U Hrvatsku gotovo svakog mjeseca stiže sve više stranih radnika, a prema nekim procjenama, za sedam godina u našoj zemlji bit će ih čak pola milijuna, odnosno četvrtina radne snage. Strani radnici suočavaju se s nizom problema koji se planiraju riješiti izmjenama Zakona o strancima, koje su u srijedu predstavili ministri Davor Božinović i Marin Piletić.
Sustav se, među ostalim, planira urediti izdavanjem duljih radnih dozvola, strožim kontrolama poslodavaca, uvođenjem crnih lista i šestogodišnjih kazni te programima učenja hrvatskog jezika.
- Iako zakon dugo postoji u našem zakonodavstvu, izmjene imaju težinu jer smo kao nacija prvi put suočeni s porastom izdanih dozvola za boravak stranaca, što znači da Hrvatska postaje ne samo država emigracije, već i imigracije. Postaje država koja se potpuno međunarodno integrirala u krug demokratskih država što je donijelo rast gospodarstva i državnog standarda, a time postala i atraktivnija destinacija za rad ljudima iz drugih krajeva svijeta, a ne samo iz susjedstva, na što smo navikli - rekao je Božinović te dodao:
- S obzirom na demografske trendove i smanjivanje stanovništva te depopulaciju dijelova Hrvatske, jasno je da je potrebno useljavanje u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada kako bi se broj radno aktivnog stanovništva održao i kako bi gospodarstvo te država optimalno funkcionirali. Broj zakonitih ulaska u Hrvatsku je u porastu, a činimo sve kako bismo spriječili i nezakonite ulaske.
Najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, to su ljudi koji imaju nižu razinu kvalifikacija. Postoji fluktuacija među njima, svi oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj, prenosi HRT.
Istaknuo je da je potreba za radnom snagom daleko veća od raspoloživih radnika u sektorima poput graditeljstva, industrije, prometa i ugostiteljstva.
- Domaće stanovništvo stari i smanjuje se broj radnika i stoga postoji potreba za uvozom radne snage kako bismo održali konkurentnost gospodarstva, kako bi se privukle investicije, ali i da bi se održao mirovinski, zdravstveni i socijalni sustav - naglasio je Božinović.
Broj zaposlenih povećao se u posljednjih nekoliko godina za 98.626, a broj nezaposlenih smanjio se za 45.625. Broj izdanih dozvola za rad i boravak od 2016. do kraja 2023. je 96.086, od kojih je 8 tisuća iz zemalja članica EU-a, ostatak su treće države. Kad govorimo o djelatnostima, najviše dozvola izdano je u graditeljstvu (44 posto), turizmu (25 posto), prometu (6 posto) i trgovini (3 posto), a sve ostale djelatnosti čine 9 posto.
Što se tiče državljanstava, u 2023. imali smo 28.000 radnika iz BiH, 24.000 iz Srbije, 23.000 iz Nepala, 15.600 iz Indije, 13.400 iz Makedonije, gotovo 10.000 s Kosova, 8749 iz Bangladeša, 5000 iz Turske i 4244 iz Albanije, prenosi HRT.
- Uvodimo obvezu dostave dokaza o kompetencijama stranih radnika i za deficitarna zanimanja, što dosad nije bila obveza. Zatim, određeni su omjeri zaposlenih domaćih i stranih radnika. Najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna zanimanja, a 8 posto za deficitarna zanimanja u hrvatskim tvrtkama. Što se tiče ograničenja broja podnesenih zahtjeva, on ovisi o veličini poslodavca - rekao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.
- Zbog trećeg cilja, a to je sasvim sigurno kvalitetnija integracija stranih radnika u hrvatsko društvo, ne samo na tržište rada, jest i omogućavanje učenja hrvatskog jezika kroz sustav vaučera. Hrvatski zavod za zapošljavanje donio je provedbene akte na koji će način već u ožujku strani radnici i njihovi poslodavci moći koristiti ovaj sustav obrazovanja - izjavio je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.