stdClass Object
(
[id] => 1080564
[title] => Velika priča o padu Aleksandra Rankovića, proljećarima, Hrvatskoj koja je morala davati novac za Srbiju, Titu i novim strujama među komunistima
[alias] => velika-prica-o-padu-aleksandra-rankovica-proljecarima-hrvatskoj-koja-je-morala-davati-novac-za-srbiju-titu-i-novim-strujama-medu-komunistima
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Nakon jednog od najvažnijih političkih događaja - povijesnog "ne" Staljinu 1948. godine koje je socijalističku Jugoslaviju pozicioniralo s onu stranu "željezne zavjese" - u srpnju 1966. godine zbio se još jedan sudbonosni događaj koji će usmjeriti razvoj i put Titove Jugoslavije: IV. plenum CK SKJ, poznatiji kao "Brijunski".
Na tom važnom sastanku smijenjen je još jedan iz najužeg Titovog "enobeovskog" kruga - moćni šef tajne službe Udbe i formalno drugi čovjek države i sustava - "srpski kadar" Aleksandar Ranković. Ranković je pao točno deset godina nakon žestokog obračuna s jednim drugim Titovim bliskim suborcem, Crnogorcem Milovanom Đilasom. Upravo će smjena tako značajne figure jugoslavenskog poratnog režima označiti i početak novih reformskih političkih vjetrova unutar vladajuće partije, pa onda i cijelog društva, piše Jutarnji.
- Ranković je bio simbol jednog prevladanog doba. On nije, kako se to obično smatra, bio velikosrbin. Iako su to svakako bili neki koji su se iza njega skrivali. Mislim da njegov kasniji život potvrđuje ovakav pogled. Ranković je, istina, smatrao da bi najveći narod trebao imati i najveću kontrolu, a sebe je vidio kao logičnog srpskog lidera. On se u jednom trenutku našao na poziciji isturene ličnosti različitih i heterogenih struja: komunističkih čvrstorukaša, srpskih nacionalista, raznorodnih Titovih protivnika… - objašnjava povjesničar Tvrtko Jakovina.
Nakon Rankovićeva sloma stvari se počinju mijenjati velikom brzinom. Na ulicama je sve manje policije, a cijeli represivni aparat gubi na snazi i prisiljen je djelovati znatno suptilnije.
Privredna reforma iz 1964. godine, reforma kojom je Jugoslavija krenula prema tržišnoj ekonomiji, nakon Rankovićeva pada dobiva na zamahu. S njom na površinu odmah izbijaju pitanja i sukobi koja će se nekoliko godina kasnije pokazati krucijalnima: razvijenije republike, Slovenija i Hrvatska, te autonomna pokrajina Vojvodina, sve glasnije iskazuju nezadovoljstvo svojim položajem prema ekonomski manje razvijenim republikama i autonomnoj pokrajini Kosovo. Očekivano, nezadovoljstvo postoji i s druge strane.
---
---
Bogatiji su se bunili da moraju davati svoj teško stečeni novac za razvoj siromašnijih, a siromašniji su se pak bunili da za novac koji dobivaju moraju kupovati proizvode bogatijih republika i jeftino im davati svoje sirovine i poluproizvode. Začarani krug koji nije nudio izlaz. To je antagonizam koji je, kako je primijetio povjesničar Hrvoje Klasić, naslijeđen iz Kraljevine Jugoslavije, a stvaranjem socijalističkih republika i nacionalnih država samo je dobio novu dimenziju.
Jedan od glavnih ciljeva jugoslavenske centralno vođene ekonomske i posebno investicijske politike bilo je smanjivanje postojećeg nerazmjera. Sve dok su stope rasta bile visoke bilo je evidentno da takva politika pogoduje svima. Nerazvijeni su iz zajedničke blagajne dobivali velika sredstva za unapređenje privrednih resursa i društvenog standarda, dok su razvijeni koristili bolju početnu poziciju po pitanju industrijaliziranosti i infrastrukture, kao i mogućnosti zajedničkog tržišta, te lakšeg i jeftinijeg nabavljanja sirovina.
Intenziviranje sukoba
Ulaskom u ekonomsku krizu sukobi su se intenzivirali i prelijevali na političke i međurepubličke odnose, posebice između Hrvatske i Srbije. Uz rast nezaposlenosti padala je i produktivnost. Dok je godišnja stopa rasta u razdoblju 1957. - 1964. iznosila 10,2 posto, u razdoblju 1964. - 1965. pada na samo 2,9 posto, a u istim razdobljima stopa industrijskog rasta pada s 12,5 na 8 posto.
Tvrtko Jakovina navodi da je nepovoljna ekonomska kretanja stalno podgrijavao osjećaj "nepravde".
- Sjećam se jednog, gotovo slučajnog razgovora s Antom Čičin-Šajnom, koji je objašnjavao da su u slučaju ravnopravnosti i iskorištavanja svi u Jugoslaviji bili pomalo u pravu: Hrvatska se bunila zbog deviza iz turizma koje su odlazile u nerazvijene, ali je šutjela o tržištu za svoje proizvode, sirovinama i radnoj snazi koju je iz nerazvijenih dobivala jeftinije ili besplatno. Vjerojatno bi sve bilo lakše da se Kosovo moglo brže razvijati, a da Hrvatska nije trebala tamo ulagati, već ulagati u svoje nerazvijene, npr. Baniju ili Knin.
Možda se tada ne bi događalo da 30 godina nakon raspada Jugoslavije više na Baniji nema nikoga, a Hrvati iz razvijenijih dijelova zemlje odlaze u Austriju i Njemačku. Kao i sedamdesetih. Možda je uzrok svega nešto drugo, a ne samo politika od prije 70 godina i Srbi iz Federacije i Hrvatske - ističe Jakovina.
Rješenje nagomilanih ekonomskih problema trebao je donijeti paket mjera usvojen u Saveznoj skupštini 24. srpnja 1965., koji je predstavljao najradikalniju transformaciju privrednog sustava zemlje još od uvođenja samoupravljanja 1950. godine.
Novi smjer u ekonomskom životu zemlje bio je samo jedna u nizu važnih promjena koje su zahvatile zemlju. U Hrvatskoj tako već u drugoj polovici 60-ih u partijsko-republički vrh dolaze kadrovi koji su stručni, obrazovani, znaju jezike i bili su na Zapadu.
Jedna od njih bila je Savka Dabčević-Kučar, prva žena neke republičke vlade 1967., a potom i prva žena šefica republičkog CK SKH. U partijskoj hijerarhiji penju se i Mika Tripalo, Pero Pirker, Srećko Bijelić, Dragutin Haramija... Upravo će oni biti jezgra tog reformsko-nacionalnog pokreta nastalog u krilu hrvatskog Saveza komunista.
Slični su procesi zahvatili i druge republike. U Sloveniji tako dolazi Stane Kavčič, u Srbiji Latinka Perović i Marko Nikezić, a u Makedoniji Krste Crvenkovski. Svi oni djeluju samostalno, svi vuku na svoju stranu, ne djeluju zajednički, čak se i pribojavaju jedni drugih. To će se na kraju pokazati kobnim i kada, nekoliko godina poslije, počne obračun s njima.
- U svim republikama stvorila se kritična masa ljudi koji možda nisu bili u većini u partiji, ali koji su željeli reforme i pitali se kuda i kako dalje. Problem je da se u saveznom državnom i partijskom rukovodstvu Jugoslavije nije raspravljalo o pitanjima koja su dolazila iz Zagreba i drugih centara. I to je veliki problem, jer su se onda svi ti republički reformski tokovi svodili samo u granice jedne republike. Onda su ta pitanja ispala poput kostura iz ormara u vremenima nakon Tita, a kulminacija je bila 90-ih - kaže Latinka Perović.
Hrvatska je, čini se, najbrže prihvatila postrankovićevsku liberalizaciju sustava te kreirala nove tendencije, pa će vrlo brzo iz tog novog "pokreta", koji se ustanovio unutar jedino mogućeg, tada, političkog prostora - Saveza komunista - niknuli nešto što će u povijesti biti upamćeno i zabilježeno kao - Hrvatsko proljeće, čiju 50. godišnjicu vrhunca (ali isto i sloma) obilježavamo ove godine.
No, Hrvatsko proljeće upravo se diglo na pitanjima hrvatskog položaja unutar federacije - od onoga što se zvalo "čisti računi" (da svatko upravlja svojim zarađenim i ostvarenim sredstvima) do pitanja i nacionalnog položaja, većih nacionalnih prava i, kako se govorilo, potrage za pravim mjestom Hrvatske (ali i ostalih) u kompliciranoj višenacionalnoj zajednici kakva je Jugoslavija.
Opisujući pak šezdesete, Igor Duda, izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Sveučilišta u Puli i stručnjak za razdoblje socijalizma u Jugoslaviji, reći će kako je do tada već bilo razdoblja koja su nedvojbeno bila uzleti, poput godina obnove neposredno nakon Drugoga svjetskog rata ili jugoslavenskog privrednog čuda krajem pedesetih kada se bilježi dvoznamenkasti industrijski rast. Međutim, tek se u 60-ima, pogotovo drugoj polovici, stvaraju uvjeti za udobniji život, onaj koji će nastati preusmjeravanjem sredstava sa stalnog jačanja teške industrije prema industriji robe široke potrošnje i potrošnji samoj.
- Šezdesete su vrijeme samoposluga i donekle robnih kuća, motocikala i sve češće automobila, posebno fiće, vrijeme regresa za godišnji odmor i prevladavanja osjećaja da je turizam za nekog drugog, klasno višeg. U svemu tome bez dotadašnjih financijskih i mentalnih ograda počinje sudjelovati brojna radnička klasa. Nekih društvenih nelagoda oslobađaju se i žene: ne samo obrazovni sustav i svijet rada, nego i perilica rublja, ekspres lonac i seksualna revolucija pridonose mijenjanju odnosa među spolovima unutar obitelji i društva.
Veliki su pomaci i u popularnoj i u visokoj kulturi, a na svim je poljima sve jednostavnija komunikacija s inozemstvom, prije svega s najbližim zapadnim susjedstvom. U šezdesetima su se pojavila za Hrvatsku dva važna izvora čvrste valute: devize koje je donosio turizam i zarada radnika u inozemstvu. Strani turisti i domaći gastarbajteri dali su važan doprinos financijskom jačanju Hrvatske, lokalnih zajednica i kućanstava koja su dolazila u doticaj s devizama - reći će Duda.
Ekonomist Vladimir Gligorov objašnjava da je privreda sredinom 60-ih godina ušla u recesiju jer je bilo potrebno prilagoditi se na novi sustav financiranja, posredstvom banaka, i izdržati povećanu konkurenciju iz uvoza. Uz to, mnogi su potražili posao u inozemstvu jer se Europa oporavljala i uvozila je radnike.
- Konačno, nejednakost je postala vidljivija jer se povećao broj privatnih automobila i uopće se drukčije govorilo o privatnoj imovini. Gledano iz današnje perspektive, jer imamo za sobom iskustvo tranzicije, do oporavka bi došlo za par godina. Slovenski ekonomist Aleksandar Bajt je objavio članak u kojem je pokazao da je efikasnost ulaganja značajno povećana u tom kratkom periodu reformi u 60-ima.
U Beogradu je došlo do lenjinističke kontrarevolucije, a u Hrvatskoj su nacionalisti dokazivali da je posebno stabilan i konvertibilan dinar loš za Hrvatsku, a dobar za Srbiju, i od tranzicije se odustalo - kaže Gligorov, koji će osporavati i tezu o ekonomskoj ugroženosti Hrvatske, što se često tvrdilo u događajima iz '71., uz argument kako se, zapravo, regionalne razlike nisu povećavale unutar Jugoslavije (Kosovo je izuzetak jer je dohodak po glavi stanovnika nazadovao uslijed demografskog rasta) od 1952. do raspada zemlje.
Tko koga eksploatira?
- Prigovor je bio da Hrvatska financira Srbiju i manje razvijene članove federacije jer snosi veći porezni teret i posebno jer izdvaja novac za nerazvijene. Ovo je hrvatski ekonomski nacionalizam dokazivao još od stare Jugoslavije. To je dovelo do fiskalne devolucije gdje su savezne mogućnosti da oporezuje i troši bile veoma smanjene. Što je, međutim, dovelo do još jače retorike o tome da su Slovenija i Hrvatska eksploatirane od strane Srbije i svih drugih.
To nije bilo ni koherentno kao tvrdnja, a nije niti imalo podrške u činjenicama. Ali u komunističkim raspravama, gdje je eksploatacija privilegirano objašnjenje, posebno kod lenjinista međunacionalna, to se uvažavalo. Zapravo, imajući u vidu hrvatske komparativne prednosti, uspješna tranzicija u ono vrijeme bila bi svakako veoma povoljna upravo za Hrvatsku - drži Gligorov.
Slično rezonira i Igor Duda, koji će također podsjetiti na to da je Hrvatska u nizu kategorija važnih za razvijenost i standard uvijek bila između Slovenije i jugoslavenskog prosjeka, ali bliža tom prosjeku, gdje joj je društvo često pravila Vojvodina. O tome postoje egzaktni podaci koji dolaze iz ekonomske literature i prema njima je hrvatski bruto društveni proizvod bio za 20-25 posto veći od jugoslavenskog prosjeka.
- Kroz desetljeća se ta razlika nije značajnije mijenjala, što znači da je u kontekstu federacije Hrvatska imala sretno-nesretni stabilan položaj, nije se ubrzano pozitivno odvajala od prosjeka kao Slovenija, niti se od njega negativno udaljavala kao Kosovo. Druge republike bile su odlično tržište za hrvatske proizvode, ali i ishodište migracija radne snage koja odlazi u Hrvatsku. S druge strane, Hrvatska je ulagala i izdvajala sredstva za nerazvijene dijelove federacije. Osim brojki, drugačijem imidžu Hrvatske pridonosila je industrijska i infrastrukturna razvijenost koja nije stvar samo tvorničkih pogona nego i životnog standarda i načina života, potom blizina Italije i Austrije, a zbog jadranske obale stvara se dojam o svojevrsnoj Kaliforniji, posebno iz perspektive istočnoeuropskih zemalja - kaže Duda.
U svakom slučaju, smjer u kojem Hrvatska želi ići bio je definiran. Za provedbu tog reformskog smjera ključna je bila sjednica CK SKH, u siječnju 1970. godine, koja je zapravo bila polazišna točka onoga što zovemo Hrvatskim proljećem, a to je bio obračun s "unitarizmom" kao najvećom rak-ranom jugoslavenske federacije upravo u tom postrankovićevskom periodu. Zamah tog reformskog i modernističkog pokreta počeo je tom X. sjednicom CK SKH koja je bila obračun s Milošem Žankom, odnosno jugoslavenskim unitarizmom koji je detektiran kao ništa manje opasan za stabilnost države i sustava od hrvatskog nacionalizma. Na X. sjednici plasiran je novi smjer u kojem su se tražila veća prava i slobode republika, decentralizacija privrednog i političkog sustava te spominjana pravednija preraspodjela sredstava. Miloš Žanko, tada potpredsjednik Skupštine SFRJ, napadao je "novi kurs" hrvatskog vodstva, govoreći čak o uskovitlanom neoustaštvu.
---
---
Žanko u toj ocjeni svakako nije bio u pravu. Bio je to reformski i u neku ruku nacionalni pokret, ali nitko od njegovih aktera nije dovodio u pitanje samu državu i poredak, a pogotovo ne Tita. Povjesničar Tvrtko Jakovina smatra da čelni ljudi Hrvatskog proljeća sasvim sigurno nisu bili nacionalisti u današnjem, desničarskom, smislu. Kroz mobilizaciju masa, a to se moglo lakše s nacionalizmom, "komuniste s karanfilima", mogla se pokazati i snaga pokreta, ali i dati entuzijazam ljudima koji su 25 godina nakon rata tražili nove poticaje, drukčiju retoriku i drukčije odnose u Jugoslaviji. - Svi proljećari bili su antifašisti, partizani. Svi iz vodstva pokreta na svojim su stavovima, rekao bih civilizacijskim točkama, ostali. Nitko se od njih nije poustašio - ističe Jakovina.
Zapravo, Tito i Vladimir Bakarić, kao predstavnici starih struktura (konačno upravo je Bakarić kumovao dolasku Savke, Tripala i ostalih u vrh hrvatske partije) i sami su se željeli riješiti unitarističkih tendencija. Pored toga, napominje Tvrtko Jakovina, Bakarić jednostavno nije podnosio Žanka.
- Bakarić je bio jedan od visokih jugoslavenskih političara koji je vjerojatno najbolje procjenjivao i aktualne političke okolnosti, ali i ono što je zemlji potrebno. Naravno, za svakog političara postoje granice, obziri i točke do kojih nešto želi ili smatra poželjnim. Bakarić je smatrao da Jugoslavija treba modernizaciju, da se sjajni rast šezdesetih ne može nastaviti ako se ne promijene kadrovi iz rata, koji više nisu odgovarali modernom dobu. Doista, velik broj, danas bi se reklo mladih funkcionara umirovljen je 1968., bio je to nastavak velike reforme iz 1965., koju je slijedila i reforma društva, koja je došla nakon smjene Rankovića 1966.
Žanko je bio jedan od tih koji je predstavljao ono što se u zemlji trebalo mijenjati, jedinstvo koje je shvaćano 'krivo'. Žanko nije bio korumpiran, bio je istinski revolucionar, ali vremena su bila nova, a on je i dalje bio nesimpatičan nekima i tako ga se pretvorilo u točku prijeloma. Postao je simbol, baš kao što je jednim dijelom i Ranković bio simbol jednog vremena i politika, ali tek u Hrvatskoj - kaže Jakovina.
Za Latinku Perović - Hrvatsko proljeće je istodobno i nacionalni, ali reformski i modernizatorski pokret. X. sjednica, smatra ona, bila je nastavak tendencija u tadašnjem jugoslavenskom društvu koje su se pojavile nakon pada Rankovića. Slovenac Stane Kavčič rekao je za X. sjednicu da je povijesni događaj koji je otvorio mnoga pitanja koja su mučila tadašnju jugoslavensku zajednicu.
---
Krleža zbog Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika podnosi ostavku na članstvo u Centralnom komitetu SKH
Na valu nastalih "postbrijunskih" većih sloboda za kojima je već tada žudio režim, od kulturnih poput pojave knjiga koje su korespondirale s tadašnjom buntovnom zapadnjačkom literaturom, kao što je "Zagrepčanka" Branislava Glumca, ili Majdakova "Kužiš stari moj", ili Violićeva uprizorenja intrigantnog Brešanova "Hamleta iz Mrduše Donje", te pojavom filmova poput Vrdoljakovih "Kad čuješ zvona" i "U gori raste zelen bor" te Papićevih "Lisica" koji na posve drugačiji način, nimalo herojski govore o vremenima NOB-a i IB-a ili TV serija, poput Smojina "Malog mista" ili Štivičićevih "Kuda idu divlje svinje" koje na bitno manje ideologiziran način govore o herojskom NOB-u i poslijeratnim vremenima, do medijskih sloboda izraženih kroz listove poput Telegrama ili tjednika VUS, ekonomskih, materijalnih pa i osobnih sloboda koje se izražavaju u posjedovanju putovnica, mogućeg odlaska na rad i školovanje u inozemstvo, deviznih bankovnih računa i veće privatne svojine, a i procesom samog razvoja, u republikama, odnosno njihovim partijama - dolazi nova generacija mlađih, školovanih političara, iz tzv. drugog enobeovskog ešalona, koji žele preuzeti stvar u svoje ruke, gurajući generaciju podobnih i privilegiranih "neretvaša" i "sutjeskaša" u stranu.
U Hrvatskoj je stalno postojao strah od "jugoslavenskog unitarizma" koji je po njima odgovarao Srbiji te je, preteča borbe s tom pošasti unitarizacije i većih prava republika u ostvarivanju svih svojih potreba, pa i nacionalnih, kulturnih i obrazovnih, ne samo ekonomskih, te je već kao prvi postrankovićevski benefit - bila i znamenita Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine. Deklaracija je bila odgovor na Novosadski dogovor prema kojem se službeni jezik u Hrvatskoj zvao hrvatsko-srpski.
Dokument je potpisalo osamnaest kulturnih i znanstvenih institucija iz Hrvatske, a među potpisima bio je i onaj Miroslava Krleže. Deklaracija je izazvala burne ideološke rasprave i partijske "ukore" potpisnicima. Krleža je, bez obzora na sve pritiske, pa i izravno od Josipa Broza, odbio povući potpis s Deklaracije. Na kraju je podnio ostavku na članstvo u Centralnom komitetu SKH.
---
---
Timeline
Ožujak 1963.
- Smanjeni porezi za privatne obrtnike za 20 posto, jer su zbog velikih nameta mnogi morali zatvoriti obrte i radnje
6. travnja 1963.
- J. B. Titorazgovarao s predstavnicima obrtnika i priznao da su porezi preveliki te za to optužio "ljevičarsku brzinu i devijacije" jer su krivi za "česte progone i frontalne napade"
7. travnja 1963.
- Proglašen novi Ustav, poznat i kao "Povelja samoupravljanja", država mijenja ime u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
17. prosinca 1963.
- Objavljen modernistički roman "Čangi" Alojza Majetića. Tadašnja ideološka komisija proglasila ga "pornografskim djelom"
Svibanj 1964.
- U Hrvatskoj, a posebno u Dalmaciji i Istri, privatnicima se omogućava otvaranje ugostiteljskih objekata - restorana i kafića - te prvih apartmana, odnosno "Zimmer frei"
19. svibnja 1964.
- U Ljubljani zabranjeno tiskanje časopisa Perspektive, a uhapšeni njegovi urednici Tomaž Šalamun i Jože Pučnik zbog kritika partijske birokracije; sumnjiči ih se za zagovaranje uvođenja višestranačja
1. rujna 1964.
- Otvorena međunarodna "filozofska" Korčulanska ljetna škola. Izlazi prvi broj časopisa Praxis
17. rujna 1964.
- Vladimir Bakarić javno prozvao visoke članove partije koji se ne slažu i ne provode ekonomsku i administrativnu decentralizaciju. Taj se istup smatra početkom borbe protiv centralizacije i unitarizma, a za veća prava republika i liberalizaciju partijskog života
23. rujna 1964.
- Jugoslavenska vlada donijela zakon kojim se omogućava otvaranje privatnih ugostiteljskih i turističkih objekata
9. studenoga 1964.
- SFRJ pristupila tzv. Fulbrightovu programu, američkom programu kojemu je cilj jačanje kulturnih veza SAD-a i drugih država. Među prvim stipendistima Savka Dabčević-Kučar.
7. - 13. prosinca 1964.
- Osmi kongres SKJ, jedno od važnih pitanja je i nacionalno. Unitarizam i stvaranje jedinstvene jugoslavenske nacije jedan je od zaključaka kongresa, pogrešan je smjer. Najavljuje se i liberalnija privredna reforma u pravcu jačanja slobodnog tržišta
Siječanj 1965.
- NIN-ovu nagradu za najbolji roman 1964. godine dobio Ranko Marinković za roman "Kiklop"
1965.
-Ivo Brešanobjavio grotesku "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja". Drama je ismijavala totalitarni jugoslavenski sustav pa se na premijeru moralo čekati punih šest godina
26. srpnja 1965.
- Početak privredne reforma. Dinar je devalvirao u odnosu na američki dolar - sa 750 na 1250 za dolar. To je, s jedne strane, pojačalo izvoz, ali i poskupilo osnovne proizvode i dovelo do veće nezaposlenosti. Posljedica je masovniji odlazak na rad u inozemstvo. Jugoslavija postaje i članica GATT-a, preteča WTO-a
Prosinac 1965.
- Krajem godine SFRJ bilježi platni suficit, a porasla je i produktivnost rada
6. siječnja 1966.
- Visoki partijski dužnosnik Veljko Vlahovićrekao da svi partijski dužnosnici koji se protive privrednoj reformi i liberalizaciji društva moraju otići
18. veljače 1966.
- New York Times objavljuje članak u kojem navodi da su se "ekonomskom reformom i slobodnijom atmosferom javne rasprave koja ju je pratila", pogotovo u Hrvatskoj, razbuktali nacionalni osjećaji i želja za većom samostalnošću republika u odnosu na "centar"
8 - 22. ožujka 1966.
- U zagrebačkoj Galeriji suvremene umjetnosti održana izložba Pop art
25 - 26. veljače i 11. ožujka 1966.
- Treći plenum CK SKJ na kojem su donesene odluke o smanjivanju saveznih investicija. Istodobno, tvrtke se potiče, ako su sposobne, da same investiraju. Tito potiče ekonomske veze sa Zapadom, ali ističe da to ujedno ne znači prihvaćanje zapadne ideologije
3. svibnja 1966.
- Izašao prvi broj "glazbenog i rock" tjednika Džuboks
16. lipnja 1966.
- Na sjednici Izvršnog Komiteta CK SKJ govorilo se o "deformacijama" u radu tijela Državne sigurnosti. Bila je to najava "obračuna" s Rankovićem
25. lipnja 1966.
- Jugoslavija i Vatikan obnovili diplomatske odnose
1. - 2. srpnja 1966.
- IV. plenum CK SKJ tzv. Brijunski plenum na kojem je zbog zloporabe položaja (prisluškivanje Tita) te protivljenja reformskim kretanjima smijenjen Aleksandar Ranković, tadašnji neformalni Titov nasljednik, potpredsjednik Republike, šef Udbe i organizacioni sekretar SKJ
4. srpnja 1966.
- U Jasenovcu, na području nekadašnjeg ustaškog logora, otkriven spomenik Bogdana Bogdanovića - Kameni cvijet
17. ožujka 1967.
- Objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, koja je izazvala burne reakcije u javnosti
19. ožujka 1967.
- U odgovoru na Deklaraciju srpski književnici slažu se u vezi s razgraničenjem jezikâ, ali traže da Srbi u Hrvatskoj koriste srpski jezik i ćirilicu
Ožujak 1967.
- Donesen Zakon o privatnim investicijama i ukinute vize za turiste iz svih zemalja. Te će godine oko 3,7 milijuna stranaca posjetiti Jugoslaviju
Svibanj 1967.
- Savka Dabčević-Kučar izabrana za predsjednicu Vlade SR Hrvatske
30. prosinca 1967.
- Josip Broz Tito u svom prednovogodišnjem obraćanju najavio "čistku" partijskih konzervativaca koji se protive reformama
9. - 10. siječnja 1968.
- Predsjednik Saveznog izvršnog vijeća Mika Špiljak posjetio Vatikan
3. lipnja 1968.
- Studentske demonstracije 1968. u Jugoslaviji, uglavnom u Beogradu, ali imaju odjeka i u Ljubljani i Zagrebu
14. rujna 1968.
- Objavljena tzv. zagrebačka Biblija, prvi hrvatski prijevod Biblije tiskan u SR Hrvatskoj
Studeni 1968.
- Objavljen prvi rock-album u SFRJ, "Naši dani" Grupe 220
21. - 23. studenoga 1968.
- Na 6. kongresu SK Srbije u vodstvo partije izabrani tzv. liberali - Marko Nikezić i Latinka Perović - ističu reforme i liberalizaciju društva, ali i politiku "nemiješanja u poslove drugih republika"
5. - 7. prosinca 1968.
- Na 6. Kongresu CK SK Hrvatske neke od važnih funkcija dobivaju mlađi i školovani kadrovi koji će biti nositelji hrvatskog proljeća
1968.
- Objavljen roman Slobodana Novaka "Mirisi zlato i tamjan". Novakov roman dobio je Nagradu Matice hrvatske za najbolju knjigu proze, Nagradu "Vladimir Nazor", NIN-ovu nagradu za roman godine...
14. - 20. veljače 1969.
-Miloš Žanko u Borbi osuđuje Hrvatski književni list zbog nacionalizma. Plasira tezu o tinjanju neoustaških tendencija
Svibanj 1969.
- Savka Dabčević-Kučar izabrana za predsjednicu CK SKH
29. svibnja 1969.
- Na trećoj sjednica Predsjedništva SKJ kritiziraju se publikacije Matice hrvatske kao nacionalističke, a napada se i "ekonomski nacionalizma SR Hrvatske"
Studeni 1969.
- Miloš Žanko nastavlja s tekstovima u Borbi protiv, kako kaže, "porasta hrvatskog nacionalizma". U Zagrebu zabranjeno tiskanje Hrvatskog književnog lista
12. prosinca 1969.
- Diners Club kartica u upotrebi u Jugoslaviji
Siječanj 1970.
- Jugoslavija je završila 1969. godinu s rastom od 14 posto. Izvoz je porastao za 20 posto, a zarada od turizma je više od 300 milijuna američkih dolara. U zemlju se slilo i 250 milijuna dolara od gastarbajterskih pošiljki, uglavnom u Hrvatskoj. Jugoslavija je imala i najbolju žetvu u posljednjih 10 godina
16. - 17. srpnja 1970.
- 10. sjednica CK SK Hrvatske na kojoj dolazi do obračuna s Milošem Žankom i unitarizmom. Tito i Bakarić podržali obračun s unitarizmom
22. veljače 1970.
- Emitirana prva epizoda Smojina i Marušićeva "Našeg malog mista"
1970.
- Objavljen roman Zvonimira Majdaka "Kužiš, stari moj", jedno od najznačajnijih djela tzv. proze u trapericama. Roman je pisan zagrebačkim žargonom
---
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => ANALIZA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[25] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
)
[extra_fields_search] => ANALIZA 1 1 1 1 1 2 0 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
[created] => 2021-02-27 20:34:53
[created_by] => 3205
[created_by_alias] => Robert Bajruši, Vlado Vurušić/JL
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2021-02-27 20:57:27
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2021-02-27 20:57:27
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 7191
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2021\/02\/27\/17019406.jpg","\/images\/slike\/2021\/02\/27\/17019408.jpg","\/images\/slike\/2021\/02\/27\/17019410.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["JL","ARHIVA\/JL","ARHIVA\/JL"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","
\nSavka Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar","Zajedni\u010dka fotografija nakon izbora Savke Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar za predsjednicu CK SKH: (slijeva nadesno) Pero Pirker, Du\u0161an Biland\u017ei\u0107, Milka Planinc, Jure Bili\u0107, Jelica Radoj\u010devi\u0107, Marko Koprtla, Savka Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar, Du\u0161an Dragosavac, Vladimir Bakari\u0107, Ema Derossi-Bjelajac, Miko Tripalo i Ante Josipovi\u0107"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1280x976","hd_17019406_1920.jpg":"1920x1080","k_17019406_1280.jpg":"1280x1280","k_17019406_1024.jpg":"1024x1024","k_17019406_640.jpg":"640x640","k_17019406_480.jpg":"480x480","k_17019406_340.jpg":"340x340","k_17019406_220.jpg":"220x220","o_17019406_1280.jpg":"1280x976","o_17019406_1024.jpg":"1024x780","o_17019406_640.jpg":"640x488","o_17019406_480.jpg":"480x366","o_17019406_340.jpg":"340x259","o_17019406_220.jpg":"220x167","h_17019406_1280.jpg":"1280x854","h_17019406_1024.jpg":"1024x683","h_17019406_640.jpg":"640x427","h_17019406_480.jpg":"480x320","h_17019406_340.jpg":"340x227","h_17019406_220.jpg":"220x147","pp_17019406_1280.jpg":"1006x1280","pp_17019406_1024.jpg":"805x1024","pp_17019406_640.jpg":"503x640","pp_17019406_480.jpg":"377x480","pp_17019406_340.jpg":"267x340","pp_17019406_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1166x1152","hd_17019408_1920.jpg":"1920x1080","k_17019408_1280.jpg":"1280x1280","k_17019408_1024.jpg":"1024x1024","k_17019408_640.jpg":"640x640","k_17019408_480.jpg":"480x480","k_17019408_340.jpg":"340x340","k_17019408_220.jpg":"220x220","o_17019408_1280.jpg":"1280x1264","o_17019408_1024.jpg":"1024x1011","o_17019408_640.jpg":"640x632","o_17019408_480.jpg":"480x474","o_17019408_340.jpg":"340x335","o_17019408_220.jpg":"220x217","h_17019408_1280.jpg":"1280x854","h_17019408_1024.jpg":"1024x683","h_17019408_640.jpg":"640x427","h_17019408_480.jpg":"480x320","h_17019408_340.jpg":"340x227","h_17019408_220.jpg":"220x147","pp_17019408_1280.jpg":"1006x1280","pp_17019408_1024.jpg":"805x1024","pp_17019408_640.jpg":"503x640","pp_17019408_480.jpg":"377x480","pp_17019408_340.jpg":"267x340","pp_17019408_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1470x997","hd_17019410_1920.jpg":"1920x1080","k_17019410_1280.jpg":"1280x1280","k_17019410_1024.jpg":"1024x1024","k_17019410_640.jpg":"640x640","k_17019410_480.jpg":"480x480","k_17019410_340.jpg":"340x340","k_17019410_220.jpg":"220x220","o_17019410_1280.jpg":"1280x868","o_17019410_1024.jpg":"1024x694","o_17019410_640.jpg":"640x434","o_17019410_480.jpg":"480x325","o_17019410_340.jpg":"340x230","o_17019410_220.jpg":"220x149","h_17019410_1280.jpg":"1280x854","h_17019410_1024.jpg":"1024x683","h_17019410_640.jpg":"640x427","h_17019410_480.jpg":"480x320","h_17019410_340.jpg":"340x227","h_17019410_220.jpg":"220x147","pp_17019410_1280.jpg":"1006x1280","pp_17019410_1024.jpg":"805x1024","pp_17019410_640.jpg":"503x640","pp_17019410_480.jpg":"377x480","pp_17019410_340.jpg":"267x340","pp_17019410_220.jpg":"173x220"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 100
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 1
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 18
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7770735 Threads: 5 Questions: 1565647286 Slow queries: 4775796
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111632734
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 52
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object
(
[offset:protected] => 0
[limit:protected] => 0
[db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
*RECURSION*
[sql:protected] =>
[type:protected] => select
[element:protected] =>
[select:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => SELECT
[elements:protected] => Array
(
[0] => category.*
[1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container
[2] => container.name AS container_name
[3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item
)
[glue:protected] => ,
)
[delete:protected] =>
[update:protected] =>
[insert:protected] =>
[from:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => FROM
[elements:protected] => Array
(
[0] => `#__ocm_categories` AS `category`
)
[glue:protected] => ,
)
[join:protected] => Array
(
[0] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid
)
[glue:protected] => ,
)
[1] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID
)
[glue:protected] => ,
)
)
[set:protected] =>
[where:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => WHERE
[elements:protected] => Array
(
[0] => `category`.`id` = '240'
)
[glue:protected] => AND
)
[group:protected] =>
[having:protected] =>
[columns:protected] =>
[values:protected] =>
[order:protected] =>
[autoIncrementField:protected] =>
[call:protected] =>
[exec:protected] =>
[union:protected] =>
[unionAll:protected] =>
[selectRowNumber:protected] =>
)
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[parent] => 119
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
)
[link] => /vijesti/hrvatska/velika-prica-o-padu-aleksandra-rankovica-proljecarima-hrvatskoj-koja-je-morala-davati-novac-za-srbiju-titu-i-novim-strujama-medu-komunistima-1080564
[printLink] => /vijesti/hrvatska/velika-prica-o-padu-aleksandra-rankovica-proljecarima-hrvatskoj-koja-je-morala-davati-novac-za-srbiju-titu-i-novim-strujama-medu-komunistima-1080564?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 632070
[name] => ALEKSANDAR RANKOVIĆ
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2021-02-27 21:57:35
[main_article_id] => 0
[alias] => aleksandar-rankovic
[link] => /tag/aleksandar-rankovic
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 628515
[name] => savka dabčević kučar
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2021-01-18 13:28:06
[main_article_id] => 0
[alias] => savka-dabcevic-kucar
[link] => /tag/savka-dabcevic-kucar
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 354657
[name] => Tito
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => tito
[link] => /tag/tito
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 632071
[name] => MIKO TRIPALO
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2021-02-27 21:57:35
[main_article_id] => 0
[alias] => miko-tripalo
[link] => /tag/miko-tripalo
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 297191
[name] => jugoslavija
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => jugoslavija
[link] => /tag/jugoslavija
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 620025
[name] => hrvatsko proljeće
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2020-10-10 16:00:30
[main_article_id] => 0
[alias] => hrvatsko-proljece
[link] => /tag/hrvatsko-proljece
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => ANALIZA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[contains_infographic] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[Withoutads] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[Photo_gallery] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[promo] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[contains_video] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[exclude_comments] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[open_link_in_new_window] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[no_index] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[no_cache] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[related_on_bottom] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[live_button] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[instant_articles] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[s_preporucuje] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[s_voli] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[layout_with_three_photos] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[gallery_in_the_article] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[required_views] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[fullhd_image] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Velika priča o padu Aleksandra Rankovića, proljećarima, Hrvatskoj koja je morala davati novac za Srbiju, Titu i novim strujama među komunistima
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3205
[name] => Saša Jadrijević Tomas
[username] => sa-a-jadrijevi-tomas
[email] => sa-a-jadrijevi-tomas@sd.hr
[password] => $2y$10$oeN8gyModa7.4Q7iQNTLl.qX9WmdDC3q2vlAkhBWAyF1XI0DJGCkC
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/sasa-jadrijevic-tomas-3205
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1723
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/7734430a6167a6a5f56f794220c00ad0?s=100&default=https%3A%2F%2Fzdravlje.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/02/27/17019406.jpg
[galleryCount] => 3
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] => JL
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/02/27/17019406.jpg
[title] =>
JL
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/02/27/17019408.jpg
[title] =>
Savka Dabčević-Kučar ARHIVA/JL
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2021/02/27/17019410.jpg
[title] =>
Zajednička fotografija nakon izbora Savke Dabčević-Kučar za predsjednicu CK SKH: (slijeva nadesno) Pero Pirker, Dušan Bilandžić, Milka Planinc, Jure Bilić, Jelica Radojčević, Marko Koprtla, Savka Dabčević-Kučar, Dušan Dragosavac, Vladimir Bakarić, Ema Derossi-Bjelajac, Miko Tripalo i Ante Josipović ARHIVA/JL
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Nakon jednog od najvažnijih političkih događaja - povijesnog "ne" Staljinu 1948. godine koje je socijalističku Jugoslaviju pozicioniralo s onu stranu "željezne zavjese" - u srpnju 1966. godine zbio se još jedan sudbonosni događaj koji će usmjeriti razvoj i put Titove Jugoslavije: IV. plenum CK SKJ, poznatiji kao "Brijunski".
Na tom važnom sastanku smijenjen je još jedan iz najužeg Titovog "enobeovskog" kruga - moćni šef tajne službe Udbe i formalno drugi čovjek države i sustava - "srpski kadar" Aleksandar Ranković. Ranković je pao točno deset godina nakon žestokog obračuna s jednim drugim Titovim bliskim suborcem, Crnogorcem Milovanom Đilasom. Upravo će smjena tako značajne figure jugoslavenskog poratnog režima označiti i početak novih reformskih političkih vjetrova unutar vladajuće partije, pa onda i cijelog društva, piše Jutarnji.
- Ranković je bio simbol jednog prevladanog doba. On nije, kako se to obično smatra, bio velikosrbin. Iako su to svakako bili neki koji su se iza njega skrivali. Mislim da njegov kasniji život potvrđuje ovakav pogled. Ranković je, istina, smatrao da bi najveći narod trebao imati i najveću kontrolu, a sebe je vidio kao logičnog srpskog lidera. On se u jednom trenutku našao na poziciji isturene ličnosti različitih i heterogenih struja: komunističkih čvrstorukaša, srpskih nacionalista, raznorodnih Titovih protivnika… - objašnjava povjesničar Tvrtko Jakovina.
Nakon Rankovićeva sloma stvari se počinju mijenjati velikom brzinom. Na ulicama je sve manje policije, a cijeli represivni aparat gubi na snazi i prisiljen je djelovati znatno suptilnije.
Privredna reforma iz 1964. godine, reforma kojom je Jugoslavija krenula prema tržišnoj ekonomiji, nakon Rankovićeva pada dobiva na zamahu. S njom na površinu odmah izbijaju pitanja i sukobi koja će se nekoliko godina kasnije pokazati krucijalnima: razvijenije republike, Slovenija i Hrvatska, te autonomna pokrajina Vojvodina, sve glasnije iskazuju nezadovoljstvo svojim položajem prema ekonomski manje razvijenim republikama i autonomnoj pokrajini Kosovo. Očekivano, nezadovoljstvo postoji i s druge strane.
---
---
Bogatiji su se bunili da moraju davati svoj teško stečeni novac za razvoj siromašnijih, a siromašniji su se pak bunili da za novac koji dobivaju moraju kupovati proizvode bogatijih republika i jeftino im davati svoje sirovine i poluproizvode. Začarani krug koji nije nudio izlaz. To je antagonizam koji je, kako je primijetio povjesničar Hrvoje Klasić, naslijeđen iz Kraljevine Jugoslavije, a stvaranjem socijalističkih republika i nacionalnih država samo je dobio novu dimenziju.
Jedan od glavnih ciljeva jugoslavenske centralno vođene ekonomske i posebno investicijske politike bilo je smanjivanje postojećeg nerazmjera. Sve dok su stope rasta bile visoke bilo je evidentno da takva politika pogoduje svima. Nerazvijeni su iz zajedničke blagajne dobivali velika sredstva za unapređenje privrednih resursa i društvenog standarda, dok su razvijeni koristili bolju početnu poziciju po pitanju industrijaliziranosti i infrastrukture, kao i mogućnosti zajedničkog tržišta, te lakšeg i jeftinijeg nabavljanja sirovina.
Intenziviranje sukoba
Ulaskom u ekonomsku krizu sukobi su se intenzivirali i prelijevali na političke i međurepubličke odnose, posebice između Hrvatske i Srbije. Uz rast nezaposlenosti padala je i produktivnost. Dok je godišnja stopa rasta u razdoblju 1957. - 1964. iznosila 10,2 posto, u razdoblju 1964. - 1965. pada na samo 2,9 posto, a u istim razdobljima stopa industrijskog rasta pada s 12,5 na 8 posto.
Tvrtko Jakovina navodi da je nepovoljna ekonomska kretanja stalno podgrijavao osjećaj "nepravde".
- Sjećam se jednog, gotovo slučajnog razgovora s Antom Čičin-Šajnom, koji je objašnjavao da su u slučaju ravnopravnosti i iskorištavanja svi u Jugoslaviji bili pomalo u pravu: Hrvatska se bunila zbog deviza iz turizma koje su odlazile u nerazvijene, ali je šutjela o tržištu za svoje proizvode, sirovinama i radnoj snazi koju je iz nerazvijenih dobivala jeftinije ili besplatno. Vjerojatno bi sve bilo lakše da se Kosovo moglo brže razvijati, a da Hrvatska nije trebala tamo ulagati, već ulagati u svoje nerazvijene, npr. Baniju ili Knin.
Možda se tada ne bi događalo da 30 godina nakon raspada Jugoslavije više na Baniji nema nikoga, a Hrvati iz razvijenijih dijelova zemlje odlaze u Austriju i Njemačku. Kao i sedamdesetih. Možda je uzrok svega nešto drugo, a ne samo politika od prije 70 godina i Srbi iz Federacije i Hrvatske - ističe Jakovina.
Rješenje nagomilanih ekonomskih problema trebao je donijeti paket mjera usvojen u Saveznoj skupštini 24. srpnja 1965., koji je predstavljao najradikalniju transformaciju privrednog sustava zemlje još od uvođenja samoupravljanja 1950. godine.
Novi smjer u ekonomskom životu zemlje bio je samo jedna u nizu važnih promjena koje su zahvatile zemlju. U Hrvatskoj tako već u drugoj polovici 60-ih u partijsko-republički vrh dolaze kadrovi koji su stručni, obrazovani, znaju jezike i bili su na Zapadu.
Jedna od njih bila je Savka Dabčević-Kučar, prva žena neke republičke vlade 1967., a potom i prva žena šefica republičkog CK SKH. U partijskoj hijerarhiji penju se i Mika Tripalo, Pero Pirker, Srećko Bijelić, Dragutin Haramija... Upravo će oni biti jezgra tog reformsko-nacionalnog pokreta nastalog u krilu hrvatskog Saveza komunista.
Slični su procesi zahvatili i druge republike. U Sloveniji tako dolazi Stane Kavčič, u Srbiji Latinka Perović i Marko Nikezić, a u Makedoniji Krste Crvenkovski. Svi oni djeluju samostalno, svi vuku na svoju stranu, ne djeluju zajednički, čak se i pribojavaju jedni drugih. To će se na kraju pokazati kobnim i kada, nekoliko godina poslije, počne obračun s njima.
- U svim republikama stvorila se kritična masa ljudi koji možda nisu bili u većini u partiji, ali koji su željeli reforme i pitali se kuda i kako dalje. Problem je da se u saveznom državnom i partijskom rukovodstvu Jugoslavije nije raspravljalo o pitanjima koja su dolazila iz Zagreba i drugih centara. I to je veliki problem, jer su se onda svi ti republički reformski tokovi svodili samo u granice jedne republike. Onda su ta pitanja ispala poput kostura iz ormara u vremenima nakon Tita, a kulminacija je bila 90-ih - kaže Latinka Perović.
Hrvatska je, čini se, najbrže prihvatila postrankovićevsku liberalizaciju sustava te kreirala nove tendencije, pa će vrlo brzo iz tog novog "pokreta", koji se ustanovio unutar jedino mogućeg, tada, političkog prostora - Saveza komunista - niknuli nešto što će u povijesti biti upamćeno i zabilježeno kao - Hrvatsko proljeće, čiju 50. godišnjicu vrhunca (ali isto i sloma) obilježavamo ove godine.
No, Hrvatsko proljeće upravo se diglo na pitanjima hrvatskog položaja unutar federacije - od onoga što se zvalo "čisti računi" (da svatko upravlja svojim zarađenim i ostvarenim sredstvima) do pitanja i nacionalnog položaja, većih nacionalnih prava i, kako se govorilo, potrage za pravim mjestom Hrvatske (ali i ostalih) u kompliciranoj višenacionalnoj zajednici kakva je Jugoslavija.
Opisujući pak šezdesete, Igor Duda, izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Sveučilišta u Puli i stručnjak za razdoblje socijalizma u Jugoslaviji, reći će kako je do tada već bilo razdoblja koja su nedvojbeno bila uzleti, poput godina obnove neposredno nakon Drugoga svjetskog rata ili jugoslavenskog privrednog čuda krajem pedesetih kada se bilježi dvoznamenkasti industrijski rast. Međutim, tek se u 60-ima, pogotovo drugoj polovici, stvaraju uvjeti za udobniji život, onaj koji će nastati preusmjeravanjem sredstava sa stalnog jačanja teške industrije prema industriji robe široke potrošnje i potrošnji samoj.
- Šezdesete su vrijeme samoposluga i donekle robnih kuća, motocikala i sve češće automobila, posebno fiće, vrijeme regresa za godišnji odmor i prevladavanja osjećaja da je turizam za nekog drugog, klasno višeg. U svemu tome bez dotadašnjih financijskih i mentalnih ograda počinje sudjelovati brojna radnička klasa. Nekih društvenih nelagoda oslobađaju se i žene: ne samo obrazovni sustav i svijet rada, nego i perilica rublja, ekspres lonac i seksualna revolucija pridonose mijenjanju odnosa među spolovima unutar obitelji i društva.
Veliki su pomaci i u popularnoj i u visokoj kulturi, a na svim je poljima sve jednostavnija komunikacija s inozemstvom, prije svega s najbližim zapadnim susjedstvom. U šezdesetima su se pojavila za Hrvatsku dva važna izvora čvrste valute: devize koje je donosio turizam i zarada radnika u inozemstvu. Strani turisti i domaći gastarbajteri dali su važan doprinos financijskom jačanju Hrvatske, lokalnih zajednica i kućanstava koja su dolazila u doticaj s devizama - reći će Duda.
Ekonomist Vladimir Gligorov objašnjava da je privreda sredinom 60-ih godina ušla u recesiju jer je bilo potrebno prilagoditi se na novi sustav financiranja, posredstvom banaka, i izdržati povećanu konkurenciju iz uvoza. Uz to, mnogi su potražili posao u inozemstvu jer se Europa oporavljala i uvozila je radnike.
- Konačno, nejednakost je postala vidljivija jer se povećao broj privatnih automobila i uopće se drukčije govorilo o privatnoj imovini. Gledano iz današnje perspektive, jer imamo za sobom iskustvo tranzicije, do oporavka bi došlo za par godina. Slovenski ekonomist Aleksandar Bajt je objavio članak u kojem je pokazao da je efikasnost ulaganja značajno povećana u tom kratkom periodu reformi u 60-ima.
U Beogradu je došlo do lenjinističke kontrarevolucije, a u Hrvatskoj su nacionalisti dokazivali da je posebno stabilan i konvertibilan dinar loš za Hrvatsku, a dobar za Srbiju, i od tranzicije se odustalo - kaže Gligorov, koji će osporavati i tezu o ekonomskoj ugroženosti Hrvatske, što se često tvrdilo u događajima iz '71., uz argument kako se, zapravo, regionalne razlike nisu povećavale unutar Jugoslavije (Kosovo je izuzetak jer je dohodak po glavi stanovnika nazadovao uslijed demografskog rasta) od 1952. do raspada zemlje.
Tko koga eksploatira?
- Prigovor je bio da Hrvatska financira Srbiju i manje razvijene članove federacije jer snosi veći porezni teret i posebno jer izdvaja novac za nerazvijene. Ovo je hrvatski ekonomski nacionalizam dokazivao još od stare Jugoslavije. To je dovelo do fiskalne devolucije gdje su savezne mogućnosti da oporezuje i troši bile veoma smanjene. Što je, međutim, dovelo do još jače retorike o tome da su Slovenija i Hrvatska eksploatirane od strane Srbije i svih drugih.
To nije bilo ni koherentno kao tvrdnja, a nije niti imalo podrške u činjenicama. Ali u komunističkim raspravama, gdje je eksploatacija privilegirano objašnjenje, posebno kod lenjinista međunacionalna, to se uvažavalo. Zapravo, imajući u vidu hrvatske komparativne prednosti, uspješna tranzicija u ono vrijeme bila bi svakako veoma povoljna upravo za Hrvatsku - drži Gligorov.
Slično rezonira i Igor Duda, koji će također podsjetiti na to da je Hrvatska u nizu kategorija važnih za razvijenost i standard uvijek bila između Slovenije i jugoslavenskog prosjeka, ali bliža tom prosjeku, gdje joj je društvo često pravila Vojvodina. O tome postoje egzaktni podaci koji dolaze iz ekonomske literature i prema njima je hrvatski bruto društveni proizvod bio za 20-25 posto veći od jugoslavenskog prosjeka.
- Kroz desetljeća se ta razlika nije značajnije mijenjala, što znači da je u kontekstu federacije Hrvatska imala sretno-nesretni stabilan položaj, nije se ubrzano pozitivno odvajala od prosjeka kao Slovenija, niti se od njega negativno udaljavala kao Kosovo. Druge republike bile su odlično tržište za hrvatske proizvode, ali i ishodište migracija radne snage koja odlazi u Hrvatsku. S druge strane, Hrvatska je ulagala i izdvajala sredstva za nerazvijene dijelove federacije. Osim brojki, drugačijem imidžu Hrvatske pridonosila je industrijska i infrastrukturna razvijenost koja nije stvar samo tvorničkih pogona nego i životnog standarda i načina života, potom blizina Italije i Austrije, a zbog jadranske obale stvara se dojam o svojevrsnoj Kaliforniji, posebno iz perspektive istočnoeuropskih zemalja - kaže Duda.
U svakom slučaju, smjer u kojem Hrvatska želi ići bio je definiran. Za provedbu tog reformskog smjera ključna je bila sjednica CK SKH, u siječnju 1970. godine, koja je zapravo bila polazišna točka onoga što zovemo Hrvatskim proljećem, a to je bio obračun s "unitarizmom" kao najvećom rak-ranom jugoslavenske federacije upravo u tom postrankovićevskom periodu. Zamah tog reformskog i modernističkog pokreta počeo je tom X. sjednicom CK SKH koja je bila obračun s Milošem Žankom, odnosno jugoslavenskim unitarizmom koji je detektiran kao ništa manje opasan za stabilnost države i sustava od hrvatskog nacionalizma. Na X. sjednici plasiran je novi smjer u kojem su se tražila veća prava i slobode republika, decentralizacija privrednog i političkog sustava te spominjana pravednija preraspodjela sredstava. Miloš Žanko, tada potpredsjednik Skupštine SFRJ, napadao je "novi kurs" hrvatskog vodstva, govoreći čak o uskovitlanom neoustaštvu.
---
---
Žanko u toj ocjeni svakako nije bio u pravu. Bio je to reformski i u neku ruku nacionalni pokret, ali nitko od njegovih aktera nije dovodio u pitanje samu državu i poredak, a pogotovo ne Tita. Povjesničar Tvrtko Jakovina smatra da čelni ljudi Hrvatskog proljeća sasvim sigurno nisu bili nacionalisti u današnjem, desničarskom, smislu. Kroz mobilizaciju masa, a to se moglo lakše s nacionalizmom, "komuniste s karanfilima", mogla se pokazati i snaga pokreta, ali i dati entuzijazam ljudima koji su 25 godina nakon rata tražili nove poticaje, drukčiju retoriku i drukčije odnose u Jugoslaviji. - Svi proljećari bili su antifašisti, partizani. Svi iz vodstva pokreta na svojim su stavovima, rekao bih civilizacijskim točkama, ostali. Nitko se od njih nije poustašio - ističe Jakovina.
Zapravo, Tito i Vladimir Bakarić, kao predstavnici starih struktura (konačno upravo je Bakarić kumovao dolasku Savke, Tripala i ostalih u vrh hrvatske partije) i sami su se željeli riješiti unitarističkih tendencija. Pored toga, napominje Tvrtko Jakovina, Bakarić jednostavno nije podnosio Žanka.
- Bakarić je bio jedan od visokih jugoslavenskih političara koji je vjerojatno najbolje procjenjivao i aktualne političke okolnosti, ali i ono što je zemlji potrebno. Naravno, za svakog političara postoje granice, obziri i točke do kojih nešto želi ili smatra poželjnim. Bakarić je smatrao da Jugoslavija treba modernizaciju, da se sjajni rast šezdesetih ne može nastaviti ako se ne promijene kadrovi iz rata, koji više nisu odgovarali modernom dobu. Doista, velik broj, danas bi se reklo mladih funkcionara umirovljen je 1968., bio je to nastavak velike reforme iz 1965., koju je slijedila i reforma društva, koja je došla nakon smjene Rankovića 1966.
Žanko je bio jedan od tih koji je predstavljao ono što se u zemlji trebalo mijenjati, jedinstvo koje je shvaćano 'krivo'. Žanko nije bio korumpiran, bio je istinski revolucionar, ali vremena su bila nova, a on je i dalje bio nesimpatičan nekima i tako ga se pretvorilo u točku prijeloma. Postao je simbol, baš kao što je jednim dijelom i Ranković bio simbol jednog vremena i politika, ali tek u Hrvatskoj - kaže Jakovina.
Za Latinku Perović - Hrvatsko proljeće je istodobno i nacionalni, ali reformski i modernizatorski pokret. X. sjednica, smatra ona, bila je nastavak tendencija u tadašnjem jugoslavenskom društvu koje su se pojavile nakon pada Rankovića. Slovenac Stane Kavčič rekao je za X. sjednicu da je povijesni događaj koji je otvorio mnoga pitanja koja su mučila tadašnju jugoslavensku zajednicu.
---
Krleža zbog Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika podnosi ostavku na članstvo u Centralnom komitetu SKH
Na valu nastalih "postbrijunskih" većih sloboda za kojima je već tada žudio režim, od kulturnih poput pojave knjiga koje su korespondirale s tadašnjom buntovnom zapadnjačkom literaturom, kao što je "Zagrepčanka" Branislava Glumca, ili Majdakova "Kužiš stari moj", ili Violićeva uprizorenja intrigantnog Brešanova "Hamleta iz Mrduše Donje", te pojavom filmova poput Vrdoljakovih "Kad čuješ zvona" i "U gori raste zelen bor" te Papićevih "Lisica" koji na posve drugačiji način, nimalo herojski govore o vremenima NOB-a i IB-a ili TV serija, poput Smojina "Malog mista" ili Štivičićevih "Kuda idu divlje svinje" koje na bitno manje ideologiziran način govore o herojskom NOB-u i poslijeratnim vremenima, do medijskih sloboda izraženih kroz listove poput Telegrama ili tjednika VUS, ekonomskih, materijalnih pa i osobnih sloboda koje se izražavaju u posjedovanju putovnica, mogućeg odlaska na rad i školovanje u inozemstvo, deviznih bankovnih računa i veće privatne svojine, a i procesom samog razvoja, u republikama, odnosno njihovim partijama - dolazi nova generacija mlađih, školovanih političara, iz tzv. drugog enobeovskog ešalona, koji žele preuzeti stvar u svoje ruke, gurajući generaciju podobnih i privilegiranih "neretvaša" i "sutjeskaša" u stranu.
U Hrvatskoj je stalno postojao strah od "jugoslavenskog unitarizma" koji je po njima odgovarao Srbiji te je, preteča borbe s tom pošasti unitarizacije i većih prava republika u ostvarivanju svih svojih potreba, pa i nacionalnih, kulturnih i obrazovnih, ne samo ekonomskih, te je već kao prvi postrankovićevski benefit - bila i znamenita Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. godine. Deklaracija je bila odgovor na Novosadski dogovor prema kojem se službeni jezik u Hrvatskoj zvao hrvatsko-srpski.
Dokument je potpisalo osamnaest kulturnih i znanstvenih institucija iz Hrvatske, a među potpisima bio je i onaj Miroslava Krleže. Deklaracija je izazvala burne ideološke rasprave i partijske "ukore" potpisnicima. Krleža je, bez obzora na sve pritiske, pa i izravno od Josipa Broza, odbio povući potpis s Deklaracije. Na kraju je podnio ostavku na članstvo u Centralnom komitetu SKH.
---
---
Timeline
Ožujak 1963.
- Smanjeni porezi za privatne obrtnike za 20 posto, jer su zbog velikih nameta mnogi morali zatvoriti obrte i radnje
6. travnja 1963.
- J. B. Titorazgovarao s predstavnicima obrtnika i priznao da su porezi preveliki te za to optužio "ljevičarsku brzinu i devijacije" jer su krivi za "česte progone i frontalne napade"
7. travnja 1963.
- Proglašen novi Ustav, poznat i kao "Povelja samoupravljanja", država mijenja ime u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
17. prosinca 1963.
- Objavljen modernistički roman "Čangi" Alojza Majetića. Tadašnja ideološka komisija proglasila ga "pornografskim djelom"
Svibanj 1964.
- U Hrvatskoj, a posebno u Dalmaciji i Istri, privatnicima se omogućava otvaranje ugostiteljskih objekata - restorana i kafića - te prvih apartmana, odnosno "Zimmer frei"
19. svibnja 1964.
- U Ljubljani zabranjeno tiskanje časopisa Perspektive, a uhapšeni njegovi urednici Tomaž Šalamun i Jože Pučnik zbog kritika partijske birokracije; sumnjiči ih se za zagovaranje uvođenja višestranačja
1. rujna 1964.
- Otvorena međunarodna "filozofska" Korčulanska ljetna škola. Izlazi prvi broj časopisa Praxis
17. rujna 1964.
- Vladimir Bakarić javno prozvao visoke članove partije koji se ne slažu i ne provode ekonomsku i administrativnu decentralizaciju. Taj se istup smatra početkom borbe protiv centralizacije i unitarizma, a za veća prava republika i liberalizaciju partijskog života
23. rujna 1964.
- Jugoslavenska vlada donijela zakon kojim se omogućava otvaranje privatnih ugostiteljskih i turističkih objekata
9. studenoga 1964.
- SFRJ pristupila tzv. Fulbrightovu programu, američkom programu kojemu je cilj jačanje kulturnih veza SAD-a i drugih država. Među prvim stipendistima Savka Dabčević-Kučar.
7. - 13. prosinca 1964.
- Osmi kongres SKJ, jedno od važnih pitanja je i nacionalno. Unitarizam i stvaranje jedinstvene jugoslavenske nacije jedan je od zaključaka kongresa, pogrešan je smjer. Najavljuje se i liberalnija privredna reforma u pravcu jačanja slobodnog tržišta
Siječanj 1965.
- NIN-ovu nagradu za najbolji roman 1964. godine dobio Ranko Marinković za roman "Kiklop"
1965.
-Ivo Brešanobjavio grotesku "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja". Drama je ismijavala totalitarni jugoslavenski sustav pa se na premijeru moralo čekati punih šest godina
26. srpnja 1965.
- Početak privredne reforma. Dinar je devalvirao u odnosu na američki dolar - sa 750 na 1250 za dolar. To je, s jedne strane, pojačalo izvoz, ali i poskupilo osnovne proizvode i dovelo do veće nezaposlenosti. Posljedica je masovniji odlazak na rad u inozemstvo. Jugoslavija postaje i članica GATT-a, preteča WTO-a
Prosinac 1965.
- Krajem godine SFRJ bilježi platni suficit, a porasla je i produktivnost rada
6. siječnja 1966.
- Visoki partijski dužnosnik Veljko Vlahovićrekao da svi partijski dužnosnici koji se protive privrednoj reformi i liberalizaciji društva moraju otići
18. veljače 1966.
- New York Times objavljuje članak u kojem navodi da su se "ekonomskom reformom i slobodnijom atmosferom javne rasprave koja ju je pratila", pogotovo u Hrvatskoj, razbuktali nacionalni osjećaji i želja za većom samostalnošću republika u odnosu na "centar"
8 - 22. ožujka 1966.
- U zagrebačkoj Galeriji suvremene umjetnosti održana izložba Pop art
25 - 26. veljače i 11. ožujka 1966.
- Treći plenum CK SKJ na kojem su donesene odluke o smanjivanju saveznih investicija. Istodobno, tvrtke se potiče, ako su sposobne, da same investiraju. Tito potiče ekonomske veze sa Zapadom, ali ističe da to ujedno ne znači prihvaćanje zapadne ideologije
3. svibnja 1966.
- Izašao prvi broj "glazbenog i rock" tjednika Džuboks
16. lipnja 1966.
- Na sjednici Izvršnog Komiteta CK SKJ govorilo se o "deformacijama" u radu tijela Državne sigurnosti. Bila je to najava "obračuna" s Rankovićem
25. lipnja 1966.
- Jugoslavija i Vatikan obnovili diplomatske odnose
1. - 2. srpnja 1966.
- IV. plenum CK SKJ tzv. Brijunski plenum na kojem je zbog zloporabe položaja (prisluškivanje Tita) te protivljenja reformskim kretanjima smijenjen Aleksandar Ranković, tadašnji neformalni Titov nasljednik, potpredsjednik Republike, šef Udbe i organizacioni sekretar SKJ
4. srpnja 1966.
- U Jasenovcu, na području nekadašnjeg ustaškog logora, otkriven spomenik Bogdana Bogdanovića - Kameni cvijet
17. ožujka 1967.
- Objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, koja je izazvala burne reakcije u javnosti
19. ožujka 1967.
- U odgovoru na Deklaraciju srpski književnici slažu se u vezi s razgraničenjem jezikâ, ali traže da Srbi u Hrvatskoj koriste srpski jezik i ćirilicu
Ožujak 1967.
- Donesen Zakon o privatnim investicijama i ukinute vize za turiste iz svih zemalja. Te će godine oko 3,7 milijuna stranaca posjetiti Jugoslaviju
Svibanj 1967.
- Savka Dabčević-Kučar izabrana za predsjednicu Vlade SR Hrvatske
30. prosinca 1967.
- Josip Broz Tito u svom prednovogodišnjem obraćanju najavio "čistku" partijskih konzervativaca koji se protive reformama
9. - 10. siječnja 1968.
- Predsjednik Saveznog izvršnog vijeća Mika Špiljak posjetio Vatikan
3. lipnja 1968.
- Studentske demonstracije 1968. u Jugoslaviji, uglavnom u Beogradu, ali imaju odjeka i u Ljubljani i Zagrebu
14. rujna 1968.
- Objavljena tzv. zagrebačka Biblija, prvi hrvatski prijevod Biblije tiskan u SR Hrvatskoj
Studeni 1968.
- Objavljen prvi rock-album u SFRJ, "Naši dani" Grupe 220
21. - 23. studenoga 1968.
- Na 6. kongresu SK Srbije u vodstvo partije izabrani tzv. liberali - Marko Nikezić i Latinka Perović - ističu reforme i liberalizaciju društva, ali i politiku "nemiješanja u poslove drugih republika"
5. - 7. prosinca 1968.
- Na 6. Kongresu CK SK Hrvatske neke od važnih funkcija dobivaju mlađi i školovani kadrovi koji će biti nositelji hrvatskog proljeća
1968.
- Objavljen roman Slobodana Novaka "Mirisi zlato i tamjan". Novakov roman dobio je Nagradu Matice hrvatske za najbolju knjigu proze, Nagradu "Vladimir Nazor", NIN-ovu nagradu za roman godine...
14. - 20. veljače 1969.
-Miloš Žanko u Borbi osuđuje Hrvatski književni list zbog nacionalizma. Plasira tezu o tinjanju neoustaških tendencija
Svibanj 1969.
- Savka Dabčević-Kučar izabrana za predsjednicu CK SKH
29. svibnja 1969.
- Na trećoj sjednica Predsjedništva SKJ kritiziraju se publikacije Matice hrvatske kao nacionalističke, a napada se i "ekonomski nacionalizma SR Hrvatske"
Studeni 1969.
- Miloš Žanko nastavlja s tekstovima u Borbi protiv, kako kaže, "porasta hrvatskog nacionalizma". U Zagrebu zabranjeno tiskanje Hrvatskog književnog lista
12. prosinca 1969.
- Diners Club kartica u upotrebi u Jugoslaviji
Siječanj 1970.
- Jugoslavija je završila 1969. godinu s rastom od 14 posto. Izvoz je porastao za 20 posto, a zarada od turizma je više od 300 milijuna američkih dolara. U zemlju se slilo i 250 milijuna dolara od gastarbajterskih pošiljki, uglavnom u Hrvatskoj. Jugoslavija je imala i najbolju žetvu u posljednjih 10 godina
16. - 17. srpnja 1970.
- 10. sjednica CK SK Hrvatske na kojoj dolazi do obračuna s Milošem Žankom i unitarizmom. Tito i Bakarić podržali obračun s unitarizmom
22. veljače 1970.
- Emitirana prva epizoda Smojina i Marušićeva "Našeg malog mista"
1970.
- Objavljen roman Zvonimira Majdaka "Kužiš, stari moj", jedno od najznačajnijih djela tzv. proze u trapericama. Roman je pisan zagrebačkim žargonom
---
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
ARHIVA/JL
Zajednička fotografija nakon izbora Savke Dabčević-Kučar za predsjednicu CK SKH: (slijeva nadesno) Pero Pirker, Dušan Bilandžić, Milka Planinc, Jure Bilić, Jelica Radojčević, Marko Koprtla, Savka Dabčević-Kučar, Dušan Dragosavac, Vladimir Bakarić, Ema Derossi-Bjelajac, Miko Tripalo i Ante Josipović
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/velika-prica-o-padu-aleksandra-rankovica-proljecarima-hrvatskoj-koja-je-morala-davati-novac-za-srbiju-titu-i-novim-strujama-medu-komunistima-1080564
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=5bad1af623d56f145b74da0daea9360b3fa58e34
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Velika+pri%C4%8Da+o+padu+Aleksandra+Rankovi%C4%87a%2C+prolje%C4%87arima%2C+Hrvatskoj+koja+je+morala+davati+novac+za+Srbiju%2C+Titu+i+novim+strujama+me%C4%91u+komunistima&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fvelika-prica-o-padu-aleksandra-rankovica-proljecarima-hrvatskoj-koja-je-morala-davati-novac-za-srbiju-titu-i-novim-strujama-medu-komunistima-1080564
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fvelika-prica-o-padu-aleksandra-rankovica-proljecarima-hrvatskoj-koja-je-morala-davati-novac-za-srbiju-titu-i-novim-strujama-medu-komunistima-1080564
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => ANALIZA
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[7] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[25] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
)
16. svibanj 2024 07:47
