stdClass Object ( [id] => 577906 [title] => Poznati splitski arhitekt: 'Žnjan kao cjelina je katastrofa. To je sumrak ikakvog suvislog urbanizma'; Tušek otkriva tko su ljudi zaslužni za neke od najpoznatijih građevina u Splitu [alias] => poznati-splitski-arhitekt-znjan-kao-cjelina-je-katastrofa-to-je-sumrak-ikakvog-suvislog-urbanizma-tusek-otkriva-tko-su-ljudi-zasluzni-za-neke-od-najpoznatijih-gradevina-u-splitu [catid] => 253 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Ako živite u Splitu, sigurno ste se bar jednom upitali tko je izgradio kuću u kojoj živite da baš tako izgleda, tko je projektirao vašu bivšu školu da je morala biti onakva, tko je zamislio poštu u vašoj ulici ili banku pokraj koje prolazite na putu do posla...

Osim nezaobilazne Dioklecijanove palače, kad se spomene Split, uglavnom se ističe nekoliko imena i njihovi projekti, poput Splita 3, poljudskog stadiona ili bivšeg hotela "Marjan". Međutim, Split su, kao i druge gradove, gradili manje poznati ili danas anonimni arhitekti.

Tko je izgradio škole i vrtiće u koje smo išli? Što je bilo s tim ljudima? Zanimaju li vas ta pitanja, tu je "Leksikon splitske moderne arhitekture". Riječ je o sedmoj knjizi prof. dr. Darovana Tušeka, inače jednog od osnivača arhitektonskog studija u Splitu, u izdanju njegove matične kuće – Sveučilišta u Splitu, odnosno, Fakulteta građevinarstva, geodezije i arhitekture.

"Leksikon" sadrži kratke biografije sto arhitekata, a njime se ujedno obilježava sto godina moderne arhitekture u Splitu (1918. – 2018.). Prava djela moderne arhitekture nastajala su od druge polovine dvadesetih godina 20. stoljeća s pojavom Kodla, Kaliterne, Cicilijanija..., ali Prvi svjetski rat doista je donio radikalan prekid u izgradnji, jer nakon 1918. u Splitu više ne djeluje ni jedan od secesijskih arhitekata. Leksikon također donosi širok ilustrirani pregled izgradnje u zadnjih stotinu godina ovoga grada, s odabirom čak 435 kuća.

– Uglavnom se do sada korpus priznatih arhitekata moderne arhitekture kreće oko 30-ak imena. Ovdje ih je navedeno stotinu jer su izvučeni na svjetlo autori koji su bili izostavljeni iz leksikografskih, enciklopedijskih i drugih izdanja, a pridonijeli su vrijednim realizacijama.

Na primjer, Luka Kovačević, Stanko Šeremet, Darko Perko, Čedomil Rendić i čitav niz ljudi koje danas ne znamo, sada su uvršteni sa svojim životopisima i projektantskim opusima koje su ostvarili u Splitu, ali i onim što su radili izvan njega. Nadam se da sam uspio pokriti čitav spektar splitske moderne arhitektonske scene – napominje Tušek.

Razdoblje između dva rata bilo je teže izvesti na svjetlo dana jer je splitski arhiv izgorio u Drugom svjetskom ratu, pa je autor bio osuđen na snalaženje u terenskom istraživanju i kontakte s privatnim vlasnicima arhiva.

Suprotno onome što se pisalo, Tušek tvrdi da ne postoji takav problem s građom nakon Drugog svjetskog rata. Kaže da su arhivi izgorjelih baraka Poduzeća za izgradnju Splita (PIS), kao i Urbanističkog zavoda Dalmacije na vrijeme bili prebačeni u Državni arhiv na Tvrđavi Gripe, njegovim i zalaganjem prof. dr. Roberta Plejića.

Kako ste odabrali sto arhitekata, jer pojam "splitski arhitekt", akademski gledajući, ne postoji?

– Kod odabira biografija uzeo sam, naravno, ljude koji su cijeli svoj profesionalni vijek radili u Splitu. No, s druge strane, postoje ljudi koji su djelovali u drugim gradovima, ali su značajno pridonijeli splitskoj sceni čestim suradnjama sa splitskim biroima ili radeći zadatke u Splitu. Poput Nevena Šegvića, koji je cijeli radni život bio u Zagrebu, ali je u Splitu puno projektirao, ili Stanka Fabrisa.

Kod popisa 435 kuća, radi cjeline kronološkog zapisa, stavio sam i djela arhitekata koji su u Splitu djelovali samo s jednom kućom, ali značajnom. Na primjer, ne možemo reći da je Boris Magaš splitski arhitekt, ali je napravio stadion Poljud.

Daje li ova knjiga drukčiji uvid u zadnjih sto godina splitske arhitekture?

– Bolje je reći da daje potpuniju sliku, otkrivamo da je velik dio arhitekata sudjelovao u procesu nastanka grada na vrlo kvalitetan način, a mi ih gotovo ne poznajemo. Ovo je moj dug ljudima koje nismo dovoljno dobro znali, napravili su dobre kuće, a nisu imali tako čuvenu javnu prezentaciju.

Na Žnjanu ima kuća koje su dobre kad ih se zasebno gleda, ali sve zajedno stvaraju nered u prostoru. Abolira li ovakav izdvojeni pregled graditeljstva arhitekte od slabosti urbanizma u zadnjih 15-ak godina?

– Zadnjih 15 godina znamo da je urbanizam kao organizirana disciplina krahirao. U uvjetima tranzicije sve se rasparceliralo na vlasničke parcele. To je imalo iznimno loše posljedice na sustavnu organizaciju prostora u pojedinim zonama.

Žnjan je kao cjelina katastrofa. To je sumrak ikakvog suvislog urbanizma. No, pojedine kuće su dobre. Jasno da su takve kuće u "Leksikonu", iako je cijeli pristup tom prvorazrednom prostornom resursu upropašten. To svi znamo, a dogodilo se zbog niza tranzicijskih procesa koji su pratili nesnalaženje u novoj urbanističkoj pragmi koja je trebala nadomjestiti onu iz prijašnjega društvenog uređenja.

Ljudi su projektirali kako im je bilo naručeno, neke kuće su dobre, neke su katastrofa. Nastojao sam u "Leksikon" uvrstiti kuće koje su određene arhitektonske vrijednosti. Jasno, kad imaš posla s 435 kuća, ne može se za svaku reći da je vrhunac arhitektonske produkcije. No, kuće su, osim vrijednosti ostvarenja, i odraz vremena. Nastojao sam da ono što odaberem bude realna slika određenog trenutka.

U jednom trenutku se pojavljuju crkvene građevine ili šoping-centri, to su projektantske zadaće s kojima se prije arhitekti desetljećima nisu susretali. Postojale su robne kuće "Prima" i "Dalma", a onda su se odjednom pojavili šoping-centri.

Crkvene građevine se nisu uopće projektirale u jednom razdoblju, odjedanput su došle takve arhitektonske tipologije koje su za arhitekte bile veliki izazov, jer nije postojalo prethodno nataloženo iskustvo, kriterijsko vrednovanje koje bi formuliralo takvu jednu arhitektonsku pragmu.

Stavili ste u knjigu takve primjere koji će nekima biti sporni. Jeste li bili svjesni toga kad ste birali?

– Neki se čude, pitaju zašto sam uvrstio ovu ili onu kuću, ali kažem im da je to bio u tom trenutku novi arhitektonski diskurs, tipologija koja je izgrađena. Dakako, nije svaka kuća briljantna, ali ne možemo samo raditi izbor najboljega iz Splita.

Kad je Neven Šegvić napravio izbor najbolje arhitekture u Hrvatskoj od 1945. do 1985., imao je samo osam kuća iz Splita. Svatko može izdvojiti deset kuća koje su honorirane arhitektonskom kritikom i poviješću, ali bitno je svako razdoblje prikazati s referentnim realizacijama iz toga razdoblja.

S izvrsnim ostvarenjima, ali i onima koja nisu toliko kvalitetna, ali odražavaju epohu. U tom smislu sam nastojao da pregled bude cjelovit i da realno i zorno ilustrira htijenja arhitekata i mogućnosti realizacije kakva je u bila određenom sustavu izgradnje, projektiranja, organizacije i čitave gradogradnje.

Neke su vrste gradnje više zastupljene. Zašto je velik broj školskih zgrada stavljen u kronologiju?

– Možda je tu malo sentimentalnosti posrijedi. Svi mi smo išli u neku od tih škola. No, to su dobre kuće, iako se mali broj arhitekata bavio njima.

Kad govorimo o šezdesetima i sedamdesetima, tim tipskim i neko vrijeme u arhitektonskoj literaturi omraženim razdobljima, valja uzeti da je svaka stambena četvrt imala školu, vrtić i relativno prostrane ozelenjene javne površine za boravak na otvorenome.

Koja splitska četvrt danas napreduje tim ritmom i sustavnim osmišljavanjem prostora da ima školu i vrtić? Ni jedna. Mi smo školu "Žnjan-Pazdigrad" čekali 20 godina pa se sad svi divimo kako je u Splitu napravljena jedna osnovna škola. Prije su sa svakim naseljem išli obvezujuće školska zgrada, dječji vrtić i, naravno, nekakva samoposluga ili mala robna kuća. To je bio standard komunalnog opremanja nove stambene četvrti. Kao da smo na to zaboravili.

Na Mejašima se ona jadna škola svako malo nadograđuje s ponekom učionicom. Kao da smo zaboravili što znači sustav opremanja nove izgrađene stambene zone nužnim sadržajima javnog karaktera koji znače urbani prostor. Bilo kulturološkog spektra, obrazovnog ili drugog.

Trgovinu uvijek netko napravi, neki mini market će svatko otvoriti negdje. No, sustav javnih sadržaja danas je u okviru toga novootkrivenog privatnog interesa gotovo omražen. Postao je gotovo nepoznata kategorija. Jer nitko neće javno, ljudi cestu neće preko privatnoga, a kamoli osnovnu školu. Zadnja kuća u knjizi je Osnovna škola "Žnjan-Pazdigrad", to je izvrsna realizacija.

Visoke gradnje su također favorizirane u knjizi?

– Uvrstio sam sve splitske stambene nebodere. Ta tipologija je nestala, na Kili i u Poljičkoj cesti se nakon dugo vremena pojavljuju neboderi, a prije su oni bila karakteristika CIAM-ovskog urbanizma u izgradnji Splita 2 tijekom šezdesetih i ranih sedamdesetih godine. Neboderi su omogućavali da se uz intenzivnu gradnju zadrži što više javnog prostora.

Prvi je "Pomgradov" neboder od Bombardelija u Gundulićevoj. Fabris je na Glavičinama i u Smodlakinoj, a Vitić je kod Depandanse. Na Špinutu su Gotovac, Radić i Vitić. U Domovinskoga rata su Vitić i Fabris. Zlatibor Lukšić je na Brodarici, a Dinko Kovačić na Lokvama. Luka Kovačević je na Blatinama i Sućidru, Čedomil Rendić na Kmanu, Spaho Šeremet na Kocunaru...

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => zadnjih sto godina [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2018-12-02 18:37:25 [created_by] => 3201 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2018-12-03 09:54:05 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2018-12-02 23:04:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 17573 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 253 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--split [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Splita. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, split [secure] => 0 [page_title] => Split [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/Images/2018/12/31/Spektar/8446620.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "1920x1638" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 253 [name] => Split [alias] => split [description] => [parent] => 240 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 14 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7860592 Threads: 9 Questions: 1578008109 Slow queries: 4815158 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 111958254 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 45 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /split ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 246 [name] => Dalmacija [alias] => dalmacija [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /dalmacija ) ) [link] => /split/poznati-splitski-arhitekt-znjan-kao-cjelina-je-katastrofa-to-je-sumrak-ikakvog-suvislog-urbanizma-tusek-otkriva-tko-su-ljudi-zasluzni-za-neke-od-najpoznatijih-gradevina-u-splitu-577906 [printLink] => /split/poznati-splitski-arhitekt-znjan-kao-cjelina-je-katastrofa-to-je-sumrak-ikakvog-suvislog-urbanizma-tusek-otkriva-tko-su-ljudi-zasluzni-za-neke-od-najpoznatijih-gradevina-u-splitu-577906?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 357534 [name] => Split [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => split [link] => /tag/split ) [1] => stdClass Object ( [id] => 338458 [name] => arhitektura [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => arhitektura [link] => /tag/arhitektura ) [2] => stdClass Object ( [id] => 425188 [name] => darovan tušek [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => darovan-tusek [link] => /tag/darovan-tusek ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => zadnjih sto godina [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Poznati splitski arhitekt: 'Žnjan kao cjelina je katastrofa. To je sumrak ikakvog suvislog urbanizma'; Tušek otkriva tko su ljudi zaslužni za neke od najpoznatijih građevina u Splitu [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3201 [name] => Sandi Vidulić [username] => sandi-viduli [email] => sandi-viduli@sd.hr [password] => $2y$10$QEONSV0iJcSKDJHoRmUlnugIL0..tKPBYNZIP7zCykZEUoWHMIhke [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/sandi-vidulic-3201 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1719 [gender] => m [description] => [image] => [url] => [group] => 1 [plugins] => ) [avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/d7b193a1bc1ac1437dad7e71367ea22f?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/12/31/Spektar/8446620.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/12/31/Spektar/8446620.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Ako živite u Splitu, sigurno ste se bar jednom upitali tko je izgradio kuću u kojoj živite da baš tako izgleda, tko je projektirao vašu bivšu školu da je morala biti onakva, tko je zamislio poštu u vašoj ulici ili banku pokraj koje prolazite na putu do posla...

Osim nezaobilazne Dioklecijanove palače, kad se spomene Split, uglavnom se ističe nekoliko imena i njihovi projekti, poput Splita 3, poljudskog stadiona ili bivšeg hotela "Marjan". Međutim, Split su, kao i druge gradove, gradili manje poznati ili danas anonimni arhitekti.

Tko je izgradio škole i vrtiće u koje smo išli? Što je bilo s tim ljudima? Zanimaju li vas ta pitanja, tu je "Leksikon splitske moderne arhitekture". Riječ je o sedmoj knjizi prof. dr. Darovana Tušeka, inače jednog od osnivača arhitektonskog studija u Splitu, u izdanju njegove matične kuće – Sveučilišta u Splitu, odnosno, Fakulteta građevinarstva, geodezije i arhitekture.

"Leksikon" sadrži kratke biografije sto arhitekata, a njime se ujedno obilježava sto godina moderne arhitekture u Splitu (1918. – 2018.). Prava djela moderne arhitekture nastajala su od druge polovine dvadesetih godina 20. stoljeća s pojavom Kodla, Kaliterne, Cicilijanija..., ali Prvi svjetski rat doista je donio radikalan prekid u izgradnji, jer nakon 1918. u Splitu više ne djeluje ni jedan od secesijskih arhitekata. Leksikon također donosi širok ilustrirani pregled izgradnje u zadnjih stotinu godina ovoga grada, s odabirom čak 435 kuća.

– Uglavnom se do sada korpus priznatih arhitekata moderne arhitekture kreće oko 30-ak imena. Ovdje ih je navedeno stotinu jer su izvučeni na svjetlo autori koji su bili izostavljeni iz leksikografskih, enciklopedijskih i drugih izdanja, a pridonijeli su vrijednim realizacijama.

Na primjer, Luka Kovačević, Stanko Šeremet, Darko Perko, Čedomil Rendić i čitav niz ljudi koje danas ne znamo, sada su uvršteni sa svojim životopisima i projektantskim opusima koje su ostvarili u Splitu, ali i onim što su radili izvan njega. Nadam se da sam uspio pokriti čitav spektar splitske moderne arhitektonske scene – napominje Tušek.

Razdoblje između dva rata bilo je teže izvesti na svjetlo dana jer je splitski arhiv izgorio u Drugom svjetskom ratu, pa je autor bio osuđen na snalaženje u terenskom istraživanju i kontakte s privatnim vlasnicima arhiva.

Suprotno onome što se pisalo, Tušek tvrdi da ne postoji takav problem s građom nakon Drugog svjetskog rata. Kaže da su arhivi izgorjelih baraka Poduzeća za izgradnju Splita (PIS), kao i Urbanističkog zavoda Dalmacije na vrijeme bili prebačeni u Državni arhiv na Tvrđavi Gripe, njegovim i zalaganjem prof. dr. Roberta Plejića.

Kako ste odabrali sto arhitekata, jer pojam "splitski arhitekt", akademski gledajući, ne postoji?

– Kod odabira biografija uzeo sam, naravno, ljude koji su cijeli svoj profesionalni vijek radili u Splitu. No, s druge strane, postoje ljudi koji su djelovali u drugim gradovima, ali su značajno pridonijeli splitskoj sceni čestim suradnjama sa splitskim biroima ili radeći zadatke u Splitu. Poput Nevena Šegvića, koji je cijeli radni život bio u Zagrebu, ali je u Splitu puno projektirao, ili Stanka Fabrisa.

Kod popisa 435 kuća, radi cjeline kronološkog zapisa, stavio sam i djela arhitekata koji su u Splitu djelovali samo s jednom kućom, ali značajnom. Na primjer, ne možemo reći da je Boris Magaš splitski arhitekt, ali je napravio stadion Poljud.

Daje li ova knjiga drukčiji uvid u zadnjih sto godina splitske arhitekture?

– Bolje je reći da daje potpuniju sliku, otkrivamo da je velik dio arhitekata sudjelovao u procesu nastanka grada na vrlo kvalitetan način, a mi ih gotovo ne poznajemo. Ovo je moj dug ljudima koje nismo dovoljno dobro znali, napravili su dobre kuće, a nisu imali tako čuvenu javnu prezentaciju.

Na Žnjanu ima kuća koje su dobre kad ih se zasebno gleda, ali sve zajedno stvaraju nered u prostoru. Abolira li ovakav izdvojeni pregled graditeljstva arhitekte od slabosti urbanizma u zadnjih 15-ak godina?

– Zadnjih 15 godina znamo da je urbanizam kao organizirana disciplina krahirao. U uvjetima tranzicije sve se rasparceliralo na vlasničke parcele. To je imalo iznimno loše posljedice na sustavnu organizaciju prostora u pojedinim zonama.

Žnjan je kao cjelina katastrofa. To je sumrak ikakvog suvislog urbanizma. No, pojedine kuće su dobre. Jasno da su takve kuće u "Leksikonu", iako je cijeli pristup tom prvorazrednom prostornom resursu upropašten. To svi znamo, a dogodilo se zbog niza tranzicijskih procesa koji su pratili nesnalaženje u novoj urbanističkoj pragmi koja je trebala nadomjestiti onu iz prijašnjega društvenog uređenja.

Ljudi su projektirali kako im je bilo naručeno, neke kuće su dobre, neke su katastrofa. Nastojao sam u "Leksikon" uvrstiti kuće koje su određene arhitektonske vrijednosti. Jasno, kad imaš posla s 435 kuća, ne može se za svaku reći da je vrhunac arhitektonske produkcije. No, kuće su, osim vrijednosti ostvarenja, i odraz vremena. Nastojao sam da ono što odaberem bude realna slika određenog trenutka.

U jednom trenutku se pojavljuju crkvene građevine ili šoping-centri, to su projektantske zadaće s kojima se prije arhitekti desetljećima nisu susretali. Postojale su robne kuće "Prima" i "Dalma", a onda su se odjednom pojavili šoping-centri.

Crkvene građevine se nisu uopće projektirale u jednom razdoblju, odjedanput su došle takve arhitektonske tipologije koje su za arhitekte bile veliki izazov, jer nije postojalo prethodno nataloženo iskustvo, kriterijsko vrednovanje koje bi formuliralo takvu jednu arhitektonsku pragmu.

Stavili ste u knjigu takve primjere koji će nekima biti sporni. Jeste li bili svjesni toga kad ste birali?

– Neki se čude, pitaju zašto sam uvrstio ovu ili onu kuću, ali kažem im da je to bio u tom trenutku novi arhitektonski diskurs, tipologija koja je izgrađena. Dakako, nije svaka kuća briljantna, ali ne možemo samo raditi izbor najboljega iz Splita.

Kad je Neven Šegvić napravio izbor najbolje arhitekture u Hrvatskoj od 1945. do 1985., imao je samo osam kuća iz Splita. Svatko može izdvojiti deset kuća koje su honorirane arhitektonskom kritikom i poviješću, ali bitno je svako razdoblje prikazati s referentnim realizacijama iz toga razdoblja.

S izvrsnim ostvarenjima, ali i onima koja nisu toliko kvalitetna, ali odražavaju epohu. U tom smislu sam nastojao da pregled bude cjelovit i da realno i zorno ilustrira htijenja arhitekata i mogućnosti realizacije kakva je u bila određenom sustavu izgradnje, projektiranja, organizacije i čitave gradogradnje.

Neke su vrste gradnje više zastupljene. Zašto je velik broj školskih zgrada stavljen u kronologiju?

– Možda je tu malo sentimentalnosti posrijedi. Svi mi smo išli u neku od tih škola. No, to su dobre kuće, iako se mali broj arhitekata bavio njima.

Kad govorimo o šezdesetima i sedamdesetima, tim tipskim i neko vrijeme u arhitektonskoj literaturi omraženim razdobljima, valja uzeti da je svaka stambena četvrt imala školu, vrtić i relativno prostrane ozelenjene javne površine za boravak na otvorenome.

Koja splitska četvrt danas napreduje tim ritmom i sustavnim osmišljavanjem prostora da ima školu i vrtić? Ni jedna. Mi smo školu "Žnjan-Pazdigrad" čekali 20 godina pa se sad svi divimo kako je u Splitu napravljena jedna osnovna škola. Prije su sa svakim naseljem išli obvezujuće školska zgrada, dječji vrtić i, naravno, nekakva samoposluga ili mala robna kuća. To je bio standard komunalnog opremanja nove stambene četvrti. Kao da smo na to zaboravili.

Na Mejašima se ona jadna škola svako malo nadograđuje s ponekom učionicom. Kao da smo zaboravili što znači sustav opremanja nove izgrađene stambene zone nužnim sadržajima javnog karaktera koji znače urbani prostor. Bilo kulturološkog spektra, obrazovnog ili drugog.

Trgovinu uvijek netko napravi, neki mini market će svatko otvoriti negdje. No, sustav javnih sadržaja danas je u okviru toga novootkrivenog privatnog interesa gotovo omražen. Postao je gotovo nepoznata kategorija. Jer nitko neće javno, ljudi cestu neće preko privatnoga, a kamoli osnovnu školu. Zadnja kuća u knjizi je Osnovna škola "Žnjan-Pazdigrad", to je izvrsna realizacija.

Visoke gradnje su također favorizirane u knjizi?

– Uvrstio sam sve splitske stambene nebodere. Ta tipologija je nestala, na Kili i u Poljičkoj cesti se nakon dugo vremena pojavljuju neboderi, a prije su oni bila karakteristika CIAM-ovskog urbanizma u izgradnji Splita 2 tijekom šezdesetih i ranih sedamdesetih godine. Neboderi su omogućavali da se uz intenzivnu gradnju zadrži što više javnog prostora.

Prvi je "Pomgradov" neboder od Bombardelija u Gundulićevoj. Fabris je na Glavičinama i u Smodlakinoj, a Vitić je kod Depandanse. Na Špinutu su Gotovac, Radić i Vitić. U Domovinskoga rata su Vitić i Fabris. Zlatibor Lukšić je na Brodarici, a Dinko Kovačić na Lokvama. Luka Kovačević je na Blatinama i Sućidru, Čedomil Rendić na Kmanu, Spaho Šeremet na Kocunaru...

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/split/poznati-splitski-arhitekt-znjan-kao-cjelina-je-katastrofa-to-je-sumrak-ikakvog-suvislog-urbanizma-tusek-otkriva-tko-su-ljudi-zasluzni-za-neke-od-najpoznatijih-gradevina-u-splitu-577906 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=fd4582ec1276104cefff8cabb414f72f6fd8b598 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Poznati+splitski+arhitekt%3A+%26%23039%3B%C5%BDnjan+kao+cjelina+je+katastrofa.+To+je+sumrak+ikakvog+suvislog+urbanizma%26%23039%3B%3B+Tu%C5%A1ek+otkriva+tko+su+ljudi+zaslu%C5%BEni+za+neke+od+najpoznatijih+gra%C4%91evina+u+Splitu&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fpoznati-splitski-arhitekt-znjan-kao-cjelina-je-katastrofa-to-je-sumrak-ikakvog-suvislog-urbanizma-tusek-otkriva-tko-su-ljudi-zasluzni-za-neke-od-najpoznatijih-gradevina-u-splitu-577906 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fpoznati-splitski-arhitekt-znjan-kao-cjelina-je-katastrofa-to-je-sumrak-ikakvog-suvislog-urbanizma-tusek-otkriva-tko-su-ljudi-zasluzni-za-neke-od-najpoznatijih-gradevina-u-splitu-577906 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => zadnjih sto godina [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Splitzadnjih sto godina

Poznati splitski arhitekt: 'Žnjan kao cjelina je katastrofa. To je sumrak ikakvog suvislog urbanizma'; Tušek otkriva tko su ljudi zaslužni za neke od najpoznatijih građevina u Splitu

3. prosinca 2018. - 00:04

Ako živite u Splitu, sigurno ste se bar jednom upitali tko je izgradio kuću u kojoj živite da baš tako izgleda, tko je projektirao vašu bivšu školu da je morala biti onakva, tko je zamislio poštu u vašoj ulici ili banku pokraj koje prolazite na putu do posla...

Osim nezaobilazne Dioklecijanove palače, kad se spomene Split, uglavnom se ističe nekoliko imena i njihovi projekti, poput Splita 3, poljudskog stadiona ili bivšeg hotela "Marjan". Međutim, Split su, kao i druge gradove, gradili manje poznati ili danas anonimni arhitekti.

Tko je izgradio škole i vrtiće u koje smo išli? Što je bilo s tim ljudima? Zanimaju li vas ta pitanja, tu je "Leksikon splitske moderne arhitekture". Riječ je o sedmoj knjizi prof. dr. Darovana Tušeka, inače jednog od osnivača arhitektonskog stu...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. svibanj 2024 08:45