Borba splitskih antifašista za doklesavanje Dana oslobođenja Splita od fašista, 26. listopada 1944., na kameni štandarac postavljen 1999. godine na Pjacu trajala je dugo, bez značajnijih rezultata.
U medijsku pozornost lansirao ju je starina Ante Jelaska, koji je 2015. godine na postolje za zastavu koje nosi nekoliko važnih datuma iz povijesti grada ispisao flomasterom ovaj dan i to je radio uporno i sljedećih godina, no nije dočekao ovu jesen (umro je 2021., dvije godine nakon što je dobio Nagradu grada za životno djelo), kad će na dan oslobođenja Splita od fašista biti predstavljen "dopisani" štandarac. "Jelaskin dopis" hitno je bio brisan, na što bi on odgovarao: "A ne smetaju vam ustaški simboli po gradskim zidovima..."
S dr. Zdravkom Rojom, donedavnim predsjednikom Udruge antifašista i antifašističkih boraca grada Splita, u čijem je mandatu gradska vlast donijela odluku o klesanju, podsjetili smo se dugogodišnjih incijativa koje su sada urodile plodom.
– Splitski antifašisti smatrali su kako među značajnim godinama iz povijesti Splita ispisanima na štandarcu nedostaje jedan od najznačajnijih datuma u povijesti grada, iako vrijeme narodnog ustanka protiv fašističkih i nacističkih okupatora i narodnooslobodilačke borbe predstavlja slavne i teške dane kakve naša komuna nije proživjela kroz dugi niz stoljeća.
Smatrali smo kako je u vrijeme podizanja štandarca gradska vlast ignorirala jedno veliko doba i njegovim prešućivanjem umanjila doprinos slobodi jednog od najvećih naraštaja hrvatskog Splita, koji se odupro mračnoj sili ne pitajući za cijenu slobode.
Nažalost, SDP, koji bi trebao predstavljati opciju koja drži do takvih vrednota, u dva mandata je obnašao vlast u Splitu i nije bio odlučan da datum oslobođenje Splita i obilježi na način kao su tražili antifašisti. Kao posebno žalosna ostat će izjava jedne tadašnje SDP-ove vijećnice kako za takav potez "još nije došlo vrijeme".
Sjećamo se svi barba Ante Jelaske nepokolebljivog antifašista i kulturnog radnika koji je hrabro ispisivao na štandarac taj datum svakog 26. listopada, ali ništa se, nažalost, nije mijenjalo, usprkos neprestanim zahtjevima, sve do dolaska nove splitske gradske vlasti na čelu s gradonačelnikom Ivicom Puljkom, koji je prvi pokazao razumijevanje za naš opravdani zahtjev nakon dvije godine intenzivnih razgovora – prisjeća se dr. Roje, navodeći kako se oko dodavanja datuma pritom istaknuo i njegov tadašnji zamjenik Damir Barbir, gradski vijećnik SDP-a, sada nezavisni, a prijedlog Gradskom vijeću je uz Udrugu antifašista i antifašističkih boraca podnijela i Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista VEDRA.
Puljkova podrška
– Nisam siguran da bi ova odluka bila i sada donesena da gradonačelnik Puljak i njegova većina u Gradskom vijeću nisu pokazali pozitivan stav. Tako je u travnju 2023. konačno odlučeno da se datum oslobođenja Splita od fašista dokleše na štandarac, čime se ispravlja povijesna nepravda prema jednom od najznačajnijih događaja u dvadesetom stoljeću – zaključuje dr. Roje, kojeg smo pitali i za prigovor kipara Kuzme Kovačića, autora kamenog postolja štandarca, koji je zatražio obustavu radova na stupu dok se ne ispoštuju njegova autorska prava.
– A što reći, to je tuk na utuk i tjeranje maka na konac.
Kipar i akademik Kuzma Kovačić, autor splitskog štandarca, usprotivio se izmjenama na kamenom postolju na Pjaci, o čemu je još prije tri mjeseca obavijestio gradske vlasti.
– Sredinom kolovoza iz Grada su mi poslali dopis kojim mi daju na znanje kako će se dopuniti natpis na gradskom štandarcu prema odluci Gradskog vijeća. I naveli su kako me samo obavještavaju kao autora.
Dakle, samo daju na znanje da će mijenjati moje djelo, bez ikakvih konzultacija, razgovora, traženja savjeta od autora. To je, jednostavno rečeno, nasilje. Isti čas sam odgovorio da se protivim i da ne dozvoljavam da se unose izmjene, čak ni po pitanju nadnevaka.
Sada se i vidi kako je to ispalo, nema zadanog poretka, godine su izmiješane, jednostavno loše – komentira akademik Kovačić, dodavši kao smatra da je nepotrebno posebno upisivanje dana oslobođenja Splita na štandarac jer se samo petnaestak metara istočnije, na zapadnom zidu stare Gradske vijećnice, nalazi velika mramorna spomen-ploča koja se odnosi na isti događaj.
- Kad je koncem devedesetih donesena odluka o postavljanju štandarca na Pjaci, bio je raspisan natječaj, moj prijedlog je uvažen, a ja sam dobio popis godina važnih za povijest grada koje je trebalo uklesati. Dakle, i taj je popis bio plod jednog vremena i razmišljanja, nekih razloga i argumenata, a ovo sada je sve pomiješano.
Procesni propust
S gradonačelnikom Ivicom Puljkom razgovarao sam telefonski, a on mi je kazao kako su u Gradu zaključili kako ja jesam autor oblika štandarca, ali je autor teksta Gradsko vijeće. Odgovorio sam mu samo da to znači kako me ne poštuju kao autora. Na vrijeme sam i uljudno zatražio da to ne čine, ali oni su odlučili nasilno zadirati u jedno djelo koje ima autora i nosi jasna autorska prava – navodi Kuzma Kovačić, koji najavljuje traženje prava sudskim putem.
– Gradskom vijeću se dogodio procesni propust, jer je prije donošenja odluke od 28. travnja 2023. godine o bilo kakvim izmjenama svakako trebalo provjeriti autorsko stajalište.
Moje autorsko pravo se temelji na Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima u koji su inkorporirane direktive Europskog parlamenta i Vijeća o trajanju zaštite autorskog prava i određenih srodnih prava, a da se radi o autorskom djelu, nedvojbeno je temeljem odredbe iz čl. 14. st. 2. citiranog Zakona – iznosi.