Ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH Sevlid Hurtić usprotivio se projektu izgradnje skladišta za radioaktivni otpad na Trgovskoj gori koji je pokrenula Republika Hrvatska.
Ocijenio je kako je za to potrebna jaka medijska kampanja, uključujući i konferencije za tisak u Beču i Strasbourgu, kako bi se taj, za Hrvatsku strateški, projekt onemogućio.
Nameće se više pitanja nakon ovakvog istupa spomenutog ministra, tim više što Hurtić nije nadležni ministar, te zašto i za čiji interes politizira projekt. Tim više što ministar ne upozorava javnost niti nudi odgovor na pitanje kako će i kada svoj radioaktivni materijal zbrinjavati BiH, odlaže li ga na odgovarajući, zakonom propisan način i štiti li dobro svoje građane od radioaktivnog, nezbrinutog i razbacanog radioaktivnog materijala nakon razornog rata u BiH.
Nije od jučer
Zna li ministar za ljudska prava da je Trgovska gora bila odabrana kao najpovoljnija lokacija u bivšoj zajedničkoj državi za radioaktivni otpad iz svih njezinih republika, kao i to da projekt Trgovske gore postoji prije više od 40 godina?
Umjesto što nastoji spriječiti Hrvatsku da na svom suverenom teritoriju realizira projekt izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (RAO) u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori, Hurtić bi trebao educirati javnost kako radijacija nema barijere. Osim toga, on želi da se svi angažiraju kako se ne bi dogodio “novi Černobil”. Međutim, sam ne razlikuje što je nuklearna elektrana, a što skladište niskoradioaktivnog otpada!?
Bilo bi bolje, ali i puno korisnije, da ministar Hurtić pokrene inicijativu u Vijeću ministara BiH da se osiguraju odgovarajuća sredstva za dosljedno provođenje u praksi Zakona o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u Bosni i Hercegovini, izradi sigurno skladištenje radioaktivnog otpada u BiH, uspostavi registar izvora ionizirajućeg zračenja te osigura odgovarajuća zakonom propisana inspekcijska kontrola radioaktivnih lokacija i organizacija koje ga posjeduju u oblasti industrije, građevinarstva i zdravstva!
IGH sve provjerio
A svaka država, tako i Hrvatska, članica Europske unije, mora uspostaviti nacionalni sustav za sigurno zbrinjavanje svojeg radioaktivnog otpada. Ona to želi učiniti u Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Trgovskoj gori. Podsjećamo kako je Institut građevine Hrvatske (IGH) prethodno uradio stručna sondiranja strukture bunkera JNA, bušio zidove kako bi se utvrdila statika i integritet objekta, te nisu utvrđeni nikakvi nedostaci za tu vrstu objekta prema zahtjevima i standardima IAEA uzimajući u obzir i seizmičke parametre za najjače potrese, koji uostalom i nisu mogući na ovoj lokaciji!
Sve gledaju iz Beča
Kako trenutno stvari stoje, gradnja skladišta počet će 2025. godine, a trebalo je biti otvoreno 2026., dok se prvi spremnici s otpadom iz NE Krško na toj lokaciji očekuju tijekom 2027. godine. Procjena je da će cijela investicija biti oko 220 milijuna eura s PDV-om, što uključuje pred obradu radioaktivnog otpada, izgradnju centra, njegov rad u idućih 30-ak godina i naknadu lokalnoj zajednici, općini Dvor, od oko milijun eura godišnje.
Riječ je o izuzetno sigurnoj građevini za sve vrste radioaktivnog zračenja s debelim betonskim zidovima od dva metra i sarkofazima od olova u koje se pohranjuje radioaktivni otpad, koji su sigurni i od najjačih poznatih potresa i ne mogu se razoriti!
Osim toga, svako odlagalište nuklearnog otpada odobrava Međunarodna agencija za nuklearnu energiju/IAEA iz Beča, te kontrolira i nadzire ovu vrstu objekta. Za odobrenje ili odbijanje puno se ne pita ni Hrvatska, a ni BiH, jer IAEA postupa kao neovisna institucija sukladno odredbama međunarodnih konvencija, protokola i ugovorima čije su potpisnice i Hrvatska i Bosna i Hercegovina.
Prema mišljenju neovisnih stručnjaka, bilo bi puno bolje da se vlast u Bosni i Hercegovini bavi svojim radioaktivnom otpadom, na način kao što se bavi Hrvatska! Nažalost, nitko danas ne zna, nakon toliko razorenih objekata i građevina s radioaktivnim gromobranima, istrošenim izotopima kobalta, iridija s primjenom u industrijskoj radiografiji, nezaštićenim lokacija osiromašenog urana, itd., gdje se u BiH odlaže radioaktivni otpad iz industrije i medicinskih ustanova.
Prema vjerodostojnim izvorima, u BiH trenutno postoji oko 800 zatvorenih radioaktivnih izvora te nekoliko tisuća zatvorenih radioaktivnih izvora kategorije 5, odnosno detektora dima i kalibracijskih izvora.
Gdje je pravica?
Također, postoji oko 270 zatvorenih radioaktivnih izvora koji su instalirani u gromobranima širom BiH, koje je potrebno demontirati i uskladištiti u cilju poboljšanja radijacijske sigurnosti. Izvori iz gromobrana predstavljaju opasnost za stanovništvo u slučaju njihova obaranja ili neovlaštenog demontiranja i neadekvatnog skladištenja, a na što je upozoreno u godišnjem izvještaju Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS), onome za 2018. godinu, te se naglašava kako u BiH trenutno postoje samo privremena skladišta radioaktivnog materijala!
To su sve pitanja koja treba razmotriti na konstruktivan način i sa susjednom Hrvatskom, a bez pravih argumenata ne treba otvarati međudržavne probleme.
Kada se sagledaju izjave ministra Hurtića i onih koji ga podržavaju, sve podsjeća na obrazac prljave kampanje koju je bezuspješno vodio uzurpator hrvatske pozicije člana Predsjedništva BiH Željko Komšić! I on je prijetio tužbama BiH protiv izgradnje Pelješkog mosta, koji je Hrvatska također gradila i izgradila na svom suverenom teritoriju, kao što je sada slučaj s odlagalištem na Trgovskoj gori.