stdClass Object ( [id] => 1216409 [title] => Ovaj srbijanski dokumentarac gleda cijeli svijet, jesu li događaji prikazani nepristrano? Odgovor je, nažalost, niječan. Film negira hrvatsku državnost i promiče velikosrpski narativ [alias] => ovaj-srbijanski-dokumentarac-gleda-cijeli-svijet-jesu-li-dogadaji-prikazani-nepristrano-odgovor-je-nazalost-nijecan-film-negira-hrvatsku-drzavnost-i-promice-velikosrpski-narativ [catid] => 245 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Srbijanski dokumentarac "Long road to war" iz 2018. koji se od ove godine prikazuje na Netflixu, što ga je lansiralo do svjetske reputacije, daje zanimljiv pogled na pozadinu izbijanja Prvog svjetskog rata. Izvorni videomaterijal i poznata europska historiografska imena ostavljaju dojam besprijekorne ozbiljnosti.

Ipak, zbog upiranja prstom u Austro-Ugarsku i Njemačku kao agresivce koji su ometali srpsko-jugoslavenske aspiracije Srbije, film diskretno promiče povijesni narativ o "srpskom svetu" umjesto da nam nepristrano približi realnost smrti stare Europe, u kojoj su ključne bile računice europskih velikih sila.

Kolonijalna trampa

Primjer toga je sporazum Velike Britanije i Francuske iz 1904. koji je predviđao kolonijalnu trampu po kojoj su Britanci dobili Egipat, a Francuzi Maroko. Slično je bilo tri godine poslije, kad su Velika Britanija i Rusija sklopile kolonijalni sporazum u Aziji, među ostalim, podijelivši interesne zone u Iranu. Ovim kolonijalnim trampama stvorena je Trojna antanta.

U pozadini svega bio je strah jake Njemačke i Trojnog saveza, koji je stvoren 1879. kao dio vrlo složene diplomatske računice Otta von Bismarcka. Ovaj je savez najčvršće vezivao Njemačku i Austro-Ugarsku, koje su se bojale Rusije, dok je savezništvo Italije bilo vrlo nepouzdano.

U ovakvim uvjetima ključan je bio 31. ožujka 1905., kad je njemački car Wilhelm II. doplovio u posjet drevnoj marokanskoj luci Tanger. Povod za ovaj posjet bio je francuski pokušaj zaposjedanja Maroka, čiji se vladar obratio za pomoć Njemačkoj, koja je, neuspješno, pokušala diplomatski poniziti i oslabiti Francusku i vezati je za sebe kao mlađeg partnera.

---

image

Njemački car Vilim II.

Profimedia
---

Važan element tadašnjih europskih računica bila je slabost Rusije nakon poraza u ratu protiv Japana 1904. i 1905. i revolucije 1905., što je ojačalo položaj Njemačke i Trojnog saveza.

U takvim uvjetima vrlo je opasan bio drugi čin marokanske krize, u pozadini kojega je bio njemački pokušaj kolonijalne trampe s Francuskom.

– Ako želite dio Maroka, francusko javno mnijenje to neće dopustiti. Bolje je skrenuti pogled nekamo drugamo – rekao je u lipnju 1911. francuski poslanik u Berlinu njemačkom ministru vanjskih poslova.

– Da, ali vi nam morate reći što ste nam voljni ustupiti – odgovorio je njemački ministar i poručio:

– Idite i donesite nam nešto iz Pariza.

Suočena s novom vojnom intervencijom Francuske u Maroku, Njemačka se odlučila za vojno i diplomatsko pokazivanje mišića pa je 1. srpnja 1911. u marokansku atlantsku luku Agadir uplovio mali njemački ratni brod "Panter".

Suprotno njemačkim očekivanjima, Velika Britanija nije ostala po strani, nego se toliko zabrinula da je britanski ministar financija Lloyd George, iako liberalni pacifist, Njemačkoj poručio kako se ne može ignorirati snagu i prestiž Velike Britanije. Da stvar bude gora, vlada u Londonu tada je planirala vojni udar protiv Njemačke, koji je već 1911. mogao zapaliti europski rat.

Tadašnju europsku napetost dodatno je pojačala Italija, koja je 1911. počela osvajati osmansku Libiju, čime je potaknula balkansku eksploziju godinu dana poslije.

Uvod u tu eksploziju bila je vrlo opasna kriza oko austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine.

Balkanska eksplozija

Austrougarski ministar vanjskih poslova Lexa von Aehrenthal i njegov ruski kolega Aleksandar Izvolski u rujnu su 1908. na tajnom sastanku u dvorcu Buchlau kod Brna, u današnjoj Češkoj, sklopili vrlo neiskrenu usmenu pogodbu. Izvolski će poduprijeti austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine, a zauzvrat je očekivao načelnu austrougarsku potporu otvaranju carigradskih tjesnaca.

Računajući na vojnu snagu svoje saveznice Njemačke, bečki je vrh 6. listopada 1908. proglasio aneksiju Bosne i Hercegovine, što je u Rusiji izgledalo kao prijevara i grabežljivost.

U Srbiji je ova aneksija izazvala ratoborni bijes pa je, protivno svim međunarodnim ugovorima, beogradska vlada tvrdila da je Bosna i Hercegovina srpska i da je "u samom biću Srbijinom". Ipak, službeni Beograd bio je spreman na pogađanje pa je od Austro-Ugarske tražio vrlo uski prolaz preko Bosne i Hercegovine do Metkovića, koji je imao poslužiti kao srbijanska luka na Jadranu.

U Srbiji je provedena mobilizacija za rat, dok je u Beču šef austrougarskog glavnog stožera general Franz Conrad von Hötzendorf planirao preventivni rat protiv Srbije. Njegov "Plan B" predviđao je kako će 20 austrougarskih divizija bez problema uništiti vojne snage Srbije, koja u tom trenutku nije mogla računati na oslabljenu Rusiju.

---

image

Austrijski car Franjo Josip

AFP
---

Iako je početkom 1909. rat Austro-Ugarske i Srbije izgledao kao realna mogućnost, oštra njemačka diplomatska intervencija u Sankt Peterburgu i posredovanja zapadnih sila spasili su europski mir jer je Srbija prihvatila austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine.

No taj mir nije trajao dugo jer su u listopadu 1912. balkanske saveznice Bugarska, Srbija, Crna Gora i Grčka objavile rat Turskoj i, prkoseći pritiscima velikih sila, tijekom sljedeća dva mjeseca postigle su sjajne vojne pobjede.

U tim pobjedama vrlo se problematičnim pokazao prodor srpske vojske u Albaniju do strateški važnog Drača, koji je trebao biti srbijanska luka na Jadranu. Albanija je odmah postala europski problem jer su napetosti između srpske pokroviteljice Rusije i Austro-Ugarske otvarale mogućnost europskog rata između Trojnog saveza i Trojne antante.

– Bilo bi nepodnošljivo dopustiti da brzopleta akcija ili provokativne riječi od strane Srbije, u njezinu stanju uzbuđenja, izazovu rat između velikih sila – zapisao je tih dana britanski ministar vanjskih poslova Edward Grey.

Zato je organizirana mirovna konferencija u Londonu na kojoj su Srbija i Rusija prihvatile austrougarski plan o samostalnoj Albaniji, dok je Austro-Ugarska Rusiji, odnosno Srbiji, popustila na Kosovu i u Makedoniji.

No to nije bio kraj balkanskih nevolja jer je u ljeto 1913. izbio Drugi balkanski rat, u kojem je Bugarska pretrpjela strašan poraz od Srbije i Grčke, kojima su se, zbog svojih razloga, pridružile Rumunjska i Osmansko Carstvo. Ovaj rat, okončan mirom u Bukureštu 10. kolovoza 1913., Srbiji je omogućio slobodan pristup strateški važnoj luci Solun.

U ovakvoj situaciji Austro-Ugarska je krajem 1913. i početkom 1914. sve otvorenije tražila političku potporu Njemačke za konačni obračun s opasnom ruskom klijenticom Srbijom.

Zbog ove je napetosti pucanj Gavrila Principa koji je 28. lipnja 1914. u Sarajevu ubio austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda odmah dobio globalnu važnost.

Tajnu pozadinu tog pucnja otkriva jedan dokument s radnog stola tadašnjeg srbijanskog premijera Nikole Pašića.

---

image

Premijer Srbije Nikola Pašić

Profimedia
---

Klizanje u rat

– Sa više strana doznajem da se pogranični časnici u podrinjskom okrugu upuštaju u opasan rad, koji je ne samo zabranjen, nego se može smatrati i veleizdajom – napisao je Pašić 24. lipnja 1914., četiri dana prije sarajevskog atentata.

– Svi naši saveznici i prijatelji, kada bi saznali što naši časnici i dočasnici rade, ne samo da bi nas napustili, već bi stali na stranu Austro-Ugarske i ovu pustili da kazni svog nemirnog i nelojalnog susjeda koji priprema bune i atentate na njenom teritoriju – poručio je.

Ovaj povjerljivi dokument potvrđuje da je Nikola Pašić bio vrlo dobro upućen u pripreme za sarajevski atentat, pa je tijekom srpnja 1914. bio fokusiran na prikrivanje tragova beogradske obavještajne i revolucionarno-terorističke mreže čija je djelatnost, pred europskom javnošću, mogla vrlo uvjerljivo opravdati austrougarsku akciju protiv Srbije.

A u Beču se događalo upravo to. Nakon povjerljivih konzultacija s Njemačkom, bečki je vrh 19. srpnja 1914., na sastanku održanom u stanu austrougarskog ministra vanjskih poslova Leopolda von Berchtolda, odlučio Srbiji uputiti vrlo oštar i neprihvatljiv ultimatum kojim je 23. srpnja 1914. započela diplomatsko-vojna lančana reakcija koja je dva tjedna poslije eksplodirala u Prvi svjetski rat.

---

image

Bečki je vrh odlučio kako je bolje riskirati europski sukob nego sa Srbijom voditi pregovore, koji bi se razvukli i ne bi uklonili njezine opasne srpsko-jugoslavenske ambicije

AFP
---

Bečki vrh tada je odlučio kako je bolje riskirati europski sukob nego sa Srbijom voditi pregovore, koji bi se razvukli i ne bi uklonili njezine opasne srpsko-jugoslavenske ambicije, zbog čega je odbijena arbitraža britanskog ministra vanjskih poslova Edwarda Greya, kojemu je austrougarski ultimatum Srbiji izgledao zastrašujuće.

– Moguće posljedice sadašnje situacije su strašne. Ako barem četiri velike sile, recimo Austrija, Francuska, Rusija i Njemačka, budu uvučene u rat, čini se da to mora uključivati potrošnju toliko goleme sume novca i toliki zastoj trgovine da bi nakon rata uslijedio kolaps europskog kredita i industrije – zapisao je Grey tih dana.

U ovakvim okolnostima beogradska je vlada, isprva, bila spremna prihvatiti austrougarski ultimatum u cijelosti. No kad je iz Sankt Peterburga stigao telegram u kojem je pisalo kako je Rusija spremna mobilizirati 1,7 milijuna vojnika, Nikola Pašić i njegova vlada diplomatski su vrlo vješto zaobišli zahtjeve iz austrougarskog ultimatuma. Naime, iako je Srbija pristala na gotovo sva austrougarska traženja, nije mogla prihvatiti zahtjev da austrougarski činovnici u Beogradu sudjeluju u istrazi oko sarajevskog atentata jer je to otvaralo mogućnost razotkrivanja tajne obavještajne i revolucionarno-terorističke organizacije beogradske vlade, što je moglo biti opasno za međunarodni položaj Srbije.

Za to je vrijeme neodlučni ruski car Nikolaj II. najprije naredio mobilizaciju, koju je odmah zatim zaustavio. No na koncu je, pod pritiskom ruskih generala, popustio pa je 31. srpnja 1914. u Rusiji proglašena mobilizacija.

Kao odgovor na to, dan poslije, 1. kolovoza, i u Njemačkoj je proglašena mobilizacija, nakon čega je uslijedilo europsko kolovosko ludilo. To ludilo vrlo je slikovito dočarao tadašnji francuski predsjednik Rene Poincarè, koji je s olakšanjem dočekao njemački ultimatum i objavu rata 3. kolovoza 1914.

"Nikad prije objava rata nije dočekana s takvim zadovoljstvom."

Sljedeće četiri godine, kako je zapisao legendarni Winston Churchill, po Europi se izlijevalo "sedam čaša gnjeva Božjeg", koji je na našem kontinentu ostao razliven sve do 1945. godine.

Kad je u pitanju krivica za Prvi svjetski rat, autor ovog članka je sklon prihvatiti mišljenje koje zastupa američko-francuski povjesničarski dvojac Jay Winter i Antonie Prost kako "sve države, svi narodi, u različitoj mjeri dijele odgovornost za katastrofu koju nisu bili u stanju predvidjeti i spriječiti".

---

Hrvata nije bilo, a Hrvatska je ‘južnoslavenski kraj’

U dokumentarcu "Long road to war" utjecajni srbijanski povjesničar Dušan Bataković pripovijeda nam kako su u Bosni i Hercegovini prije Prvog svjetskog rata živjeli Srbi, pravoslavne i muslimanske vjeroispovijesti. Hrvata, navodno, nije bilo, kao ni Hrvatske, koju se spominje kao niz južnoslavenskih (čitaj srpskih) krajeva u okviru Austro-Ugarske.

Po tome ovaj je film nastavak velikosrpskog povijesnog narativa, koji je 1908. izrazio srbijanski konzul u Budimpešti Todor Petković tvrdeći da "katolici koji su se prozvali Hrvatima" podržavaju austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine u nadi da će "prigrabiti i pohrvatiti sve katolike u Bosni" s konačnim ciljem stvaranja velike Hrvatske.

Beogradski model negiranja hrvatske državnosti najbolje je izrazio srbijanski državnik Nikola Pašić, prema kojemu je na području današnje Hrvatske živio srpsko-hrvatski narod koji nema svoju posebnu državnost, nego je prirodno upućen na Kraljevinu Srbiju. Zato ne čudi što je Pašić Nikola Pašić svojim suradnicima 29. srpnja 1914., dan nakon austrougarske objave rata Srbiji, rekao da "će naša granica biti na liniji Klagenfurt, Marburg, Segedin". Iako ovu viziju nerijetko vidi kao plan za stvaranje jugoslavenske države, teško je u svemu ne vidjeti samo pansrpski ekspanzionizam.

Stara priča, reći će mnogi čitatelji. I bit će u pravu jer je povijesni narativ o tzv. srpskom svetu još uvijek vrlo živ.

---

---

Beogradske tajne rata

Ovaj je članak sažetak iz autorove knjige "Beogradske tajne Prvog svjetskog rata", koja će izići u studenome 2022. Pored pitanja odgovornosti Kraljevine Srbije za sarajevski atentat i njezine suodgovornosti za Prvi svjetski rat, autor će u knjizi prikazati vrlo kompleksnu pozadinu smrti stare Europe tijekom burnog srpnja 1914. godine.

---

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => analizirali smo [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [extra_fields_search] => analizirali smo 2 0 10447 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2022-08-01 13:04:54 [created_by] => 3108 [created_by_alias] => Tihomir Rajčić [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2022-08-15 15:11:56 [modified_by] => 3108 [publish_up] => 2022-08-15 15:09:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 1 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 55 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 245 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz regije. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, regija [secure] => 0 [page_title] => Regija [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2022\/08\/01\/23099416.jpg","\/images\/slike\/2022\/08\/01\/23096798.jpg","\/images\/slike\/2022\/08\/01\/23096800.jpg","\/images\/slike\/2022\/08\/01\/23096802.jpg","\/images\/slike\/2022\/08\/01\/23096804.jpg","\/images\/slike\/2022\/08\/01\/23096806.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["AFP","AFP","Profimedia","Profimedia","AFP","AFP"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["

U Srbiji je be\u010dka aneksija BiH izazvala ratoborni bijes pa je, protivno svim me\u0111unarodnim ugovorima, beogradska vlada tvrdila da je Bosna i Hercegovina srpska i da je \u2018u samom bi\u0107u Srbijinom\u2019<\/p>","

Austrijski car Franjo Josip<\/p>","

Premijer Srbije Nikola Pa\u0161i\u0107<\/p>","

Njema\u010dki car Vilim II.<\/p>","

Be\u010dki je vrh odlu\u010dio kako je bolje riskirati europski sukob nego sa Srbijom voditi pregovore, koji bi se razvukli i ne bi uklonili njezine opasne srpsko-jugoslavenske ambicije<\/p>","

Soldier having lunch outside the shelters near Autheuil
\n20th
\nFrance - World War I
\nParis - BDIC (Photo by Photo12 via AFP)<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1405","hd_23099416_1920.jpg":"1920x1080","k_23099416_1280.jpg":"1280x1280","k_23099416_1024.jpg":"1024x1024","k_23099416_640.jpg":"640x640","k_23099416_480.jpg":"480x480","k_23099416_340.jpg":"340x340","k_23099416_220.jpg":"220x220","o_23099416_1280.jpg":"1280x936","o_23099416_1024.jpg":"1024x749","o_23099416_640.jpg":"640x468","o_23099416_480.jpg":"480x351","o_23099416_340.jpg":"340x248","o_23099416_220.jpg":"220x160","h_23099416_1280.jpg":"1280x854","h_23099416_1024.jpg":"1024x683","h_23099416_640.jpg":"640x427","h_23099416_480.jpg":"480x320","h_23099416_340.jpg":"340x227","h_23099416_220.jpg":"220x147","pp_23099416_1280.jpg":"1280x1628","pp_23099416_1024.jpg":"1024x1303","pp_23099416_640.jpg":"640x814","pp_23099416_480.jpg":"480x611","pp_23099416_340.jpg":"340x432","pp_23099416_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2416","hd_23096798_1920.jpg":"1920x1080","k_23096798_1280.jpg":"1280x1280","k_23096798_1024.jpg":"1024x1024","k_23096798_640.jpg":"640x640","k_23096798_480.jpg":"480x480","k_23096798_340.jpg":"340x340","k_23096798_220.jpg":"220x220","o_23096798_1280.jpg":"1280x1610","o_23096798_1024.jpg":"1024x1288","o_23096798_640.jpg":"640x805","o_23096798_480.jpg":"480x604","o_23096798_340.jpg":"340x427","o_23096798_220.jpg":"220x276","h_23096798_1280.jpg":"1280x854","h_23096798_1024.jpg":"1024x683","h_23096798_640.jpg":"640x427","h_23096798_480.jpg":"480x320","h_23096798_340.jpg":"340x227","h_23096798_220.jpg":"220x147","pp_23096798_1280.jpg":"1280x1628","pp_23096798_1024.jpg":"1024x1303","pp_23096798_640.jpg":"640x814","pp_23096798_480.jpg":"480x611","pp_23096798_340.jpg":"340x432","pp_23096798_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2873","hd_23096800_1920.jpg":"1920x1080","k_23096800_1280.jpg":"1280x1280","k_23096800_1024.jpg":"1024x1024","k_23096800_640.jpg":"640x640","k_23096800_480.jpg":"480x480","k_23096800_340.jpg":"340x340","k_23096800_220.jpg":"220x220","o_23096800_1280.jpg":"1280x1915","o_23096800_1024.jpg":"1024x1532","o_23096800_640.jpg":"640x957","o_23096800_480.jpg":"480x718","o_23096800_340.jpg":"340x508","o_23096800_220.jpg":"220x329","h_23096800_1280.jpg":"1280x854","h_23096800_1024.jpg":"1024x683","h_23096800_640.jpg":"640x427","h_23096800_480.jpg":"480x320","h_23096800_340.jpg":"340x227","h_23096800_220.jpg":"220x147","pp_23096800_1280.jpg":"1280x1628","pp_23096800_1024.jpg":"1024x1303","pp_23096800_640.jpg":"640x814","pp_23096800_480.jpg":"480x611","pp_23096800_340.jpg":"340x432","pp_23096800_220.jpg":"220x280"},{"size0":"358x520","hd_23096802_1920.jpg":"1920x1080","k_23096802_1280.jpg":"1280x1280","k_23096802_1024.jpg":"1024x1024","k_23096802_640.jpg":"640x640","k_23096802_480.jpg":"480x480","k_23096802_340.jpg":"340x340","k_23096802_220.jpg":"220x220","o_23096802_1280.jpg":"1280x1859","o_23096802_1024.jpg":"1024x1487","o_23096802_640.jpg":"640x929","o_23096802_480.jpg":"480x697","o_23096802_340.jpg":"340x493","o_23096802_220.jpg":"220x319","h_23096802_1280.jpg":"1280x854","h_23096802_1024.jpg":"1024x683","h_23096802_640.jpg":"640x427","h_23096802_480.jpg":"480x320","h_23096802_340.jpg":"340x227","h_23096802_220.jpg":"220x147","pp_23096802_1280.jpg":"1280x1628","pp_23096802_1024.jpg":"1024x1303","pp_23096802_640.jpg":"640x814","pp_23096802_480.jpg":"480x611","pp_23096802_340.jpg":"340x432","pp_23096802_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1389","hd_23096804_1920.jpg":"1920x1080","k_23096804_1280.jpg":"1280x1280","k_23096804_1024.jpg":"1024x1024","k_23096804_640.jpg":"640x640","k_23096804_480.jpg":"480x480","k_23096804_340.jpg":"340x340","k_23096804_220.jpg":"220x220","o_23096804_1280.jpg":"1280x926","o_23096804_1024.jpg":"1024x740","o_23096804_640.jpg":"640x463","o_23096804_480.jpg":"480x347","o_23096804_340.jpg":"340x245","o_23096804_220.jpg":"220x159","h_23096804_1280.jpg":"1280x854","h_23096804_1024.jpg":"1024x683","h_23096804_640.jpg":"640x427","h_23096804_480.jpg":"480x320","h_23096804_340.jpg":"340x227","h_23096804_220.jpg":"220x147","pp_23096804_1280.jpg":"1280x1628","pp_23096804_1024.jpg":"1024x1303","pp_23096804_640.jpg":"640x814","pp_23096804_480.jpg":"480x611","pp_23096804_340.jpg":"340x432","pp_23096804_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1405","hd_23096806_1920.jpg":"1920x1080","k_23096806_1280.jpg":"1280x1280","k_23096806_1024.jpg":"1024x1024","k_23096806_640.jpg":"640x640","k_23096806_480.jpg":"480x480","k_23096806_340.jpg":"340x340","k_23096806_220.jpg":"220x220","o_23096806_1280.jpg":"1280x936","o_23096806_1024.jpg":"1024x749","o_23096806_640.jpg":"640x468","o_23096806_480.jpg":"480x351","o_23096806_340.jpg":"340x248","o_23096806_220.jpg":"220x160","h_23096806_1280.jpg":"1280x854","h_23096806_1024.jpg":"1024x683","h_23096806_640.jpg":"640x427","h_23096806_480.jpg":"480x320","h_23096806_340.jpg":"340x227","h_23096806_220.jpg":"220x147","pp_23096806_1280.jpg":"1280x1628","pp_23096806_1024.jpg":"1024x1303","pp_23096806_640.jpg":"640x814","pp_23096806_480.jpg":"480x611","pp_23096806_340.jpg":"340x432","pp_23096806_220.jpg":"220x280"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 204 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 245 [name] => Regija [alias] => regija [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 6 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 15399980 Threads: 3 Questions: 3191177752 Slow queries: 7169261 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 235804374 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 53 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front06 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/regija ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 245 [name] => Regija [alias] => regija [parent] => 119 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vijesti/regija ) ) [link] => /vijesti/regija/ovaj-srbijanski-dokumentarac-gleda-cijeli-svijet-jesu-li-dogadaji-prikazani-nepristrano-odgovor-je-nazalost-nijecan-film-negira-hrvatsku-drzavnost-i-promice-velikosrpski-narativ-1216409 [printLink] => /vijesti/regija/ovaj-srbijanski-dokumentarac-gleda-cijeli-svijet-jesu-li-dogadaji-prikazani-nepristrano-odgovor-je-nazalost-nijecan-film-negira-hrvatsku-drzavnost-i-promice-velikosrpski-narativ-1216409?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 687886 [name] => Long road to war [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2022-08-15 17:09:39 [main_article_id] => 0 [alias] => long-road-to-war [link] => /tag/long-road-to-war ) [1] => stdClass Object ( [id] => 529529 [name] => netflix [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => netflix [link] => /tag/netflix ) [2] => stdClass Object ( [id] => 337087 [name] => dokumentarac [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => dokumentarac [link] => /tag/dokumentarac ) [3] => stdClass Object ( [id] => 421445 [name] => Prvi svjetski rat [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => prvi-svjetski-rat [link] => /tag/prvi-svjetski-rat ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => analizirali smo [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Ovaj srbijanski dokumentarac gleda cijeli svijet, jesu li događaji prikazani nepristrano? Odgovor je, nažalost, niječan. Film negira hrvatsku državnost i promiče velikosrpski narativ [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3108 [name] => Damir Šarac [username] => damir-arac [email] => damir-arac@sd.hr [password] => $2y$10$MLK2luxDWc5NQUmWpH19M.UFRDXAOZrwSK.0rp8ZbJS/5E1p8azKW [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/damir-sarac-3108 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1626 [gender] => m [description] => [image] => 1626.png [url] => [group] => 4 [plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""} ) [avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1626.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/08/01/23099416.jpg [galleryCount] => 6 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => AFP [mainImageDesc] =>

U Srbiji je bečka aneksija BiH izazvala ratoborni bijes pa je, protivno svim međunarodnim ugovorima, beogradska vlada tvrdila da je Bosna i Hercegovina srpska i da je ‘u samom biću Srbijinom’

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/08/01/23099416.jpg [title] =>

U Srbiji je bečka aneksija BiH izazvala ratoborni bijes pa je, protivno svim međunarodnim ugovorima, beogradska vlada tvrdila da je Bosna i Hercegovina srpska i da je ‘u samom biću Srbijinom’

AFP ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/08/01/23096798.jpg [title] =>

Austrijski car Franjo Josip

AFP ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/08/01/23096800.jpg [title] =>

Premijer Srbije Nikola Pašić

Profimedia ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/08/01/23096802.jpg [title] =>

Njemački car Vilim II.

Profimedia ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/08/01/23096804.jpg [title] =>

Bečki je vrh odlučio kako je bolje riskirati europski sukob nego sa Srbijom voditi pregovore, koji bi se razvukli i ne bi uklonili njezine opasne srpsko-jugoslavenske ambicije

AFP ) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/08/01/23096806.jpg [title] =>

Soldier having lunch outside the shelters near Autheuil
20th
France - World War I
Paris - BDIC (Photo by Photo12 via AFP)

AFP ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Srbijanski dokumentarac "Long road to war" iz 2018. koji se od ove godine prikazuje na Netflixu, što ga je lansiralo do svjetske reputacije, daje zanimljiv pogled na pozadinu izbijanja Prvog svjetskog rata. Izvorni videomaterijal i poznata europska historiografska imena ostavljaju dojam besprijekorne ozbiljnosti.

Ipak, zbog upiranja prstom u Austro-Ugarsku i Njemačku kao agresivce koji su ometali srpsko-jugoslavenske aspiracije Srbije, film diskretno promiče povijesni narativ o "srpskom svetu" umjesto da nam nepristrano približi realnost smrti stare Europe, u kojoj su ključne bile računice europskih velikih sila.

Kolonijalna trampa

Primjer toga je sporazum Velike Britanije i Francuske iz 1904. koji je predviđao kolonijalnu trampu po kojoj su Britanci dobili Egipat, a Francuzi Maroko. Slično je bilo tri godine poslije, kad su Velika Britanija i Rusija sklopile kolonijalni sporazum u Aziji, među ostalim, podijelivši interesne zone u Iranu. Ovim kolonijalnim trampama stvorena je Trojna antanta.

U pozadini svega bio je strah jake Njemačke i Trojnog saveza, koji je stvoren 1879. kao dio vrlo složene diplomatske računice Otta von Bismarcka. Ovaj je savez najčvršće vezivao Njemačku i Austro-Ugarsku, koje su se bojale Rusije, dok je savezništvo Italije bilo vrlo nepouzdano.

U ovakvim uvjetima ključan je bio 31. ožujka 1905., kad je njemački car Wilhelm II. doplovio u posjet drevnoj marokanskoj luci Tanger. Povod za ovaj posjet bio je francuski pokušaj zaposjedanja Maroka, čiji se vladar obratio za pomoć Njemačkoj, koja je, neuspješno, pokušala diplomatski poniziti i oslabiti Francusku i vezati je za sebe kao mlađeg partnera.

---

image

Njemački car Vilim II.

Profimedia
---

Važan element tadašnjih europskih računica bila je slabost Rusije nakon poraza u ratu protiv Japana 1904. i 1905. i revolucije 1905., što je ojačalo položaj Njemačke i Trojnog saveza.

U takvim uvjetima vrlo je opasan bio drugi čin marokanske krize, u pozadini kojega je bio njemački pokušaj kolonijalne trampe s Francuskom.

– Ako želite dio Maroka, francusko javno mnijenje to neće dopustiti. Bolje je skrenuti pogled nekamo drugamo – rekao je u lipnju 1911. francuski poslanik u Berlinu njemačkom ministru vanjskih poslova.

– Da, ali vi nam morate reći što ste nam voljni ustupiti – odgovorio je njemački ministar i poručio:

– Idite i donesite nam nešto iz Pariza.

Suočena s novom vojnom intervencijom Francuske u Maroku, Njemačka se odlučila za vojno i diplomatsko pokazivanje mišića pa je 1. srpnja 1911. u marokansku atlantsku luku Agadir uplovio mali njemački ratni brod "Panter".

Suprotno njemačkim očekivanjima, Velika Britanija nije ostala po strani, nego se toliko zabrinula da je britanski ministar financija Lloyd George, iako liberalni pacifist, Njemačkoj poručio kako se ne može ignorirati snagu i prestiž Velike Britanije. Da stvar bude gora, vlada u Londonu tada je planirala vojni udar protiv Njemačke, koji je već 1911. mogao zapaliti europski rat.

Tadašnju europsku napetost dodatno je pojačala Italija, koja je 1911. počela osvajati osmansku Libiju, čime je potaknula balkansku eksploziju godinu dana poslije.

Uvod u tu eksploziju bila je vrlo opasna kriza oko austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine.

Balkanska eksplozija

Austrougarski ministar vanjskih poslova Lexa von Aehrenthal i njegov ruski kolega Aleksandar Izvolski u rujnu su 1908. na tajnom sastanku u dvorcu Buchlau kod Brna, u današnjoj Češkoj, sklopili vrlo neiskrenu usmenu pogodbu. Izvolski će poduprijeti austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine, a zauzvrat je očekivao načelnu austrougarsku potporu otvaranju carigradskih tjesnaca.

Računajući na vojnu snagu svoje saveznice Njemačke, bečki je vrh 6. listopada 1908. proglasio aneksiju Bosne i Hercegovine, što je u Rusiji izgledalo kao prijevara i grabežljivost.

U Srbiji je ova aneksija izazvala ratoborni bijes pa je, protivno svim međunarodnim ugovorima, beogradska vlada tvrdila da je Bosna i Hercegovina srpska i da je "u samom biću Srbijinom". Ipak, službeni Beograd bio je spreman na pogađanje pa je od Austro-Ugarske tražio vrlo uski prolaz preko Bosne i Hercegovine do Metkovića, koji je imao poslužiti kao srbijanska luka na Jadranu.

U Srbiji je provedena mobilizacija za rat, dok je u Beču šef austrougarskog glavnog stožera general Franz Conrad von Hötzendorf planirao preventivni rat protiv Srbije. Njegov "Plan B" predviđao je kako će 20 austrougarskih divizija bez problema uništiti vojne snage Srbije, koja u tom trenutku nije mogla računati na oslabljenu Rusiju.

---

image

Austrijski car Franjo Josip

AFP
---

Iako je početkom 1909. rat Austro-Ugarske i Srbije izgledao kao realna mogućnost, oštra njemačka diplomatska intervencija u Sankt Peterburgu i posredovanja zapadnih sila spasili su europski mir jer je Srbija prihvatila austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine.

No taj mir nije trajao dugo jer su u listopadu 1912. balkanske saveznice Bugarska, Srbija, Crna Gora i Grčka objavile rat Turskoj i, prkoseći pritiscima velikih sila, tijekom sljedeća dva mjeseca postigle su sjajne vojne pobjede.

U tim pobjedama vrlo se problematičnim pokazao prodor srpske vojske u Albaniju do strateški važnog Drača, koji je trebao biti srbijanska luka na Jadranu. Albanija je odmah postala europski problem jer su napetosti između srpske pokroviteljice Rusije i Austro-Ugarske otvarale mogućnost europskog rata između Trojnog saveza i Trojne antante.

– Bilo bi nepodnošljivo dopustiti da brzopleta akcija ili provokativne riječi od strane Srbije, u njezinu stanju uzbuđenja, izazovu rat između velikih sila – zapisao je tih dana britanski ministar vanjskih poslova Edward Grey.

Zato je organizirana mirovna konferencija u Londonu na kojoj su Srbija i Rusija prihvatile austrougarski plan o samostalnoj Albaniji, dok je Austro-Ugarska Rusiji, odnosno Srbiji, popustila na Kosovu i u Makedoniji.

No to nije bio kraj balkanskih nevolja jer je u ljeto 1913. izbio Drugi balkanski rat, u kojem je Bugarska pretrpjela strašan poraz od Srbije i Grčke, kojima su se, zbog svojih razloga, pridružile Rumunjska i Osmansko Carstvo. Ovaj rat, okončan mirom u Bukureštu 10. kolovoza 1913., Srbiji je omogućio slobodan pristup strateški važnoj luci Solun.

U ovakvoj situaciji Austro-Ugarska je krajem 1913. i početkom 1914. sve otvorenije tražila političku potporu Njemačke za konačni obračun s opasnom ruskom klijenticom Srbijom.

Zbog ove je napetosti pucanj Gavrila Principa koji je 28. lipnja 1914. u Sarajevu ubio austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda odmah dobio globalnu važnost.

Tajnu pozadinu tog pucnja otkriva jedan dokument s radnog stola tadašnjeg srbijanskog premijera Nikole Pašića.

---

image

Premijer Srbije Nikola Pašić

Profimedia
---

Klizanje u rat

– Sa više strana doznajem da se pogranični časnici u podrinjskom okrugu upuštaju u opasan rad, koji je ne samo zabranjen, nego se može smatrati i veleizdajom – napisao je Pašić 24. lipnja 1914., četiri dana prije sarajevskog atentata.

– Svi naši saveznici i prijatelji, kada bi saznali što naši časnici i dočasnici rade, ne samo da bi nas napustili, već bi stali na stranu Austro-Ugarske i ovu pustili da kazni svog nemirnog i nelojalnog susjeda koji priprema bune i atentate na njenom teritoriju – poručio je.

Ovaj povjerljivi dokument potvrđuje da je Nikola Pašić bio vrlo dobro upućen u pripreme za sarajevski atentat, pa je tijekom srpnja 1914. bio fokusiran na prikrivanje tragova beogradske obavještajne i revolucionarno-terorističke mreže čija je djelatnost, pred europskom javnošću, mogla vrlo uvjerljivo opravdati austrougarsku akciju protiv Srbije.

A u Beču se događalo upravo to. Nakon povjerljivih konzultacija s Njemačkom, bečki je vrh 19. srpnja 1914., na sastanku održanom u stanu austrougarskog ministra vanjskih poslova Leopolda von Berchtolda, odlučio Srbiji uputiti vrlo oštar i neprihvatljiv ultimatum kojim je 23. srpnja 1914. započela diplomatsko-vojna lančana reakcija koja je dva tjedna poslije eksplodirala u Prvi svjetski rat.

---

image

Bečki je vrh odlučio kako je bolje riskirati europski sukob nego sa Srbijom voditi pregovore, koji bi se razvukli i ne bi uklonili njezine opasne srpsko-jugoslavenske ambicije

AFP
---

Bečki vrh tada je odlučio kako je bolje riskirati europski sukob nego sa Srbijom voditi pregovore, koji bi se razvukli i ne bi uklonili njezine opasne srpsko-jugoslavenske ambicije, zbog čega je odbijena arbitraža britanskog ministra vanjskih poslova Edwarda Greya, kojemu je austrougarski ultimatum Srbiji izgledao zastrašujuće.

– Moguće posljedice sadašnje situacije su strašne. Ako barem četiri velike sile, recimo Austrija, Francuska, Rusija i Njemačka, budu uvučene u rat, čini se da to mora uključivati potrošnju toliko goleme sume novca i toliki zastoj trgovine da bi nakon rata uslijedio kolaps europskog kredita i industrije – zapisao je Grey tih dana.

U ovakvim okolnostima beogradska je vlada, isprva, bila spremna prihvatiti austrougarski ultimatum u cijelosti. No kad je iz Sankt Peterburga stigao telegram u kojem je pisalo kako je Rusija spremna mobilizirati 1,7 milijuna vojnika, Nikola Pašić i njegova vlada diplomatski su vrlo vješto zaobišli zahtjeve iz austrougarskog ultimatuma. Naime, iako je Srbija pristala na gotovo sva austrougarska traženja, nije mogla prihvatiti zahtjev da austrougarski činovnici u Beogradu sudjeluju u istrazi oko sarajevskog atentata jer je to otvaralo mogućnost razotkrivanja tajne obavještajne i revolucionarno-terorističke organizacije beogradske vlade, što je moglo biti opasno za međunarodni položaj Srbije.

Za to je vrijeme neodlučni ruski car Nikolaj II. najprije naredio mobilizaciju, koju je odmah zatim zaustavio. No na koncu je, pod pritiskom ruskih generala, popustio pa je 31. srpnja 1914. u Rusiji proglašena mobilizacija.

Kao odgovor na to, dan poslije, 1. kolovoza, i u Njemačkoj je proglašena mobilizacija, nakon čega je uslijedilo europsko kolovosko ludilo. To ludilo vrlo je slikovito dočarao tadašnji francuski predsjednik Rene Poincarè, koji je s olakšanjem dočekao njemački ultimatum i objavu rata 3. kolovoza 1914.

"Nikad prije objava rata nije dočekana s takvim zadovoljstvom."

Sljedeće četiri godine, kako je zapisao legendarni Winston Churchill, po Europi se izlijevalo "sedam čaša gnjeva Božjeg", koji je na našem kontinentu ostao razliven sve do 1945. godine.

Kad je u pitanju krivica za Prvi svjetski rat, autor ovog članka je sklon prihvatiti mišljenje koje zastupa američko-francuski povjesničarski dvojac Jay Winter i Antonie Prost kako "sve države, svi narodi, u različitoj mjeri dijele odgovornost za katastrofu koju nisu bili u stanju predvidjeti i spriječiti".

---

Hrvata nije bilo, a Hrvatska je ‘južnoslavenski kraj’

U dokumentarcu "Long road to war" utjecajni srbijanski povjesničar Dušan Bataković pripovijeda nam kako su u Bosni i Hercegovini prije Prvog svjetskog rata živjeli Srbi, pravoslavne i muslimanske vjeroispovijesti. Hrvata, navodno, nije bilo, kao ni Hrvatske, koju se spominje kao niz južnoslavenskih (čitaj srpskih) krajeva u okviru Austro-Ugarske.

Po tome ovaj je film nastavak velikosrpskog povijesnog narativa, koji je 1908. izrazio srbijanski konzul u Budimpešti Todor Petković tvrdeći da "katolici koji su se prozvali Hrvatima" podržavaju austrougarsku aneksiju Bosne i Hercegovine u nadi da će "prigrabiti i pohrvatiti sve katolike u Bosni" s konačnim ciljem stvaranja velike Hrvatske.

Beogradski model negiranja hrvatske državnosti najbolje je izrazio srbijanski državnik Nikola Pašić, prema kojemu je na području današnje Hrvatske živio srpsko-hrvatski narod koji nema svoju posebnu državnost, nego je prirodno upućen na Kraljevinu Srbiju. Zato ne čudi što je Pašić Nikola Pašić svojim suradnicima 29. srpnja 1914., dan nakon austrougarske objave rata Srbiji, rekao da "će naša granica biti na liniji Klagenfurt, Marburg, Segedin". Iako ovu viziju nerijetko vidi kao plan za stvaranje jugoslavenske države, teško je u svemu ne vidjeti samo pansrpski ekspanzionizam.

Stara priča, reći će mnogi čitatelji. I bit će u pravu jer je povijesni narativ o tzv. srpskom svetu još uvijek vrlo živ.

---

---

Beogradske tajne rata

Ovaj je članak sažetak iz autorove knjige "Beogradske tajne Prvog svjetskog rata", koja će izići u studenome 2022. Pored pitanja odgovornosti Kraljevine Srbije za sarajevski atentat i njezine suodgovornosti za Prvi svjetski rat, autor će u knjizi prikazati vrlo kompleksnu pozadinu smrti stare Europe tijekom burnog srpnja 1914. godine.

---

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
AFP AFP Profimedia Profimedia AFP AFP
AFP

U Srbiji je bečka aneksija BiH izazvala ratoborni bijes pa je, protivno svim međunarodnim ugovorima, beogradska vlada tvrdila da je Bosna i Hercegovina srpska i da je ‘u samom biću Srbijinom’

AFP

Austrijski car Franjo Josip

Profimedia

Premijer Srbije Nikola Pašić

Profimedia

Njemački car Vilim II.

AFP

Bečki je vrh odlučio kako je bolje riskirati europski sukob nego sa Srbijom voditi pregovore, koji bi se razvukli i ne bi uklonili njezine opasne srpsko-jugoslavenske ambicije

AFP

Soldier having lunch outside the shelters near Autheuil
20th
France - World War I
Paris - BDIC (Photo by Photo12 via AFP)

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/ovaj-srbijanski-dokumentarac-gleda-cijeli-svijet-jesu-li-dogadaji-prikazani-nepristrano-odgovor-je-nazalost-nijecan-film-negira-hrvatsku-drzavnost-i-promice-velikosrpski-narativ-1216409 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=ff67d62a7d6cdd07f31c6498175f49cc8e0f3f17 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Ovaj+srbijanski+dokumentarac+gleda+cijeli+svijet%2C+jesu+li+doga%C4%91aji+prikazani+nepristrano%3F+Odgovor+je%2C+na%C5%BEalost%2C+nije%C4%8Dan.+Film+negira+hrvatsku+dr%C5%BEavnost+i+promi%C4%8De+velikosrpski+narativ&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fregija%2Fovaj-srbijanski-dokumentarac-gleda-cijeli-svijet-jesu-li-dogadaji-prikazani-nepristrano-odgovor-je-nazalost-nijecan-film-negira-hrvatsku-drzavnost-i-promice-velikosrpski-narativ-1216409 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fregija%2Fovaj-srbijanski-dokumentarac-gleda-cijeli-svijet-jesu-li-dogadaji-prikazani-nepristrano-odgovor-je-nazalost-nijecan-film-negira-hrvatsku-drzavnost-i-promice-velikosrpski-narativ-1216409 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => analizirali smo [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) )
StoryEditorOCM
Regijaanalizirali smo

Ovaj srbijanski dokumentarac gleda cijeli svijet, jesu li događaji prikazani nepristrano? Odgovor je, nažalost, niječan. Film negira hrvatsku državnost i promiče velikosrpski narativ

Piše Tihomir Rajčić
15. kolovoza 2022. - 17:09
U Srbiji je bečka aneksija BiH izazvala ratoborni bijes pa je, protivno svim međunarodnim ugovorima, beogradska vlada tvrdila da je Bosna i Hercegovina srpska i da je ‘u samom biću Srbijinom’AFP

Srbijanski dokumentarac "Long road to war" iz 2018. koji se od ove godine prikazuje na Netflixu, što ga je lansiralo do svjetske reputacije, daje zanimljiv pogled na pozadinu izbijanja Prvog svjetskog rata. Izvorni videomaterijal i poznata europska historiografska imena ostavljaju dojam besprijekorne ozbiljnosti.

Ipak, zbog upiranja prstom u Austro-Ugarsku i Njemačku kao agresivce koji su ometali srpsko-jugoslavenske aspiracije Srbije, film diskretno promiče povijesni narativ o "srpskom svetu" umjesto da nam nepristrano približi realnost smrti stare Europe, u kojoj su ključne bile računice europskih velikih sila.

Kolonijalna trampa

Primjer toga je sporazum Velike Britanije i Francuske iz 1904. koji je predviđao kolonijalnu trampu po kojoj su Britanci dobili Egipat, a Francuzi Maroko...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. svibanj 2024 16:57