslo je gotovo 14 puta. Jeff Bezos, koji je bivšu ženu razvodom učinio 23. najbogatijom osobom svijeta, raspolaže s 200 milijardi, a Bill Gates je, sa 138 milijardi, pao na četvrto mjesto te je 'spreman za penziju'. Za usporedbu, da bi netko s prosječnom plaćom u Hrvatskoj zaradio 340 milijardi dolara, za to bi mu trebalo 26.186.075 godina rada.
'Prava je mjera nečijeg bogatstva koliko bi vrijedili kad bi ostali bez svog tog novca', kaže John Henry Jowett ili, kako su ga suvremenici zvali, 'najbolji živući propovjednik kršćanskih vrijednosti'. Ipak, izgleda da su se, baš kao u igri gluhog telefona, pri tumačenju Isusovih riječi tijekom stoljeća gubila neka slova, a dodavale neke brojke.
Tako je New World Wealth, južnoafrička istraživačka tvrtka, objavila da se, od 13,1 milijuna milijunaša na svijetu, njih 7,4 milijuna, ili 56,2 posto, izjašnjavaju kao kršćani. Također, u sedam od deset zemalja s najvećim brojem milijunaša većina je stanovništva kršćanski denominirana.
No, iako su kršćani, gledajući ovu statistiku, najbolji u prakticiranju onoga što ne propovijedaju, nejednakost je, svakako, opći problem. Ako je suditi po globalnom izvješću o bogatstvu banke Credit Suisse iz 2020., koja godišnje uprihodi 24,55 milijardi dolara, danas jedan posto najimućnijih posjeduje 43,4 posto svjetskog bogatstva.
---
Credit Suisse Global Wealth Databook
---
Ipak, to je konzervativna procjena konzervativno bogatih Švicaraca. Oxfam, globalna neprofitna organizacija, u čijem je fokusu socioekonomska nejednakost, 2019. godine je na ekonomskom forumu u Davosu iznijela podatak da samo 26 milijardera posjeduje koliko i polovina svjetske populacije. Još 2009. godine je nasuprot 50 posto pučanstva stajalo 'samo' 380 ultrabogatih.
Frajerska poruka
Prikazane će brojke nakon pandemije sigurno biti još gore. Naime, tijekom 2020. godine imovina milijardera povećala se za 3,9 bilijuna dolara, dok su radnici svijeta zaradili 3,7 bilijuna manje, uglavnom zbog masovnih otkaza tijekom krize. Većina tog novca otišla je, figurativno govoreći, u džepove američke kaste milijardera, koja je pritom uprihodila 1,95 bilijuna zelenih brojeva na ekranu.
Navedeni iznos predstavlja povećanje od 70 posto u razdoblju između ožujka 2020. i listopada ove godine. I dok su građani vrijednost koju su njihove ruke stvorile predavali nekolicini ljudi, paralelno se dogodilo još jedno predavanje. Ili, točnije, dva. Prvo kada je Jeff Bezos predao Elonu Musku tron najbogatijeg čovjeka na svijetu, a drugo kad je najbogatiji čovjek na svijetu frajerski poručio da će 'poslati Bezosu srebrnu medalju'. Od tog je trenutka i službeno – utrka za najbogatijeg čovjeka postala je popkulturno dobro.
---
---
Po podacima Svjetske banke iz 2020., Musk raspolaže vrijednošću većom od gospodarstava Singapura, Malezije ili Bangladeša, osme svjetske populacije. Glavni je razlog njegova nedavnog financijskog uzleta rast cijena dionica Tesle, firme za razvijanje električnih vozila čiji je on vlasnik. Neki će reći da je Elon taj novac, koji se oplođivao dok je spavao, 'pošteno zaradio', dok će se 41 milijun Bangladešana koji rade u tvornicama tekstila više od 12 sati dnevno pitati: 'Što mi to točno radimo nepošteno?'
Dakako, nerealno je, u svijetu nejednakosti, državljanina odmetnute imperijalističke sile izgrađene na robovlasničkoj radnoj snazi uspoređivati sa sirotinjom kolonije opljačkane tijekom nametnute britanske eksploatacije. Pravednosti radi, valjalo bi sagledati situaciju u njegovu dvorištu, tj. zemlji s devet od deset najbogatijih ljudi svijeta – SAD-u. Tamo donjih 90 posto posjeduje manje nego gornjih 0,1 posto.
---
---
Petina građana 'zemlje slobodnih' s najvišim prihodima (od preko sto tisuća dolara godišnje) utrži oko pola ukupnih prihoda generiranih u zemlji, dok petina onih s najnižim prihodima (koji žive ispod granice siromaštva) prisvoji 3,4 posto. Taj omjer od 14:5/1 u korist dobrostojećih gotovo je dupli porast u odnosu na 1968. godinu, kad je iznosio 7,69:1.
Svakako, neoliberalna Amerika je možda malo preradikalan eksponat kapitalističkog sociodarvinizma, stoga valja pogledati stopu egalitarnosti Švedske ili, kako kažu, oglednog primjera nordijske socijalističke demokracije. Riječ je o bogatoj državi, 20. na svijetu gledajući BDP po stanovniku (SAD je 13.).
Ali mnogi će se iznenaditi kad saznaju da je Švedska treća zemlja svijeta po GINI-jevu indeksu nejednakosti raspodjele bogatstva među njezinom populacijom. U istoj toj kategoriji, 'progresivna' Nizozemska je prva, 'komunistička' Rusija druga, a često proglašavana 'najbolja zemlja za život', Danska, osma. Jasno, švedski je standard nešto na čemu im zavidi većina planeta.
---
Wikipedia: Wealth inequality
---
No, stavljajući ovo u širi kontekst, treba imati u vidu da tržišna ekonomija, koja nužno generira klasnu stratifikaciju, to čini i na mikro (među sugrađanima) i na makro razini (među državama).
Ovo je potvrdilo istraživanje iz 2017. skupine matematičara i fizičara, predvođene Bruceom Boghosianom, profesorom s matematičkog sveučilišta Tufts, kada su proširili i doveli do kraja tridesetogodišnje istraživanje o prirodi stvaranja nejednakosti među sudionicima slobodnog tržišta.
Vodeći se modelom tzv. vrtne rasprodaje, u kojem akteri startaju s istih ekonomskih pozicija te se upuštaju u mnogobrojne robno-novčane razmjene, dijagnosticirali su da je nemoguće, u igri tržišnog natjecanja, izbjeći stvaranje pobjednika i gubitnika; uz napomenu da je pobjednik jedan, a gubitnika mnogo.
---
---
Dodatno, eksperiment je pokazao da su, u odnosu s količinom bogatstva, svi eksterni faktori nevažni. U prijevodu, asimetrija sredstava je neprikosnoveni čimbenik ove igre; što više imaš, jednostavnije ćeš imati još više. Isto, jasno, vrijedi i u suprotnom smjeru. Ovo saznanje, kaže Boghosian, poništava mit o 'pravednom tržišnom natjecanju' te dovodi u pitanje uvriježeno opravdanje o bogaćenju kao "zasluzi".
Sveti gral modernog čovjeka
Musk, jedan od tvoraca PayPala (online plaćanja), SpaceX-a (svemirske letjelice) i Tesle, zasigurno će svoje milijarde objasniti 'stvaranjem dodatne vrijednosti za društvo'. I istina, neki od njegovih izuma su zaista, manje ili više, unaprijedili čovječanstvo kao vrstu. Tome unatoč, stvaranje dodatne vrijednosti za društvo koja se onda naplati – malo dodanijom vrijednošću u suprotnom smjeru – nije nešto što bi se, koliko god se trudili, moglo nazvati 'pravednom' niti 'jednakom' razmjenom.
Drugim riječima, ako netko zahtijeva zaraditi na 'dobrom djelu', je li to djelo čin dobrote? Profit, eufemizam za eksploataciju i sveti gral čovječanstva, dično stoji kao kamen temeljac društvene nejednakosti 'modernog društva'. To je alat koji omogućava da jedan ima kao mnogi, a mnogi kao jedan; da Musk vrijedi koliko i 2.792.378 prosječnih Amerikanaca; da Todorić ima kao 12.285 nasumičnih Hrvata.
Svjedočimo li ovdje tržišnoj devalvaciji vrijednosti ljudskog života ili dobrom starom strukturnom nasilju?
---
---
Zemlja je tijelo sfernog oblika te, kao takvo, ima svoje ekološke okvire, tj. konačan zbroj resursa. Možemo je, a i uvijek je zgodno, usporediti s otokom na pučini. Hipoteze radi, ako bi taj otok naseljavalo 100 ljudi, a na njemu bi jedina hrana bila 100 kokosovih oraha, te dvoje njegovih stanovnika odluči sebi prisvojiti 50 kokosa, ostavljajući tako ostalih 98 da se glođu oko preostale količine – bi li bilo primjereno pravdati takvo gomilanje dobara 'sposobnošću' ili pak 'snalažljivošću'? Jednadžba fizičke realnosti, po ovom pitanju, nemilosrdna je; razlog zašto neki imaju manje je taj što drugi imaju više.
Prošlog je tjedna direktor Svjetskog programa za hranu UN-a David Beasley izjavio da bi dva posto Muskova kapitala spasilo 42 milijuna gladujućih od sigurne smrti, na što je milijarder preko Twittera poručio kako je spreman donirati spomenuti iznos 'ako bi to riješilo problem svjetske gladi'.
Beasley je potvrdio da bi takav aranžman bio samo privremeno rješenje koje bi 'spriječilo geopolitičku nestabilnost i masovne migracije', te je napisao Elonu da ga može posjetiti prvim avionom ako je spreman razgovarati o tome. Vlasnik Tesle odgovorio je objavom u kojoj se proziva UN-ove mirotvorce da su 2014. seksualno zlostavljali djecu u Srednjoafričkoj Republici. Ostalo je na tome.
Musk je, od Beasleyjeva poziva, bogatiji za 51 milijardu dolara, što je 8,5 puta veći iznos od onoga za koji ga je dužnosnik UN-a zamolio.
Bez obzira na matematiku, ovaj rođeni Južnoafrikanac i dalje je uzor i heroj nevjerojatne baze obožavatelja kojih, samo na Twitteru, ima 62 milijuna. Nagađa se i da je njegov lik poslužio kao inspiracija za, ni manje ni više, nego superheroja; šarmantnog Tonyja Starka u blockbusteru 'Iron Man'.
---
---
Baš kao i Stark, Musk je briljantni inovator čiji um treba tretirati kao nadnacionalno blago. Ali, kako to često biva, genijalnost često hoda ruku pod ruku sa socijalnim izvanzemaljstvom. Nedavno je, nastupajući u TV emisiji SNL, Musk prvi put javno otkrio da ima Aspergerov sindrom; spektar autizma pri kojem osoba ima poteškoće u komunikaciji s okolinom, izražavanju emocija i odmicanju fokusa s točke interesa.
Glupani i dosadna pitanja
Ovakva dijagnoza, koja nerijetko zaposjeda pojedince izvanrednih sposobnosti, pomaže rasvijetliti mnoge Elonove nezgrapne i bizarne poteze tijekom godina. Prvi put u životu pušio je travu u podcastu Joea Rogana pred milijunskim auditorijem, a šesto dijete nazvao je X Æ A-Xii. Kada bi se zaposlenici Tesle požalili na posao, Musk bi rekao da 'će moći puno viđati svoje obitelji kada bankrotiraju'.
Prva supruga zove ga Terminator jer se 'zapilji u nešto i kaže: To će biti moje'. Jednom je novinaru odgovorio da 'dosadna pitanja koja postavljaju glupani nisu cool', a roniocu koji je spašavao zarobljenu djecu u pećini te kritizirao njegovu donaciju mini podmornice kao 'PR štos' poručio da je – pedofil. U vrijeme lockdowna prkosio je naredbama o ostanku kod kuće i otvorio je Teslinu tvornicu za svojih deset tisuća zaposlenika te izjavio da bi se 'radije ubio nego ne uspio'.
---
---
Njegovi tweetovi pak zaslužuju zasebnu analizu, počevši od 'bombardirajmo Mars', preko 'prodajem svu svoju fizičku imovinu' do 'oslobodimo Ameriku odmah'. Navedene nebuloze su, doduše, neozbiljne i benigne, no što se dogodi kada čovjek koji raspolaže s najvećom količinom kapitala na svijetu preko društvene mreže objavi svoje razmišljanje o pojedinim dionicama? "Razmatram da Teslu uzmem privatno za 420 dolara. Financiranje osigurano", tweetao je 7. kolovoza 2018., nakon čega je, u roku od sat vremena, cijena vrijednosnice porasla za 10 posto.
Ova objava dovela je do tužbe SEC-a, američke komisije za vrijednosnice i burzu, koja je rezultirala nagodbom u obliku kazne od 20 milijuna dolara. Uz to, Elon je morao odstupiti s mjesta predsjednika Teslina upravnog odbora na tri godine. Kasnije, kad su ga pitali žali li za time, rekao je: 'Ne, isplatilo se.'
Unatoč ovome, dvije godine poslije opet je tweetao: 'Po mojem mišljenju, cijena Tesle je previsoka.' Ispod objave se nanizalo tisuće ljutitih komentara, od kojih su neki prozivali milijardera da je kriv što su 'u nekoliko minuta izgubili godišnju ušteđevinu'. Isto tako, svaki put kad Musk spomene bitcoin ili neku drugu kriptovalutu, planine novca se pomiču, a životi se mijenjaju u trenu.
---
---
S druge strane, njegov prozvani rival Jeff Bezos je, osim što plaće njegovih radnika ne reflektiraju da im je šef nezamislivo bogat, potpuno nekontroverzan, čak i pomalo dosadan tip. Unatoč njegovoj gruboj vanjštini po kojoj, zbog pada helikoptera u kojem se vozio, podsjeća na dr. Evila (Zlo), fiktivnog lika koji želi zavladati svijetom, Bezos je, čini se, kompletno bezopasan.
Njegov je privatni život dobio najviše medijskog prostora kada se razveo od svoje supruge MacKenzie, kojoj je, za razliku od Muska, ostavio dio svojeg bogatstva. Svoju tvrtku Amazon, prvotno zamišljenu kao online knjižaru koja je kasnije postala najveća platforma za internetsku kupnju, osnovao je 1994. godine, tijekom proputovanja SAD-om kombijem. Prve korake ka (drugom) najbogatijem čovjeku svijeta ugazio je – može li biti predvidljivije – u garaži.
Bezos je na klimatskoj konferenciji u Glasgowu, na koju se Musk nije odazvao, potvrdio da će njegov Earth Fund osigurati ukupno 10 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena. Koliko će pak njegov Blue Origin, poduzeće za svemirske letove, dati za borbu protiv suparničkog SpaceX-a, Elonove igračke, pokazat će vrijeme i ego.
Odbačene tužbe
I tako, dok dvije milijarde ljudi diljem svijeta nemaju redoviti pristup sigurnoj i dovoljnoj hrani, a 60 posto populacije živi s manje od 7,40 dolara dnevno, nestašni dečki, Elon i Jeff, dok ne vire jedan drugome u novčanik, natječu se čija je raketa veća i brža.
NASA je dodatno zakuhala njihovo koškanje tako što je u travnju, na natječaju vrijednom 2,9 milijardi dolara za prijevoz astronauta na površinu Mjeseca, na koji su se javili obojica, odabrala SpaceX. Jeff se naljutio i rekao da odabir 'nije pošten' te je tužio američku svemirsku agenciju, na što je Elon reagirao u svojem karakterističnom stilu tweetavši: 'Ne može ga dići (u orbitu) lol.'
Sud je odlučio odbaciti tužbe, a Jeff objavio da se neće žaliti te da 'želi pun uspjeh NASA-i i SpaceX-u na ispunjenju ugovora'. Elon je odlučio svoju pobjedu okončati slikom filmskog lika suca Dredda koji, u pravedničkom gnjevu, urla 'Presuđeno ti je!'
---
---
Tko god na kraju iz ovog maratona izišao kao pobjednik, to ne jamči da će ponijeti naslov najbogatijeg čovjeka dosad. Tu titulu drži, što je u isto vrijeme tužno, ironično i simptomatično, jedan Afrikanac. Njegovo je ime Mansa Musa; bio je na čelu Malijskog carstva u 13. stoljeću.
Povjesničari procjenjuju da je njegovo prijestolje raspolagalo sa, prevedeno u današnji kontekst, 400 milijardi dolara, iznosom od kojega, ustvari, njegov sukontinentalac Elon nije predaleko. Posjedovao je toliko zlata da je, dok je putovao kroz Kairo prema Meki, lokalnom stanovništvu podijelio takvu količinu da je prouzročio hiperinflaciju i krah egipatske ekonomije. I da, zaputio se u Meku jer je bio musliman.
Musa, veliki vjernik, sigurno je poznavao riječi islamskog proroka Ise: 'Lakše je devi proći kroz iglene uši nego bogatašu ući u kraljevstvo nebesko' te ih je, jašući devu uz piramide, svim srcem i objema rukama nastojao slijediti. Elon i Jeff su pak, kako i priliči tehnološkim inovatorima, nešto praktičniji – oni, na putu prema gore, jašu rakete.
Koliko će vrijediti onaj koji izgubi bitku za najboljeg akumulatora? Pa, po propovjedniku Jowettu, neće vrijediti ništa – dok ne izgubi sve.
Bogatstvo Elona Muska, koje je po Bloombergovu indeksu milijardera 4. studenog iznosilo teško pojmljivih 340 milijardi dolara, u godinu i pol dana naraslo je gotovo 14 puta. Jeff Bezos, koji je bivšu ženu razvodom učinio 23. najbogatijom osobom svijeta, raspolaže s 200 milijardi, a Bill Gates je, sa 138 milijardi, pao na četvrto mjesto te je 'spreman za penziju'. Za usporedbu, da bi netko s prosječnom plaćom u Hrvatskoj zaradio 340 milijardi dolara, za to bi mu trebalo 26.186.075 godina rada.
'Prava je mjera nečijeg bogatstva koliko bi vrijedili kad bi ostali bez svog tog novca', kaže John Henry Jowett ili, kako su ga suvremenici zvali, 'najbolji živući propovjednik kršćanskih vrijednosti'. Ipak, izgleda da su se, baš kao u igri gluhog telefona, pri tumačenju Isusovih riječi tijekom stoljeća gubila neka slova, a dodavale neke brojke.
Tako je New World Wealth, južnoafrička istraživačka tvrtka, objavila da se, od 13,1 milijuna milijunaša na svijetu, njih 7,4 milijuna, ili 56,2 posto, izjašnjavaju kao kršćani. Također, u sedam od deset zemalja s najvećim brojem milijunaša većina je stanovništva kršćanski denominirana.
No, iako su kršćani, gledajući ovu statistiku, najbolji u prakticiranju onoga što ne propovijedaju, nejednakost je, svakako, opći problem. Ako je suditi po globalnom izvješću o bogatstvu banke Credit Suisse iz 2020., koja godišnje uprihodi 24,55 milijardi dolara, danas jedan posto najimućnijih posjeduje 43,4 posto svjetskog bogatstva.
---
Credit Suisse Global Wealth Databook
---
Ipak, to je konzervativna procjena konzervativno bogatih Švicaraca. Oxfam, globalna neprofitna organizacija, u čijem je fokusu socioekonomska nejednakost, 2019. godine je na ekonomskom forumu u Davosu iznijela podatak da samo 26 milijardera posjeduje koliko i polovina svjetske populacije. Još 2009. godine je nasuprot 50 posto pučanstva stajalo 'samo' 380 ultrabogatih.
Frajerska poruka
Prikazane će brojke nakon pandemije sigurno biti još gore. Naime, tijekom 2020. godine imovina milijardera povećala se za 3,9 bilijuna dolara, dok su radnici svijeta zaradili 3,7 bilijuna manje, uglavnom zbog masovnih otkaza tijekom krize. Većina tog novca otišla je, figurativno govoreći, u džepove američke kaste milijardera, koja je pritom uprihodila 1,95 bilijuna zelenih brojeva na ekranu.
Navedeni iznos predstavlja povećanje od 70 posto u razdoblju između ožujka 2020. i listopada ove godine. I dok su građani vrijednost koju su njihove ruke stvorile predavali nekolicini ljudi, paralelno se dogodilo još jedno predavanje. Ili, točnije, dva. Prvo kada je Jeff Bezos predao Elonu Musku tron najbogatijeg čovjeka na svijetu, a drugo kad je najbogatiji čovjek na svijetu frajerski poručio da će 'poslati Bezosu srebrnu medalju'. Od tog je trenutka i službeno – utrka za najbogatijeg čovjeka postala je popkulturno dobro.
---
---
Po podacima Svjetske banke iz 2020., Musk raspolaže vrijednošću većom od gospodarstava Singapura, Malezije ili Bangladeša, osme svjetske populacije. Glavni je razlog njegova nedavnog financijskog uzleta rast cijena dionica Tesle, firme za razvijanje električnih vozila čiji je on vlasnik. Neki će reći da je Elon taj novac, koji se oplođivao dok je spavao, 'pošteno zaradio', dok će se 41 milijun Bangladešana koji rade u tvornicama tekstila više od 12 sati dnevno pitati: 'Što mi to točno radimo nepošteno?'
Dakako, nerealno je, u svijetu nejednakosti, državljanina odmetnute imperijalističke sile izgrađene na robovlasničkoj radnoj snazi uspoređivati sa sirotinjom kolonije opljačkane tijekom nametnute britanske eksploatacije. Pravednosti radi, valjalo bi sagledati situaciju u njegovu dvorištu, tj. zemlji s devet od deset najbogatijih ljudi svijeta – SAD-u. Tamo donjih 90 posto posjeduje manje nego gornjih 0,1 posto.
---
---
Petina građana 'zemlje slobodnih' s najvišim prihodima (od preko sto tisuća dolara godišnje) utrži oko pola ukupnih prihoda generiranih u zemlji, dok petina onih s najnižim prihodima (koji žive ispod granice siromaštva) prisvoji 3,4 posto. Taj omjer od 14:5/1 u korist dobrostojećih gotovo je dupli porast u odnosu na 1968. godinu, kad je iznosio 7,69:1.
Svakako, neoliberalna Amerika je možda malo preradikalan eksponat kapitalističkog sociodarvinizma, stoga valja pogledati stopu egalitarnosti Švedske ili, kako kažu, oglednog primjera nordijske socijalističke demokracije. Riječ je o bogatoj državi, 20. na svijetu gledajući BDP po stanovniku (SAD je 13.).
Ali mnogi će se iznenaditi kad saznaju da je Švedska treća zemlja svijeta po GINI-jevu indeksu nejednakosti raspodjele bogatstva među njezinom populacijom. U istoj toj kategoriji, 'progresivna' Nizozemska je prva, 'komunistička' Rusija druga, a često proglašavana 'najbolja zemlja za život', Danska, osma. Jasno, švedski je standard nešto na čemu im zavidi većina planeta.
---
Wikipedia: Wealth inequality
---
No, stavljajući ovo u širi kontekst, treba imati u vidu da tržišna ekonomija, koja nužno generira klasnu stratifikaciju, to čini i na mikro (među sugrađanima) i na makro razini (među državama).
Ovo je potvrdilo istraživanje iz 2017. skupine matematičara i fizičara, predvođene Bruceom Boghosianom, profesorom s matematičkog sveučilišta Tufts, kada su proširili i doveli do kraja tridesetogodišnje istraživanje o prirodi stvaranja nejednakosti među sudionicima slobodnog tržišta.
Vodeći se modelom tzv. vrtne rasprodaje, u kojem akteri startaju s istih ekonomskih pozicija te se upuštaju u mnogobrojne robno-novčane razmjene, dijagnosticirali su da je nemoguće, u igri tržišnog natjecanja, izbjeći stvaranje pobjednika i gubitnika; uz napomenu da je pobjednik jedan, a gubitnika mnogo.
---
---
Dodatno, eksperiment je pokazao da su, u odnosu s količinom bogatstva, svi eksterni faktori nevažni. U prijevodu, asimetrija sredstava je neprikosnoveni čimbenik ove igre; što više imaš, jednostavnije ćeš imati još više. Isto, jasno, vrijedi i u suprotnom smjeru. Ovo saznanje, kaže Boghosian, poništava mit o 'pravednom tržišnom natjecanju' te dovodi u pitanje uvriježeno opravdanje o bogaćenju kao "zasluzi".
Sveti gral modernog čovjeka
Musk, jedan od tvoraca PayPala (online plaćanja), SpaceX-a (svemirske letjelice) i Tesle, zasigurno će svoje milijarde objasniti 'stvaranjem dodatne vrijednosti za društvo'. I istina, neki od njegovih izuma su zaista, manje ili više, unaprijedili čovječanstvo kao vrstu. Tome unatoč, stvaranje dodatne vrijednosti za društvo koja se onda naplati – malo dodanijom vrijednošću u suprotnom smjeru – nije nešto što bi se, koliko god se trudili, moglo nazvati 'pravednom' niti 'jednakom' razmjenom.
Drugim riječima, ako netko zahtijeva zaraditi na 'dobrom djelu', je li to djelo čin dobrote? Profit, eufemizam za eksploataciju i sveti gral čovječanstva, dično stoji kao kamen temeljac društvene nejednakosti 'modernog društva'. To je alat koji omogućava da jedan ima kao mnogi, a mnogi kao jedan; da Musk vrijedi koliko i 2.792.378 prosječnih Amerikanaca; da Todorić ima kao 12.285 nasumičnih Hrvata.
Svjedočimo li ovdje tržišnoj devalvaciji vrijednosti ljudskog života ili dobrom starom strukturnom nasilju?
---
---
Zemlja je tijelo sfernog oblika te, kao takvo, ima svoje ekološke okvire, tj. konačan zbroj resursa. Možemo je, a i uvijek je zgodno, usporediti s otokom na pučini. Hipoteze radi, ako bi taj otok naseljavalo 100 ljudi, a na njemu bi jedina hrana bila 100 kokosovih oraha, te dvoje njegovih stanovnika odluči sebi prisvojiti 50 kokosa, ostavljajući tako ostalih 98 da se glođu oko preostale količine – bi li bilo primjereno pravdati takvo gomilanje dobara 'sposobnošću' ili pak 'snalažljivošću'? Jednadžba fizičke realnosti, po ovom pitanju, nemilosrdna je; razlog zašto neki imaju manje je taj što drugi imaju više.
Prošlog je tjedna direktor Svjetskog programa za hranu UN-a David Beasley izjavio da bi dva posto Muskova kapitala spasilo 42 milijuna gladujućih od sigurne smrti, na što je milijarder preko Twittera poručio kako je spreman donirati spomenuti iznos 'ako bi to riješilo problem svjetske gladi'.
Beasley je potvrdio da bi takav aranžman bio samo privremeno rješenje koje bi 'spriječilo geopolitičku nestabilnost i masovne migracije', te je napisao Elonu da ga može posjetiti prvim avionom ako je spreman razgovarati o tome. Vlasnik Tesle odgovorio je objavom u kojoj se proziva UN-ove mirotvorce da su 2014. seksualno zlostavljali djecu u Srednjoafričkoj Republici. Ostalo je na tome.
Musk je, od Beasleyjeva poziva, bogatiji za 51 milijardu dolara, što je 8,5 puta veći iznos od onoga za koji ga je dužnosnik UN-a zamolio.
Bez obzira na matematiku, ovaj rođeni Južnoafrikanac i dalje je uzor i heroj nevjerojatne baze obožavatelja kojih, samo na Twitteru, ima 62 milijuna. Nagađa se i da je njegov lik poslužio kao inspiracija za, ni manje ni više, nego superheroja; šarmantnog Tonyja Starka u blockbusteru 'Iron Man'.
---
---
Baš kao i Stark, Musk je briljantni inovator čiji um treba tretirati kao nadnacionalno blago. Ali, kako to često biva, genijalnost često hoda ruku pod ruku sa socijalnim izvanzemaljstvom. Nedavno je, nastupajući u TV emisiji SNL, Musk prvi put javno otkrio da ima Aspergerov sindrom; spektar autizma pri kojem osoba ima poteškoće u komunikaciji s okolinom, izražavanju emocija i odmicanju fokusa s točke interesa.
Glupani i dosadna pitanja
Ovakva dijagnoza, koja nerijetko zaposjeda pojedince izvanrednih sposobnosti, pomaže rasvijetliti mnoge Elonove nezgrapne i bizarne poteze tijekom godina. Prvi put u životu pušio je travu u podcastu Joea Rogana pred milijunskim auditorijem, a šesto dijete nazvao je X Æ A-Xii. Kada bi se zaposlenici Tesle požalili na posao, Musk bi rekao da 'će moći puno viđati svoje obitelji kada bankrotiraju'.
Prva supruga zove ga Terminator jer se 'zapilji u nešto i kaže: To će biti moje'. Jednom je novinaru odgovorio da 'dosadna pitanja koja postavljaju glupani nisu cool', a roniocu koji je spašavao zarobljenu djecu u pećini te kritizirao njegovu donaciju mini podmornice kao 'PR štos' poručio da je – pedofil. U vrijeme lockdowna prkosio je naredbama o ostanku kod kuće i otvorio je Teslinu tvornicu za svojih deset tisuća zaposlenika te izjavio da bi se 'radije ubio nego ne uspio'.
---
---
Njegovi tweetovi pak zaslužuju zasebnu analizu, počevši od 'bombardirajmo Mars', preko 'prodajem svu svoju fizičku imovinu' do 'oslobodimo Ameriku odmah'. Navedene nebuloze su, doduše, neozbiljne i benigne, no što se dogodi kada čovjek koji raspolaže s najvećom količinom kapitala na svijetu preko društvene mreže objavi svoje razmišljanje o pojedinim dionicama? "Razmatram da Teslu uzmem privatno za 420 dolara. Financiranje osigurano", tweetao je 7. kolovoza 2018., nakon čega je, u roku od sat vremena, cijena vrijednosnice porasla za 10 posto.
Ova objava dovela je do tužbe SEC-a, američke komisije za vrijednosnice i burzu, koja je rezultirala nagodbom u obliku kazne od 20 milijuna dolara. Uz to, Elon je morao odstupiti s mjesta predsjednika Teslina upravnog odbora na tri godine. Kasnije, kad su ga pitali žali li za time, rekao je: 'Ne, isplatilo se.'
Unatoč ovome, dvije godine poslije opet je tweetao: 'Po mojem mišljenju, cijena Tesle je previsoka.' Ispod objave se nanizalo tisuće ljutitih komentara, od kojih su neki prozivali milijardera da je kriv što su 'u nekoliko minuta izgubili godišnju ušteđevinu'. Isto tako, svaki put kad Musk spomene bitcoin ili neku drugu kriptovalutu, planine novca se pomiču, a životi se mijenjaju u trenu.
---
---
S druge strane, njegov prozvani rival Jeff Bezos je, osim što plaće njegovih radnika ne reflektiraju da im je šef nezamislivo bogat, potpuno nekontroverzan, čak i pomalo dosadan tip. Unatoč njegovoj gruboj vanjštini po kojoj, zbog pada helikoptera u kojem se vozio, podsjeća na dr. Evila (Zlo), fiktivnog lika koji želi zavladati svijetom, Bezos je, čini se, kompletno bezopasan.
Njegov je privatni život dobio najviše medijskog prostora kada se razveo od svoje supruge MacKenzie, kojoj je, za razliku od Muska, ostavio dio svojeg bogatstva. Svoju tvrtku Amazon, prvotno zamišljenu kao online knjižaru koja je kasnije postala najveća platforma za internetsku kupnju, osnovao je 1994. godine, tijekom proputovanja SAD-om kombijem. Prve korake ka (drugom) najbogatijem čovjeku svijeta ugazio je – može li biti predvidljivije – u garaži.
Bezos je na klimatskoj konferenciji u Glasgowu, na koju se Musk nije odazvao, potvrdio da će njegov Earth Fund osigurati ukupno 10 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena. Koliko će pak njegov Blue Origin, poduzeće za svemirske letove, dati za borbu protiv suparničkog SpaceX-a, Elonove igračke, pokazat će vrijeme i ego.
Odbačene tužbe
I tako, dok dvije milijarde ljudi diljem svijeta nemaju redoviti pristup sigurnoj i dovoljnoj hrani, a 60 posto populacije živi s manje od 7,40 dolara dnevno, nestašni dečki, Elon i Jeff, dok ne vire jedan drugome u novčanik, natječu se čija je raketa veća i brža.
NASA je dodatno zakuhala njihovo koškanje tako što je u travnju, na natječaju vrijednom 2,9 milijardi dolara za prijevoz astronauta na površinu Mjeseca, na koji su se javili obojica, odabrala SpaceX. Jeff se naljutio i rekao da odabir 'nije pošten' te je tužio američku svemirsku agenciju, na što je Elon reagirao u svojem karakterističnom stilu tweetavši: 'Ne može ga dići (u orbitu) lol.'
Sud je odlučio odbaciti tužbe, a Jeff objavio da se neće žaliti te da 'želi pun uspjeh NASA-i i SpaceX-u na ispunjenju ugovora'. Elon je odlučio svoju pobjedu okončati slikom filmskog lika suca Dredda koji, u pravedničkom gnjevu, urla 'Presuđeno ti je!'
---
---
Tko god na kraju iz ovog maratona izišao kao pobjednik, to ne jamči da će ponijeti naslov najbogatijeg čovjeka dosad. Tu titulu drži, što je u isto vrijeme tužno, ironično i simptomatično, jedan Afrikanac. Njegovo je ime Mansa Musa; bio je na čelu Malijskog carstva u 13. stoljeću.
Povjesničari procjenjuju da je njegovo prijestolje raspolagalo sa, prevedeno u današnji kontekst, 400 milijardi dolara, iznosom od kojega, ustvari, njegov sukontinentalac Elon nije predaleko. Posjedovao je toliko zlata da je, dok je putovao kroz Kairo prema Meki, lokalnom stanovništvu podijelio takvu količinu da je prouzročio hiperinflaciju i krah egipatske ekonomije. I da, zaputio se u Meku jer je bio musliman.
Musa, veliki vjernik, sigurno je poznavao riječi islamskog proroka Ise: 'Lakše je devi proći kroz iglene uši nego bogatašu ući u kraljevstvo nebesko' te ih je, jašući devu uz piramide, svim srcem i objema rukama nastojao slijediti. Elon i Jeff su pak, kako i priliči tehnološkim inovatorima, nešto praktičniji – oni, na putu prema gore, jašu rakete.
Koliko će vrijediti onaj koji izgubi bitku za najboljeg akumulatora? Pa, po propovjedniku Jowettu, neće vrijediti ništa – dok ne izgubi sve.
Dok 60% ljudi na Zemlji živi s manje od 50 kuna dnevno, Musk i Bezos natječu se čija je raketa veća. Pošteno su zaradili? A što mi to radimo nepošteno?
Bogatstvo Elona Muska, koje je po Bloombergovu indeksu milijardera 4. studenog iznosilo teško pojmljivih 340 milijardi dolara, u godinu i pol dana naraslo je gotovo 14 puta. Jeff Bezos, koji je bivšu ženu razvodom učinio 23. najbogatijom osobom svijeta, raspolaže s 200 milijardi, a Bill Gates je, sa 138 milijardi, pao na četvrto mjesto te je 'spreman za penziju'. Za usporedbu, da bi netko s prosječnom plaćom u Hrvatskoj zaradio 340 milijardi dolara, za to bi mu trebalo 26.186.075 godina rada.
'Prava je mjera nečijeg bogatstva koliko bi vrijedili kad bi ostali bez svog tog novca', kaže John Henry Jowett ili, kako su ga suvremenici zvali, 'najbolji živući propovjednik kršćanskih vrijednosti'. Ipak, izgleda da su se, baš kao u igri gluhog telefona, pri tumačenju Isusovih riječi ti...
