Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. Ovom definicijom začetnika javnog zdravstvenog sustava dr. Andrije Štampara najbolje možemo opisati potrebno zdravstveno stanje pojedinca i nacije kako bismo se mogli nositi sa svakodnevnim izazovima na razini države i društva.
Pandemija COVID-19, razorni potres u Zagrebu i Petrinji, ratna zbivanja u Ukrajini, opća globalna kriza i posljednji tragični događaji u Beogradu jedni su u nizu ‘okidača‘ koji su aktualizirali temu mentalnog zdravlja kao rastućeg javnozdravstvenog izazova.
No, moram istaknuti da je tema mentalnog zdravlja na popisu prioriteta Ministarstva zdravstva i Vlade od samog početka mojeg mandata kada smo se suočili s prvi većim izazovom pandemije COVID-19 ne tako davne 2020. godine. Ono što se do tada moglo vidjeti samo u filmovima znanstvene fantastike, preko noći postala je naša stvarnost. U tom trenutku, netom kada sam postao ministar zdravstva, uhvatili smo se u koštac s problemima u realnom vremenu i uz to sagledali širu sliku mogućih scenarija i pripremili odgovore kako bi se umanjile i otklonile negativne posljedice.
Stoga smo zajedno s Vladom prvi pokrenuli mehanizam Integriranog političkog odgovora na krize, što je prepoznala cijela Europska unija i na temelju čega se Hrvatska snažno pozicionirala na europskoj karti u upravljanju krizama.
Dodirne točke s Covid-krizom
Iako se ‘na prvu‘ čini da naše iskustvo upravljanja pandemijom COVID-19 nije direktno povezano s izazovima mentalnog zdravlja, ima mnogo dodirnih točaka kada je riječ o pristupu rješavanju aktualnih i nadolazećih problema koji prožimaju sve razine društva. Kao što su pandemiju predvodili epidemiolozi i imunolozi, na isti način krizu koja ugrožava mentalno zdravlje stanovništva trebaju voditi stručnjaci za mentalno zdravlje, ponajprije psiholozi, klinički psiholozi i psihijatri. Poznata je činjenica da već sada jedna od četiri osobe u svijetu pati od nekog problema mentalnog zdravlja, a depresivni poremećaj do 2030. bit će vodeći uzrok invaliditeta.
U Hrvatskoj su se problemi i poremećaji mentalnog zdravlja smjestili odmah iza kardiovaskularnih i malignih bolesti te su po brojnosti jedan od vodećih uzroka hospitalizacija u radno aktivnoj dobi i vodeći uzrok prema trajanju bolničkog liječenja. S udjelom od oko 25 posto mentalni poremećaji predstavljaju jedan od vodećih uzroka invaliditeta u Hrvatskoj. Međutim, manje je poznat i ‘copycat‘ efekt koji kroz senzacionalističko izvještavanje o nasilnim ubojstvima i samoubojstvima dovodi do repliciranih zločina. Stoga je iznimno važno, kao i u pandemiji, sagledavati širu sliku te partnerski i edukativno djelovati sa svim ključnim resorima i kao i s vama medijima kako bi se spriječili daljnji tragični događaji te liječili i prevenirali mentalni poremećaji.
Upravo s tim ciljem, Ministarstvo zdravstva kroz sveobuhvatnu reformu zdravstva, vraća glavnu ulogu domovima zdravlja na razini primarne zdravstvene zaštite kroz usvojene Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti te se u sklopu nove Mreže javne zdravstvene službe omogućuje uspostavljanje dispanzera za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja u kojima će se pružati sveobuhvatna skrb stanovništvu kao i putem mobilnih timova koji će aktivno djelovati u zajednici. Sve navedeno uključuje zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih, radno aktivnog stanovništva te osoba starijih od 65 godina.
U navedenim timovima planiramo uključiti specijalista psihijatrije i kliničkog psihologa na kojem će biti veći fokus s obzirom na manjak dječjih i adolescentnih psihijatara u zdravstvenom sustavu, a sve s ciljem pravovremenog prepoznavanja i pružanja stručne pomoći pacijentima, ali i provođenja prevencije među djecom i mladima što je i jedan od glavnih poluga reforme zdravstva. Ujedno će kroz izravan dijagnostički i tretmanski rad dispanzeri postati važna karika u rasterećenju sekundarne razine zdravstvene zaštite kao i u održivom upravljaju resursima u zdravstvu.
Na tom tragu Ministarstvo zdravstva planira pilot-projekt unapređenja i zaštite mentalnog zdravlja čiji nositelji će biti domovi zdravlja kako bi se prijeko potrebne usluge prevencije i rane dijagnostike mentalnih poremećaja učinile dostupnijima i osigurale na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Nakon završetka pilot-projekta i donošenja Mreže javnozdravstvene službe, omogućit će se spomenuto ugovaranje psiholoških timova na primarnoj razini zdravstvene zaštite i dispanzera za zaštitu mentalnog zdravlja pri domovima zdravlja. U tijeku je osnivanje Radne skupine kao i preliminarni razgovori s Domovima zdravlja i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo kako bi se sagledali svi elementi, a kada zajedno ocijenimo da imamo sve preduvjete za uspješno provođenje pilot-projekta, krenut ćemo s realizacijom.
Zdravlje je prvo
Valja podsjetiti da smo upravo krenuli s pilot-projektom preventivnih zdravstvenih pregleda u pet županija nakon čega slijedi implementacija projekta na nacionalnoj razini na temelju kojega ćemo imati dodatno iskustvo i još snažniju sinergiju s ravnateljima domova zdravlja, djelatnicima u zdravstvu kao i građanima. Stoga su preventivni zdravstveni pregledi važan predkorak za uspješno provođenje pilot- projekta unaprjeđenja i zaštite mentalnog zdravlja koji će biti i u skladu s ciljevima Nacionalnog Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine kao i Akcijskim planom za mentalno zdravlje u zajednici, Akcijskim planom za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih te Akcijskim planom za promicanje mentalnog zdravlja i rano otkrivanje i liječenje mentalnih poremećaja.
Usporedno provodimo i niz drugih projekata, a jedan od njih je i screening na rizike mentalnog zdravlja u okviru rada ordinacija liječnika školske i adolescentne medicine prilikom redovnih sistematskih pregleda za učenike 5. i 8. razreda osnovnih škola, kao i učenike 1. razreda srednjih škola.
Sve navedeno je na tragu naših reformskih koraka kao i slogan kojim želimo obilježiti našu reformu zdravstvenog sustava - ZDRAVLJE JE PRVO! Bez obzira koliko bile izazovne okolnosti, ovoj Vladi i zdravstvenoj administraciji zdravlje naših građana je na prvom mjestu te nam je cilj ostaviti u nasljeđe čvrste temelje prevencije u sklopu reformskih mjera kako bismo u potpunosti primijenili definiciju zdravlja dr. Andrije Štampara i unaprijedili zdravlje i kvalitetu života svakog pojedinca, obitelji i u konačnici – nacije.