stdClass Object
(
[id] => 1326688
[title] => Od Dijaninog gaja do Jeronimove pustinje: evo zašto su splitski težaci Marjan smatrali svojom Svetom gorom
[alias] => od-dijaninog-gaja-do-jeronimove-pustinje-evo-zasto-su-splitski-tezaci-marjan-smatrali-svojom-svetom-gorom
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Svetom Jeronimu, jednom od najvećih umova kasne antike, jednom od četiri crkvena oca, prevoditelju Biblije, autoru prevažnih teoloških tekstova i rasprava, zaštitniku Dalmacije, prevoditelja, učitelja, teologa i studenata, zadnjih se godina ponovno okreće fokus naše javnosti, napose znanstvene.
Ovaj je sveti Dalmatinac kroz stoljeća smatran našijencem i nebeskim nam patronom na kojeg imamo pravo biti ponosni. Prigodom 1600. godišnjice njegove smrti u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika posvećena mu je impozantna izložba starih i novih umjetnina, a iz te je prigode izrasla i nova knjiga povjesničara umjetnosti prof. dr. sc. Joška Belamarića, s naslovom "Sveti Jere na Marjanu – Kultura renesanse u Dalmaciji u znaku sv. Jeronima" čiji skroman naslov ne otkriva njezinu raskoš.
Monumentalno je to djelo u kojem autor naširoko, u isti mah i znanstveno i prozaično, razmatra marjansku baštinu: od svih prirodnih i povijesnih mijena brda – poluotoka na splitskom poluotoku zamišljajući ga kao antičko svetište, Dijanin gaj, preko kršćanskog "očišćenja" od prijašnjih kultova, do formiranja kompleksa crkvica, predjeronimskih naslaga, pustinjačkih nastambi, svečevom biografijom, njegovim kultom u dalmatinskom gradovima, ikonografijom i umjetničkim prikazima, životom marjanskih pustinjaka, pučkim legendama i mitovima, vezama Marka Marulića i splitskih građana s Jerom i Marjanom.
– Marjan, s vrhom od samo 183 metra, u percepciji Splićana bio je oduvijek Sveta gora. Mnogo je dokaza sudbinske povezanosti staroga Splita, opasanog zidinama, i gotovo mitskog, monumentalnog brda, koje je gradu vazda nudilo mogućnost ili iluziju slobode i preporođanja. Danas ne možemo ni zamisliti kako su ga doživljavale generacije Splićana prije nas, prije nego što su iza Prvoga svjetskog rata besprijekorne serpentine novih cesta dugih gotovo 25 kilometara, pa šetališta i stubišta, rastvorile njegova njedra; prije nego što su naporima društva "Marjan" vlake nekadašnjih vinograda i oranica transformirane u park i ograđenu šumu napučenom divljači kakve nije bilo od antičkih vremena – uvodi dr. Belamarić, dodajući kako duboka prošlost Marjana najrječitije govori oko pustinjačkog kompleksa Sv. Jere.
---
---
S prve visoravni poviše splitske uvale pogled seže do dva mora
– Tu, nad crkvicom, naslage raznobojnog foraminiferskog vapnenca presječene su škripovima koji su negdje izdubljeni poput pećina, u kojima su se nastanili ljudi minulih stoljeća. Marjan o kojemu govori ova knjiga, Marjan je kakvim su ga doživljavali Splićani u ranijim stoljećima, osobito u kasnosrednjovjekovno i renesansno doba – napominje autor.
– Na prvoj visoravni poviše splitske uvale, odakle pogled seže do dva mora, onog prema pučini i onog prema salonitanskom zaljevu – mnogo prije nego što je u prostor splitskog poluotoka utisnut, poput suhog žiga, trapezni tlocrt Dioklecijanove palače – postojalo je u antičko doba naselje dovoljno značajno da ga pod imenom "Spalato" zabilježi glasovita "Tabula Peutingeriana", najvažniji kartografski spomenik rimskog carskog doba.
Označava pred-Dioklecijanov Split kao mjesto na raskrižju puta koji se, vodeći iz Salone, tu račva prema Epetionu, a drugim krakom prema zapadnom kraju Marjana na kojemu je stajalo svetište božice Dijane. Iz dana u dan doznajemo sve više o izgledu tog prostora prije gradnje Dioklecijanove palače. To prvotno naselje bijaše u domeni isejskih posjeda, a potom se našlo u užem području agera novoosnovane kolonije u Saloni.
U prvim stoljećima poslije Krista čitav prostor između Žrnovnice i Jadra do rta Marjana bio je u potpunosti kultiviran radom, stanovanjem i ladanjem. Najtrajniji biljezi života tog vremena sačuvani su u međama terasastih polja i brojnim sakralnim lokalitetima jer se o njihovu održavanju brinula uređena crkvena struktura – ističe, te dodaje kako iznenađuje brojnost crkvica na krajnjem zapadnom dijelu Marjana, od Sedla prema rtu, u liticama Šantinih, tj. Svetih stina, na samom Kašljunu i oko njega.
Dvanaest ih je bilo koncentrirano na tom relativno uskom području: Sv. Dujam in Murnano, Sv. Bazilije, Sv. Petar od Velih stina, Sv. Mihovil, Sv. Hermagora i Fortunat, Sv. Ivan Evanđelista, Gospa od Sedam žalosti, Gospa od Betlema, Sv. Jeronim, Sv. Cirijak... A neka kapela je morala postojati i u sklopu Karepićeve eremitaže, samo što joj ne znamo titular. Što bi to značilo?
– Negdje pri kraju grebenastog rta prema otoku Čiovu nekoć se nalazilo Dijanino svetište koje bijaše zatrto već u ranokršćansko doba, da bi uskoro bilo preobraženo u prostor obilježen čitavim grozdom pustinjačkih oratorija, crkava i kapela koje će Splićani stoljećima pohoditi u procesijama. U tekstu koji izvrsno oslikava okolnosti plovidbe do Salone u antičko doba, Branko Kirigin je iznio pretpostavku da je hram na rtu Marjana mogao biti posvećen Dijani – zapravo Artemidi, njezinom grčkom ekvivalentu – ali zaštitnici luka, lađa i pomoraca, a ne šuma i lova, te da se uz njega mogao nalaziti svjetionik.
Znajući, međutim, kako nema izravnih potvrda da bi rimska božica Dijana bila smatrana nadglednicom i zaštitnicom plovidbe i brodova, mornara i luka, pretpostavio je da su hram podigli već Isejci, u kasno helenističko doba, a da su ga kasnije preuzeli Salonitanci. Zasluga je Mira Katića što je izložio argumente kojima dokazuje da "Ad Dianam" s Peutingerove karte upućuje na postojanje nekog uistinu značajnog svetišta, koje je moglo biti u pupčanoj vezi sa Spalatumom čiji je značaj, po njegovom sudu, podcijenjen. Pišući to prije četvrt stoljeća nije vjerojatno ni slutio u kolikoj mjeri će novi arheološki nalazi na splitskom Manušu potvrditi tu njegovu misao. Činjenica što se nije nalazilo na glavnoj prometnici Salona – Spalatum – Epetium, samo pojačava značaj svetišta kao mogućeg hodočasničkog cilja, svojevrsnog antičkog Međugorja – iznosi dr. Belamarić, naglasivši kako "Tabula Peutingeriana" na čitavoj istočnojadranskoj obali ne bilježi drugog svetišta osim ovog!
---
---
Dijanino svetište moglo prostirati na Kašljunu, između dvaju potoka – Betlema i Suspasa
Iznosi sasvim novu zamisao: da se Dijanino svetište moglo prostirati na Kašljunu, između dvaju potoka – Betlema i Suspasa, od morske uvale do hridina marjanske kose poviše oratorija sv. Cirijaka i Gospe od Betlema, na prostoru koji Toma Arhiđakon zove "Kyrie eleison". Sudeći po rimskoj kultnoj praksi oltar je mogao stajati na otvorenom, ali je hram božice – koja je zaštitnica i izvora i špilja – mogao biti čak i u pećini u kojoj se već u kasnoantičko doba oblikovao oratorij sv. Cirijaka, kasnije posvećen sv. Jeronimu. Sveti Cirijak, prema predaji mučenik Dioklecijanovih progona, prvi je egzorcist Crkve, a prva osoba koju je egzorcirao bila je – Artemizija, Dioklecijanova kći!
– I vjerojatno ne može biti slučajno da je u čitavom prostoru jugozapadnog dijela Marjana, Cirijak dobio svoj oltar baš u ovoj pećini. Svete špilje u brdima i planinama grčkog i rimskog svijeta bile su premrežene svetištima posvećenim bogovima i božanstvima. Nosile su svetost jednako kao i mnogobrojna mjesta obilježena gromovima, sveti gajevi i izvori... A malo je koje antičko božanstvo imalo toliko golem raspon kompetencija i nadležnosti u svim aspektima ljudskog života – od rađanja do smrti – i rijetko koje drugo božanstvo ima toliko štovatelja u svim društvenim slojevima rimskog društva kao Dijana. U izrazito stočarskom prostoru plemena Delmata, Dijana se k tome često nalazi i kao zaštitnica domaćeg blaga, u kultnoj zajednici sa Silvanom i nimfama, kao i s Merkurom, adorantkinjama i pridruženim životinjama. Naravno, ne možemo znati baš ništa o predikatima koje je mogla imati Dijana u svom marjanskom svetištu, niti je li tamo vladala sama ili s nekim iz njezine šire kultne zajednice. Karakter tog svetišta mogao je biti i "all inclusiv" – navodi dr. Joško Belamarić uspoređujući marjanski "Dijanin gaj" s onodobim Međugorjem, svetištem na otvorenom!
– Sveci, biskupi, misionari koji su stupali u ovaj drevni svijet svetih gajeva i stabala bili su i drvosječe; susreli su se s vjerovanjima koja su često sezala u neolitik, ili možda čak ranije. U izvorima, jezerima, stablima, u ekspresivnim kamenim, i mnogobrojnim drugim sugestivnim oblicima prirode iskazivale su se njezine tajnovite sile, objavljivala prisutnost božanstva. Crkva se borila protiv ovog oblika idolopoklonstva i na tim je mjestima morala postaviti vidljive znakove prave vjere – kapelice i crkve, križeve i oltare. Otud ovdje, na Marjanu, tako gusta mreža crkvica kojom se jedino moglo poništiti "radijaciju" starog Dijaninog kulta. Pa ipak, kada u zoru ili smiraj dana, ili u podne za zimskih tišina ili ljeti u po dana promatramo kanal između Glave Čiova i Kašjuna (kanal koji je začudo ostao bez imena) – shvatit ćemo da se ovaj krajolik nije mnogo izmijenio od vremena kada su Dijani hodočastili iz Spalatuma, kao poslije marjanskim crkvicama pjevajući "Kyrie eleison", bičujući se u procesijama u dane korizmenih petaka. Nije neobično što su se upravo oko Kašljuna i oko Velikog potoka i Bambine glavice stoljećima vrzmale utvare, prenosile predaje o vilama i vješticama, pučke predodžbe Marjana opsjednutog demonima i duhovima – ističe autor, te nastavlja:
– O točnijem datumu zatvaranja Dijanina svetišta na Marjanu ne možemo znati ništa, osim posrednim dovijanjem. Tijekom 4. i 5. stoljeća postupno je proveden golemi posao uklanjanja znakova poganske idolatrije, svetišta i čitavih hramova, svetih stabala i natpisa, žrtvenika i kipova u svim njihovim skrovištima. Kažimo na kraju ovog raspredanja da, ukoliko je na Marjanu oratorij sv. Cirijaka ušao u špilju u kojoj se ranije štovala Dijana, to se moralo dogoditi uz elaborirani egzorcistički akt, koji je bio obligatan u takvom procesu konverzije. Svaku od crkvica na zapadnom kraju Marjana možemo dakle shvatiti kao jedan čavao u tijelu nekadašnjeg Dijaninog svetišta – navodi.
Utjeha u samoći koje od pustinja dalmatinskih otoka
Prije nego je Marjan postao sveta gora splitskim težacima, posebno onima iz Veloga Varoša, koji su kitili zelenilom i cvijećem svoje crkvice, pjevali svetačka žića i hodali u procesijama koje bi okupile cijeli grad, Marjan je u sumraku antičkih bogova postao utočište mnogim kršćanskim pustinjacima.
---
---
– Na njemu žive u kostrijeti, bosi i gologlavi, trapeći se pokorom za stvarne i zamišljene grijehe, vlastite i općeljudske, o čemu prvi put čujemo nešto u djelu "Historia Salonitana" splitskog povjesničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća. Obično se smatra da se navod odnosi na posvećenje oratorija sv. Cirijaka koji se nalazio u spilji koju danas zovemo spiljom sv. Jere. Riječ je o skromnom sklopu prizidanog pročelja prema moru. U unutrašnjosti se širi i i diže na dva, izvorno na tri kata, što se vidi po utorima za grednjake u zidovima pećine i prozorima na pročelju. Jedine izrazitije stilske oznake nosi središnji prozor, te luk nad ulaznim vratima do kojih se prilazi stepenicama iz malog dvorišta. Upućivali bi na gotiku, ali je vjerojatnije da je čitavo pročelje preoblikovano u barokno doba. Iznutra je sve zidano mimikrijski, sljubljujući se s hridinama. Pogledom uvis vide se okomite stijene koje se izvijaju još desetak metara do vrha. U manjoj pećini na katu, prema istoku, uređeno je ognjište, spojeno s glavnom prostorijom. U samoj pećini tek će pažljivo arhitektonsko snimanje moći povezati niz tragova ranijih krovnih streha, međukatnih razina, udubina za blagoslovljenu vodu... Povjesničari umjetnosti i arheolozi uočili su više spolija, primjerice ulomaka antičkih nadgrobnih stela, možda i neke rustične oltarske pregrade, što upućuje na očekivani kontinuitet života ove pustinje. Na litici pokraj oratorija i pustinjačkog stana u samoj spilji uočavamo brojne tragove jedne nestale zgrade. Vidimo niz utora u koje su bile uglavljene grede drvenih međukatnih konstrukcija, ostatke nekadašnjih krovova s kojih je morala dotjecati dragocjena voda u gustirnu, koja i danas postoji u dvorištu ermitaža – opisuje dr. Belamarić.
Sveti Jeronim tijesno je povezan s eremitskim redovništvom na Jadranu. U pismu kojim tješi svog prijatelja Heliodora zbog smrti sina, spominje Dalmaciju kao jednu od tri znamenite pustinje, uz Egipat i Mezopotamiju. Preporučuje mu da utjehu nađe u samoći koje od pustinja dalmatinskih otoka. U pismu svom bogatom prijatelju Julijanu konstatira: "Ti gradiš samostane i po dalmatinskim otocima izdržavaš veliki broj svetih (redovnika)." Jeronimov suvremenik, biskup salonitanski Hezihije, u vezi s ređenjem dalmatinskih monaha veli, pak, kako u njegovoj biskupiji ima pustinjačkih stanova koji brojnošću nadmašuju sve druge u poznatom svijetu. Sve to dakle svjedoči o ranom širenju pustinjačkih samostana na dalmatinskim obalama, pa se među njima opravdano traže i marjanski, čiovski i brački, šoltanski, hvarski i viški ermitaži. Ovi zapadni pustinjaci pokušavali su, dakle, prenijeti u Dalmaciju, Italiju, Galiju svijet otaca iz egipatskih i sirijskih pustara. Prema drevnoj lokalnoj predaji sveti Jeronim živio je i radio u špilji na Marjanu.
---
---
Zapisi španjolskog hodočasnika Pedra Tafura iz 1438.
– Zabavno je zamisliti da je Jere stvarno mogao boraviti na našoj Gori. Nije iznenađujuće što španjolski hodočasnik Pedro Tafur prolazeći kroz Split početkom svibnja 1438. godine piše u svom putopisu da su se u gradu rodila čak dva prevažna sveca – sveti Kristofor i sveti Jeronim, te da je sjećanje na mjesta gdje su stajale njihove kuće bilo još živo u to vrijeme. Sveti Jere je s vremenom postao jednim od najomiljenijih naših svetaca. Da je bio Dalmatinac, izrijekom potvrđuje biskup Paladije, povjesničar redovništva koji ga je osobno poznavao. No rasprave o mjestu gdje se njegov rodni Stridon nalazio vjerojatno nikad neće biti zaključene. Nakon 386. godine skrasio se u Betlehemu, provodeći do smrti 420. godine cenobitski asketski život. Ondje je razvio sveobuhvatni znanstveni spisateljski i prevodilački rad. Slijedom stilizacije vlastitog asketskog ideala, ostao je paradigmatski primjer usamljenog znanstvenika u svojevoljnom isposništvu. Pripisivala mu se uzrečica "Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum" (Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac), koja je pristajala njegovom ultra-koleričnom karakteru. Bio je govornik i polemičar, a istodobno asket; znanstvenik i isposnik, u jednakoj mjeri osobne strasti u svakom od tih likova. Prikazivan je dakle kao pustinjak, redovnik, kardinal ili učenjak koji spaja klasično učenje s kršćanskom pobožnošću. Smatran je Dalmatincem, odnosno Hrvatom, tvorcem i zaštitnikom glagoljice, pa i prevoditeljem Biblije na hrvatski – ističe.
Dodaje kako se Pustinji svetog Jere na Marjanu nije iz grada pohodilo samo na svetkovinu svečeva dana 30. rujna: pustinjaci su silazili u grad u posjet rodbini ili da prosjače kruh, a imamo i nekoliko dokumentiranih slučajeva iz kojih se vidi da su marjanski romiti znali svojim mišljenjem izravno intervenirati u bȉlo gradske svakodnevice.
– U kratkom prigodnom epu pod naslovom "Topographia divi Hieronymi sacelli" (Opis malog svetišta sv. Jeronima), što ga je 1497. godine napisao Gilberto Grineo koji je djelovao u Trogiru kao učitelj klasičnih jezika, pustinja sv. Jere na Marjanu prikazana je kao antičko proročište – moćnije od delfijskog ili kapitolinskog Jupiterova na Tarpejskoj stijeni! Grineo opisuje ritualno hodočašće trogirskog kneza Antonija da Canal marjanskom svetištu koje je u to doba očito bilo važno u znatno širem okviru od lokalno-splitskog. Došavši do praga svetog hrama ispod neprohodnih stijena, gdje se štuje otac Jeronim, Grineo iznosi dojmljivu evokaciju susreta trogirskog kneza i ne manje dostojanstvenog pustinjaka koji ga dočekuje kao žrec, čiste bijele haljine na prašnjavu tijelu, u spilji punoj mistike, koju pjesnik opisuje sinestezijski – sa zidovima kakve je oblikovala sama priroda u utrobi koju krasi zelen lišaj, kamen, mjed i drvo, s oltarom s kojeg se izvija dim mirisnog balzama i nejasno proročko mrmljanje bosonoga svećenika nalik bogu. Imamo, međutim, neobjavljenu ispravu koja nam jasno otkriva identitet pustinjaka koji je u tom času mogao dočekati mletačkog zapovjednika i osokoliti ga molitvama. Bio je to svećenik Ivan Jurjev, koji je stanovao u pustinji sv. Jere na Marjanu. Mislim da ne bismo trebali dvojiti o tome da je baš on onaj "takmac božanskog Jeronima" kojemu je Aleši darovao oltar u novosagrađenoj crkvi na dvorišnom platou ove marjanske pustinje. Bio je to zacijelo onaj svećenik Ivan Jurjev koji se 1469. godine spominje kao kanonik katedrale – kazuje dr. Belamarić koji crkvu svetoga Jere na Marjanu, a posebno njezinu unutrašnjost naziva "renesansna camera picta" koja je gotovo sasvim uništena.
---
---
Sadističke scene iz pakla
– Prije "obnove" 1932. godine, unutrašnjost Sv. Jere mogla se doživjeti kao svojevrsna "camera picta", sa ciklusom slika "Muke Kristove" iz druge polovice 16. stoljeća, ugrađenim u oplatu bočnih zidova i velikim drvenim tablama s prikazima scena "Posljednjeg suda" s konca 16. stoljeća na početku crkvenog svoda. Mnogo zanimljivije su bile slike koje su stajale iznad ciklusa, a o njima znamo jedino preko jedne fotografije načinjene dvadesetih godina prošlog stoljeća koja svjedoči o gotovo nerazumnim preinakama u unutrašnjosti Sv. Jere. Najzanimljivije nam je veliko ulje na drvu s prikazom Pakla koje je bilo naslikano na početku crkvenog svoda. Zasad ne nalazim paralele tako jezivim, upravo sadističkim scenama iz pakla. Sugestivna je pretpostavka mog prijatelja Guida Tiglera, s kojim sam diskutirao o sadržaju i stilu ove slike, da ih je naslikao netko tko je pred očima imao mučenja koja su Turci činili svojim kršćanskim zarobljenicima. Osobito drastični su prikazi mutiliranih tijela obješenih na gredama u gornjem dijelu slike, koji kao da anticipiraju Goyu... U svakom slučaju, fotografija načinjena nedugo prije "obnove" unutrašnjosti crkve svjedoči da se u to vrijeme ova slikovita cjelina nalazila u dobrom stanju očuvanosti. Posve je neshvatljivo da je dopušteno da se umjetnički vrijedan interijer trivijalizira slikarijama "Posljednjeg suda" autora Ivana Mirkovića koje čak ni u užem tematskom pogledu nemaju nikakvih dodirnih veza sa starim slikama; da se uz to baci stari renesansni kasetirani strop i lijepo profilirani okviri donjeg registra slika, te zamijene posve bezvrijednom drvenom oplatom; da se pod od opeka zamijeni kamenim pločama, a istom prigodom je uništen i stari viseći drveni kor i umjesto njega podignut novi, triput veći. Time je nepovratno izgubljena jedna od najslikovitijih cjelina dalmatinske renesansne baštine – negoduje autor knjige.
– Sklopovi ermitaža sv. Jere i Karepićeve kule među najznačajnijim su primjerima te vrste spomenika na hrvatskoj obali. Nije riječ samo o izuzetnim arhitektonskim cjelinama, nego i o spomenicima najviše kategorije koji na poseban način označavaju širi kulturni krajolik u kojemu se nalaze, predstavljajući repere prostora koji se može shvatiti kao suma brojnih materijalnih i nematerijalnih sastavnica, pa i etičkih i ideoloških stavova Splićana – od antičkih vremena do danas. Današnje stanje oba ova sklopa, od kojih je Karepićeva kula nedostupna, dočim pročelju ermitaža sv. Jere prijeti urušavanje, da ne spominjemo zapuštenost unutrašnjih konstrukcije – traži hitan zahvat. Knjigom sam nastojao podcrtati činjenicu da su se u ovom marjanskom prostoru, kao malo gdje drugdje, sveto i religiozno stoljećima i stoljećima nerazdruživo spajali s profanim i svjetovnim, odnosno da se oko Sv. Jere sakralno i sekularno proželo i sraslo u cjelinu koju možemo makar dijelom razumjeti, ukoliko je ne gledamo s visina našeg doba, nego pokušamo ući u povorku s ljudima koji su na splitskoj Čarobnoj gori podigli ove crkve i ermitaže, u njima se molili, oko njih svakodnevno radili u svojim vinogradima, maslinicima, na svojim oranicama. Ako uz to pokušamo ozbiljno interpretirati i nekoliko orijentira koje su nam sačuvale stare isprave i karte možda se, makar i kroz vrata jedinog spomena onog Dijanina svetišta, ili kroz puki zvuk titulara nestalih ranokršćanskih i srednjovjekovnih crkvica, uspijemo ušuljati na prag jednog nestalog svijeta – zaključuje dr. Joško Belamarić.
---
Dr. Belamarić u knjizi se bavi i dalmatinskim reljefima sv. Jeronima u pustinji, posebno apostrofirajući pet Alešijevih reljefa; dva u Splitu, po jedan u Trogiru, Zadru i Firenci, te dvama dubrovačkim i onima u Liverpoolu, Parizu, Veneciji i Münchenu koje treba pripisati Nikoli Firentincu. Po njemu, ovi reljefi pokazuju niz rafiniranih inovacija u prikazivanju stava, pa i fizionomije sveca, reda među knjigama svečeve biblioteke, načina na koji njegovi pratitelji lav i zmaj sudjeluju u kompoziciji.
---
---
---
---
Za Marka Marulića dr. Belamarić navodi kako je cijeloga života bio "Hijeronimofil". U njegovoj knjižnici bilo je više Jeronimovih djela. Branio je njegovo dalmatinsko podrijetlo. Bio je jedini među našim humanistima koji mu je posvetio zaokruženo djelo – svečev životopis "Vita diui Hieronymi", a marjanskim pustinjacima oporukom je ostavio vrijedne knjige, skovao im liturgijsko posuđe, a pustinjak Rogerio Capogrosso trebao je prema Markovoj želji voditi njegov pokop u crkvi sv. Frane.
---
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Danas ne možemo ni zamisliti kako su Marjan doživljavale generacije Splićana prije nas, prije nego što su iza Prvoga svjetskog rata besprijekorne serpentine novih cesta dugih gotovo 25 kilometara, pa šetališta i stubišta, rastvorile njegova njedra. Duboka prošlost Marjana, kojega se splitski težaci smatrali svojom Svetom gorom, najrječitije govori oko pustinjačkog kompleksa Sv. Jere, kaže profesor Belamarić
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Joško Belamarić
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 97
[name] => City Select
[value] => (0)
[type] => select
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 35
[alias] => CitySelect
)
[34] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
[35] => stdClass Object
(
[id] => 99
[name] => SD na licu mjesta
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 37
[alias] => SD_na_licu_mjesta
)
)
[extra_fields_search] => Danas ne možemo ni zamisliti kako su Marjan doživljavale generacije Splićana prije nas, prije nego što su iza Prvoga svjetskog rata besprijekorne serpentine novih cesta dugih gotovo 25 kilometara, pa šetališta i stubišta, rastvorile njegova njedra. Duboka prošlost Marjana, kojega se splitski težaci smatrali svojom Svetom gorom, najrječitije govori oko pustinjačkog kompleksa Sv. Jere, kaže profesor Belamarić Joško Belamarić 2 0 20310 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
[created] => 2023-09-28 14:40:14
[created_by] => 3108
[created_by_alias] => Damir Šarac
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2023-09-30 07:02:11
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2023-09-30 07:02:11
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 0
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 253
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--split
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Splita.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, split
[secure] => 0
[page_title] => Split
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] => Danas ne možemo ni zamisliti kako su Marjan doživljavale generacije Splićana prije nas, prije nego što su iza Prvoga svjetskog rata besprijekorne serpentine novih cesta dugih gotovo 25 kilometara, pa šetališta i stubišta, rastvorile njegova njedra. Duboka prošlost Marjana, kojega se splitski težaci smatrali svojom Svetom gorom, najrječitije govori oko pustinjačkog kompleksa Sv. Jere, kaže profesor Belamarić
[metadata] => robots=
author=
title=Od Dijaninog gaja do Jeronimove pustinje: evo zašto su splitski težaci Marjan smatrali svojom Svetom gorom
[metakey] => Sveti Jeronim, Joško belamarić, Marjan, Dijanin gaj, Crkvica Sv. Jere
[plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2023\/09\/28\/25732768.png","\/images\/slike\/2023\/09\/28\/25663234.jpg","\/images\/slike\/2023\/09\/28\/25727863.jpg","\/images\/slike\/2023\/09\/28\/21927472.jpg","\/images\/slike\/2023\/09\/28\/21927484.jpg","\/images\/slike\/2023\/09\/28\/17657072.jpg","\/images\/slike\/2023\/09\/28\/24101774.jpg","\/images\/slike\/2023\/09\/28\/24101775.jpg","\/images\/slike\/2023\/09\/28\/23898858.jpg","\/images\/slike\/2023\/09\/28\/14614594.jpg","\/images\/slike\/2023\/09\/28\/14614586.jpg","\/images\/slike\/2023\/09\/28\/25732765.png","\/images\/slike\/2023\/09\/28\/25732766.png"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","Tom Dubravec\/Cropix","Sa\u0161a Buri\u0107\/Cropix","Tom Dubravec\/Cropix","Tom Dubravec\/Cropix","Sa\u0161a Buri\u0107\/Cropix","Tom Dubravec\/Cropix","Tom Dubravec\/Cropix","P\u0160 Marjan\/","Duje Klaric\/Cropix","Duje Klaric\/Cropix","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["
Rekonstrukcija kompleksa pustinja\u010dkog eremita\u017ea pokraj crkvice svetoga Jeronima na Marjanu (Miroslav Kati\u0107 i Igor Kne\u017eevi\u0107)<\/p>","
Skulptura svetog Jere, autora Vaska Lipovca postavljena ispred crkve sv. Jere na Marjanu<\/p>","
Jo\u0161ko Belamari\u0107, autor knjige \u2018Sveti Jere na Marjanu - Kultura renesanse u Dalmaciji u znaku sv. Jeronima\u2018<\/p>","
Reljef Andrije Alje\u0161ija na oltaru crkvice sv. Jere, 1480.<\/p>","
Pustinja\u010dka \u0161pilja na Marjanu<\/p>","
Karta rimskih putova na kojoj je ozna\u010den Dijanin hram na Marjanu
\n
\n
\n\u00a0<\/p>","
Pustinja\u010dka \u0161pilja sv. Jere na Marjanu<\/p>","
Ulaz u pustinja\u010dku \u0161pilju sv. Jere na Marjanu<\/p>","
Crkvica sv. Jere na Marjanu<\/p>","
Pustinja\u010dka \u0161pilja sv. Jere na Marjanu<\/p>","
Pustinja\u010dka \u0161pilja sv. Jere na Marjanu<\/p>","
Rekonstrukcija kompleksa pustinja\u010dkog eremita\u017ea pokraj crkvice svetoga Jeronima na Marjanu (Miroslav Kati\u0107 i Igor Kne\u017eevi\u0107)<\/p>","
Rekonstrukcija kompleksa pustinja\u010dkog eremita\u017ea pokraj crkvice svetoga Jeronima na Marjanu (Miroslav Kati\u0107 i Igor Kne\u017eevi\u0107)<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1080","hd_25732768_1920.png":"1920x1080","k_25732768_1280.png":"1280x1280","k_25732768_1024.png":"1024x1024","k_25732768_640.png":"640x640","k_25732768_480.png":"480x480","k_25732768_340.png":"340x340","k_25732768_220.png":"220x220","o_25732768_1280.png":"1280x720","o_25732768_1024.png":"1024x576","o_25732768_640.png":"640x360","o_25732768_480.png":"480x270","o_25732768_340.png":"340x191","o_25732768_220.png":"220x123","h_25732768_1280.png":"1280x854","h_25732768_1024.png":"1024x683","h_25732768_640.png":"640x427","h_25732768_480.png":"480x320","h_25732768_340.png":"340x227","h_25732768_220.png":"220x147","pp_25732768_1280.png":"1280x1628","pp_25732768_1024.png":"1024x1303","pp_25732768_640.png":"640x814","pp_25732768_480.png":"480x611","pp_25732768_340.png":"340x432","pp_25732768_220.png":"220x280"},{"size0":"1920x2693","hd_25663234_1920.jpg":"1920x1080","k_25663234_1280.jpg":"1280x1280","k_25663234_1024.jpg":"1024x1024","k_25663234_640.jpg":"640x640","k_25663234_480.jpg":"480x480","k_25663234_340.jpg":"340x340","k_25663234_220.jpg":"220x220","o_25663234_1280.jpg":"1280x1795","o_25663234_1024.jpg":"1024x1436","o_25663234_640.jpg":"640x897","o_25663234_480.jpg":"480x673","o_25663234_340.jpg":"340x476","o_25663234_220.jpg":"220x308","h_25663234_1280.jpg":"1280x854","h_25663234_1024.jpg":"1024x683","h_25663234_640.jpg":"640x427","h_25663234_480.jpg":"480x320","h_25663234_340.jpg":"340x227","h_25663234_220.jpg":"220x147","pp_25663234_1280.jpg":"1280x1628","pp_25663234_1024.jpg":"1024x1303","pp_25663234_640.jpg":"640x814","pp_25663234_480.jpg":"480x611","pp_25663234_340.jpg":"340x432","pp_25663234_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_25727863_1920.jpg":"1920x1080","k_25727863_1280.jpg":"1280x1280","k_25727863_1024.jpg":"1024x1024","k_25727863_640.jpg":"640x640","k_25727863_480.jpg":"480x480","k_25727863_340.jpg":"340x340","k_25727863_220.jpg":"220x220","o_25727863_1280.jpg":"1280x853","o_25727863_1024.jpg":"1024x682","o_25727863_640.jpg":"640x426","o_25727863_480.jpg":"480x320","o_25727863_340.jpg":"340x226","o_25727863_220.jpg":"220x146","h_25727863_1280.jpg":"1280x854","h_25727863_1024.jpg":"1024x683","h_25727863_640.jpg":"640x427","h_25727863_480.jpg":"480x320","h_25727863_340.jpg":"340x227","h_25727863_220.jpg":"220x147","pp_25727863_1280.jpg":"1280x1628","pp_25727863_1024.jpg":"1024x1303","pp_25727863_640.jpg":"640x814","pp_25727863_480.jpg":"480x611","pp_25727863_340.jpg":"340x432","pp_25727863_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2526","hd_21927472_1920.jpg":"1920x1080","k_21927472_1280.jpg":"1280x1280","k_21927472_1024.jpg":"1024x1024","k_21927472_640.jpg":"640x640","k_21927472_480.jpg":"480x480","k_21927472_340.jpg":"340x340","k_21927472_220.jpg":"220x220","o_21927472_1280.jpg":"1280x1684","o_21927472_1024.jpg":"1024x1347","o_21927472_640.jpg":"640x842","o_21927472_480.jpg":"480x631","o_21927472_340.jpg":"340x447","o_21927472_220.jpg":"220x289","h_21927472_1280.jpg":"1280x854","h_21927472_1024.jpg":"1024x683","h_21927472_640.jpg":"640x427","h_21927472_480.jpg":"480x320","h_21927472_340.jpg":"340x227","h_21927472_220.jpg":"220x147","pp_21927472_1280.jpg":"1280x1628","pp_21927472_1024.jpg":"1024x1303","pp_21927472_640.jpg":"640x814","pp_21927472_480.jpg":"480x611","pp_21927472_340.jpg":"340x432","pp_21927472_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2522","hd_21927484_1920.jpg":"1920x1080","k_21927484_1280.jpg":"1280x1280","k_21927484_1024.jpg":"1024x1024","k_21927484_640.jpg":"640x640","k_21927484_480.jpg":"480x480","k_21927484_340.jpg":"340x340","k_21927484_220.jpg":"220x220","o_21927484_1280.jpg":"1280x1681","o_21927484_1024.jpg":"1024x1345","o_21927484_640.jpg":"640x840","o_21927484_480.jpg":"480x630","o_21927484_340.jpg":"340x446","o_21927484_220.jpg":"220x288","h_21927484_1280.jpg":"1280x854","h_21927484_1024.jpg":"1024x683","h_21927484_640.jpg":"640x427","h_21927484_480.jpg":"480x320","h_21927484_340.jpg":"340x227","h_21927484_220.jpg":"220x147","pp_21927484_1280.jpg":"1280x1628","pp_21927484_1024.jpg":"1024x1303","pp_21927484_640.jpg":"640x814","pp_21927484_480.jpg":"480x611","pp_21927484_340.jpg":"340x432","pp_21927484_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_17657072_1920.jpg":"1920x1080","k_17657072_1280.jpg":"1280x1280","k_17657072_1024.jpg":"1024x1024","k_17657072_640.jpg":"640x640","k_17657072_480.jpg":"480x480","k_17657072_340.jpg":"340x340","k_17657072_220.jpg":"220x220","o_17657072_1280.jpg":"1280x853","o_17657072_1024.jpg":"1024x682","o_17657072_640.jpg":"640x426","o_17657072_480.jpg":"480x320","o_17657072_340.jpg":"340x226","o_17657072_220.jpg":"220x146","h_17657072_1280.jpg":"1280x854","h_17657072_1024.jpg":"1024x683","h_17657072_640.jpg":"640x427","h_17657072_480.jpg":"480x320","h_17657072_340.jpg":"340x227","h_17657072_220.jpg":"220x147","pp_17657072_1280.jpg":"1280x1628","pp_17657072_1024.jpg":"1024x1303","pp_17657072_640.jpg":"640x814","pp_17657072_480.jpg":"480x611","pp_17657072_340.jpg":"340x432","pp_17657072_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_24101774_1920.jpg":"1920x1080","k_24101774_1280.jpg":"1280x1280","k_24101774_1024.jpg":"1024x1024","k_24101774_640.jpg":"640x640","k_24101774_480.jpg":"480x480","k_24101774_340.jpg":"340x340","k_24101774_220.jpg":"220x220","o_24101774_1280.jpg":"1280x853","o_24101774_1024.jpg":"1024x682","o_24101774_640.jpg":"640x426","o_24101774_480.jpg":"480x320","o_24101774_340.jpg":"340x226","o_24101774_220.jpg":"220x146","h_24101774_1280.jpg":"1280x854","h_24101774_1024.jpg":"1024x683","h_24101774_640.jpg":"640x427","h_24101774_480.jpg":"480x320","h_24101774_340.jpg":"340x227","h_24101774_220.jpg":"220x147","pp_24101774_1280.jpg":"1280x1628","pp_24101774_1024.jpg":"1024x1303","pp_24101774_640.jpg":"640x814","pp_24101774_480.jpg":"480x611","pp_24101774_340.jpg":"340x432","pp_24101774_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2702","hd_24101775_1920.jpg":"1920x1080","k_24101775_1280.jpg":"1280x1280","k_24101775_1024.jpg":"1024x1024","k_24101775_640.jpg":"640x640","k_24101775_480.jpg":"480x480","k_24101775_340.jpg":"340x340","k_24101775_220.jpg":"220x220","o_24101775_1280.jpg":"1280x1801","o_24101775_1024.jpg":"1024x1441","o_24101775_640.jpg":"640x900","o_24101775_480.jpg":"480x675","o_24101775_340.jpg":"340x478","o_24101775_220.jpg":"220x309","h_24101775_1280.jpg":"1280x854","h_24101775_1024.jpg":"1024x683","h_24101775_640.jpg":"640x427","h_24101775_480.jpg":"480x320","h_24101775_340.jpg":"340x227","h_24101775_220.jpg":"220x147","pp_24101775_1280.jpg":"1280x1628","pp_24101775_1024.jpg":"1024x1303","pp_24101775_640.jpg":"640x814","pp_24101775_480.jpg":"480x611","pp_24101775_340.jpg":"340x432","pp_24101775_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_23898858_1920.jpg":"1920x1080","k_23898858_1280.jpg":"1280x1280","k_23898858_1024.jpg":"1024x1024","k_23898858_640.jpg":"640x640","k_23898858_480.jpg":"480x480","k_23898858_340.jpg":"340x340","k_23898858_220.jpg":"220x220","o_23898858_1280.jpg":"1280x853","o_23898858_1024.jpg":"1024x682","o_23898858_640.jpg":"640x426","o_23898858_480.jpg":"480x320","o_23898858_340.jpg":"340x226","o_23898858_220.jpg":"220x146","h_23898858_1280.jpg":"1280x854","h_23898858_1024.jpg":"1024x683","h_23898858_640.jpg":"640x427","h_23898858_480.jpg":"480x320","h_23898858_340.jpg":"340x227","h_23898858_220.jpg":"220x147","pp_23898858_1280.jpg":"1280x1628","pp_23898858_1024.jpg":"1024x1303","pp_23898858_640.jpg":"640x814","pp_23898858_480.jpg":"480x611","pp_23898858_340.jpg":"340x432","pp_23898858_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2958","hd_14614594_1920.jpg":"1920x1080","k_14614594_1280.jpg":"1280x1280","k_14614594_1024.jpg":"1024x1024","k_14614594_640.jpg":"640x640","k_14614594_480.jpg":"480x480","k_14614594_340.jpg":"340x340","k_14614594_220.jpg":"220x220","o_14614594_1280.jpg":"1280x1972","o_14614594_1024.jpg":"1024x1577","o_14614594_640.jpg":"640x986","o_14614594_480.jpg":"480x739","o_14614594_340.jpg":"340x523","o_14614594_220.jpg":"220x338","h_14614594_1280.jpg":"1280x854","h_14614594_1024.jpg":"1024x683","h_14614594_640.jpg":"640x427","h_14614594_480.jpg":"480x320","h_14614594_340.jpg":"340x227","h_14614594_220.jpg":"220x147","pp_14614594_1280.jpg":"1280x1628","pp_14614594_1024.jpg":"1024x1303","pp_14614594_640.jpg":"640x814","pp_14614594_480.jpg":"480x611","pp_14614594_340.jpg":"340x432","pp_14614594_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1256","hd_14614586_1920.jpg":"1920x1080","k_14614586_1280.jpg":"1280x1280","k_14614586_1024.jpg":"1024x1024","k_14614586_640.jpg":"640x640","k_14614586_480.jpg":"480x480","k_14614586_340.jpg":"340x340","k_14614586_220.jpg":"220x220","o_14614586_1280.jpg":"1280x837","o_14614586_1024.jpg":"1024x669","o_14614586_640.jpg":"640x418","o_14614586_480.jpg":"480x314","o_14614586_340.jpg":"340x222","o_14614586_220.jpg":"220x143","h_14614586_1280.jpg":"1280x854","h_14614586_1024.jpg":"1024x683","h_14614586_640.jpg":"640x427","h_14614586_480.jpg":"480x320","h_14614586_340.jpg":"340x227","h_14614586_220.jpg":"220x147","pp_14614586_1280.jpg":"1280x1628","pp_14614586_1024.jpg":"1024x1303","pp_14614586_640.jpg":"640x814","pp_14614586_480.jpg":"480x611","pp_14614586_340.jpg":"340x432","pp_14614586_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1080","hd_25732765_1920.png":"1920x1080","k_25732765_1280.png":"1280x1280","k_25732765_1024.png":"1024x1024","k_25732765_640.png":"640x640","k_25732765_480.png":"480x480","k_25732765_340.png":"340x340","k_25732765_220.png":"220x220","o_25732765_1280.png":"1280x720","o_25732765_1024.png":"1024x576","o_25732765_640.png":"640x360","o_25732765_480.png":"480x270","o_25732765_340.png":"340x191","o_25732765_220.png":"220x123","h_25732765_1280.png":"1280x854","h_25732765_1024.png":"1024x683","h_25732765_640.png":"640x427","h_25732765_480.png":"480x320","h_25732765_340.png":"340x227","h_25732765_220.png":"220x147","pp_25732765_1280.png":"1280x1628","pp_25732765_1024.png":"1024x1303","pp_25732765_640.png":"640x814","pp_25732765_480.png":"480x611","pp_25732765_340.png":"340x432","pp_25732765_220.png":"220x280"},{"size0":"1920x1080","hd_25732766_1920.png":"1920x1080","k_25732766_1280.png":"1280x1280","k_25732766_1024.png":"1024x1024","k_25732766_640.png":"640x640","k_25732766_480.png":"480x480","k_25732766_340.png":"340x340","k_25732766_220.png":"220x220","o_25732766_1280.png":"1280x720","o_25732766_1024.png":"1024x576","o_25732766_640.png":"640x360","o_25732766_480.png":"480x270","o_25732766_340.png":"340x191","o_25732766_220.png":"220x123","h_25732766_1280.png":"1280x854","h_25732766_1024.png":"1024x683","h_25732766_640.png":"640x427","h_25732766_480.png":"480x320","h_25732766_340.png":"340x227","h_25732766_220.png":"220x147","pp_25732766_1280.png":"1280x1628","pp_25732766_1024.png":"1024x1303","pp_25732766_640.png":"640x814","pp_25732766_480.png":"480x611","pp_25732766_340.png":"340x432","pp_25732766_220.png":"220x280"}],"incptvocmimagegalleryImageUseInGallery":["1","1","1","1","1","1","1","1","1","1","1","1","1"]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 100
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 253
[name] => Split
[alias] => split
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 14
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 1
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 18
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 15011896 Threads: 2 Questions: 3151285367 Slow queries: 7034636
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 234984898
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 45
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front06
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object
(
[offset:protected] => 0
[limit:protected] => 0
[db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
*RECURSION*
[sql:protected] =>
[type:protected] => select
[element:protected] =>
[select:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => SELECT
[elements:protected] => Array
(
[0] => category.*
[1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container
[2] => container.name AS container_name
[3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item
)
[glue:protected] => ,
)
[delete:protected] =>
[update:protected] =>
[insert:protected] =>
[from:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => FROM
[elements:protected] => Array
(
[0] => `#__ocm_categories` AS `category`
)
[glue:protected] => ,
)
[join:protected] => Array
(
[0] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid
)
[glue:protected] => ,
)
[1] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => LEFT JOIN
[elements:protected] => Array
(
[0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID
)
[glue:protected] => ,
)
)
[set:protected] =>
[where:protected] => JDatabaseQueryElement Object
(
[name:protected] => WHERE
[elements:protected] => Array
(
[0] => `category`.`id` = '240'
)
[glue:protected] => AND
)
[group:protected] =>
[having:protected] =>
[columns:protected] =>
[values:protected] =>
[order:protected] =>
[autoIncrementField:protected] =>
[call:protected] =>
[exec:protected] =>
[union:protected] =>
[unionAll:protected] =>
[selectRowNumber:protected] =>
)
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /split
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 482
[name] => Premium
[alias] => premium
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /vinski-podrum-stari/sponzori
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 253
[name] => Split
[alias] => split
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /split
)
)
[link] => /split/od-dijaninog-gaja-do-jeronimove-pustinje-evo-zasto-su-splitski-tezaci-marjan-smatrali-svojom-svetom-gorom-1326688
[printLink] => /split/od-dijaninog-gaja-do-jeronimove-pustinje-evo-zasto-su-splitski-tezaci-marjan-smatrali-svojom-svetom-gorom-1326688?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 523010
[name] => sveti jeronim
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => sveti-jeronim
[link] => /tag/sveti-jeronim
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 295112
[name] => Joško Belamarić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => josko-belamaric
[link] => /tag/josko-belamaric
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 233533
[name] => marjan
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => marjan
[link] => /tag/marjan
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 731655
[name] => Dijanin gaj
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2023-09-30 09:02:51
[main_article_id] => 0
[alias] => dijanin-gaj
[link] => /tag/dijanin-gaj
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 731656
[name] => Crkvica Sv. Jere
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 2023-09-30 09:02:51
[main_article_id] => 0
[alias] => crkvica-sv-jere
[link] => /tag/crkvica-sv-jere
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Danas ne možemo ni zamisliti kako su Marjan doživljavale generacije Splićana prije nas, prije nego što su iza Prvoga svjetskog rata besprijekorne serpentine novih cesta dugih gotovo 25 kilometara, pa šetališta i stubišta, rastvorile njegova njedra. Duboka prošlost Marjana, kojega se splitski težaci smatrali svojom Svetom gorom, najrječitije govori oko pustinjačkog kompleksa Sv. Jere, kaže profesor Belamarić
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Joško Belamarić
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[contains_infographic] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[Withoutads] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[Photo_gallery] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[promo] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[contains_video] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[exclude_comments] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[open_link_in_new_window] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[no_index] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[no_cache] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[related_on_bottom] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[live_button] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[instant_articles] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[s_preporucuje] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[s_voli] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[layout_with_three_photos] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[gallery_in_the_article] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[required_views] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[fullhd_image] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[CitySelect] => stdClass Object
(
[id] => 97
[name] => City Select
[value] => (0)
[type] => select
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 35
[alias] => CitySelect
)
[paid_article] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
[SD_na_licu_mjesta] => stdClass Object
(
[id] => 99
[name] => SD na licu mjesta
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 37
[alias] => SD_na_licu_mjesta
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Od Dijaninog gaja do Jeronimove pustinje: evo zašto su splitski težaci Marjan smatrali svojom Svetom gorom
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3108
[name] => Damir Šarac
[username] => damir-arac
[email] => damir-arac@sd.hr
[password] => $2y$10$MLK2luxDWc5NQUmWpH19M.UFRDXAOZrwSK.0rp8ZbJS/5E1p8azKW
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/damir-sarac-3108
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1626
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1626.png
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1626.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/28/25732768.png
[galleryCount] => 13
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
Rekonstrukcija kompleksa pustinjačkog eremitaža pokraj crkvice svetoga Jeronima na Marjanu (Miroslav Katić i Igor Knežević)
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/28/25732768.png
[title] =>
Rekonstrukcija kompleksa pustinjačkog eremitaža pokraj crkvice svetoga Jeronima na Marjanu (Miroslav Katić i Igor Knežević)
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/28/25663234.jpg
[title] =>
Skulptura svetog Jere, autora Vaska Lipovca postavljena ispred crkve sv. Jere na Marjanu
Tom Dubravec/Cropix
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/28/25727863.jpg
[title] =>
Joško Belamarić, autor knjige ‘Sveti Jere na Marjanu - Kultura renesanse u Dalmaciji u znaku sv. Jeronima‘
Saša Burić/Cropix
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/28/21927472.jpg
[title] =>
Reljef Andrije Alješija na oltaru crkvice sv. Jere, 1480.
Tom Dubravec/Cropix
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/28/21927484.jpg
[title] =>
Pustinjačka špilja na Marjanu
Tom Dubravec/Cropix
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/28/17657072.jpg
[title] =>
Karta rimskih putova na kojoj je označen Dijanin hram na Marjanu
Saša Burić/Cropix
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/28/24101774.jpg
[title] =>
Pustinjačka špilja sv. Jere na Marjanu
Tom Dubravec/Cropix
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/28/24101775.jpg
[title] =>
Ulaz u pustinjačku špilju sv. Jere na Marjanu
Tom Dubravec/Cropix
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/28/23898858.jpg
[title] =>
Crkvica sv. Jere na Marjanu
PŠ Marjan/
)
[9] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/28/14614594.jpg
[title] =>
Pustinjačka špilja sv. Jere na Marjanu
Duje Klaric/Cropix
)
[10] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/28/14614586.jpg
[title] =>
Pustinjačka špilja sv. Jere na Marjanu
Duje Klaric/Cropix
)
[11] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/28/25732765.png
[title] =>
Rekonstrukcija kompleksa pustinjačkog eremitaža pokraj crkvice svetoga Jeronima na Marjanu (Miroslav Katić i Igor Knežević)
)
[12] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/09/28/25732766.png
[title] =>
Rekonstrukcija kompleksa pustinjačkog eremitaža pokraj crkvice svetoga Jeronima na Marjanu (Miroslav Katić i Igor Knežević)
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Svetom Jeronimu, jednom od najvećih umova kasne antike, jednom od četiri crkvena oca, prevoditelju Biblije, autoru prevažnih teoloških tekstova i rasprava, zaštitniku Dalmacije, prevoditelja, učitelja, teologa i studenata, zadnjih se godina ponovno okreće fokus naše javnosti, napose znanstvene.
Ovaj je sveti Dalmatinac kroz stoljeća smatran našijencem i nebeskim nam patronom na kojeg imamo pravo biti ponosni. Prigodom 1600. godišnjice njegove smrti u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika posvećena mu je impozantna izložba starih i novih umjetnina, a iz te je prigode izrasla i nova knjiga povjesničara umjetnosti prof. dr. sc. Joška Belamarića, s naslovom "Sveti Jere na Marjanu – Kultura renesanse u Dalmaciji u znaku sv. Jeronima" čiji skroman naslov ne otkriva njezinu raskoš.
Monumentalno je to djelo u kojem autor naširoko, u isti mah i znanstveno i prozaično, razmatra marjansku baštinu: od svih prirodnih i povijesnih mijena brda – poluotoka na splitskom poluotoku zamišljajući ga kao antičko svetište, Dijanin gaj, preko kršćanskog "očišćenja" od prijašnjih kultova, do formiranja kompleksa crkvica, predjeronimskih naslaga, pustinjačkih nastambi, svečevom biografijom, njegovim kultom u dalmatinskom gradovima, ikonografijom i umjetničkim prikazima, životom marjanskih pustinjaka, pučkim legendama i mitovima, vezama Marka Marulića i splitskih građana s Jerom i Marjanom.
– Marjan, s vrhom od samo 183 metra, u percepciji Splićana bio je oduvijek Sveta gora. Mnogo je dokaza sudbinske povezanosti staroga Splita, opasanog zidinama, i gotovo mitskog, monumentalnog brda, koje je gradu vazda nudilo mogućnost ili iluziju slobode i preporođanja. Danas ne možemo ni zamisliti kako su ga doživljavale generacije Splićana prije nas, prije nego što su iza Prvoga svjetskog rata besprijekorne serpentine novih cesta dugih gotovo 25 kilometara, pa šetališta i stubišta, rastvorile njegova njedra; prije nego što su naporima društva "Marjan" vlake nekadašnjih vinograda i oranica transformirane u park i ograđenu šumu napučenom divljači kakve nije bilo od antičkih vremena – uvodi dr. Belamarić, dodajući kako duboka prošlost Marjana najrječitije govori oko pustinjačkog kompleksa Sv. Jere.
---
---
S prve visoravni poviše splitske uvale pogled seže do dva mora
– Tu, nad crkvicom, naslage raznobojnog foraminiferskog vapnenca presječene su škripovima koji su negdje izdubljeni poput pećina, u kojima su se nastanili ljudi minulih stoljeća. Marjan o kojemu govori ova knjiga, Marjan je kakvim su ga doživljavali Splićani u ranijim stoljećima, osobito u kasnosrednjovjekovno i renesansno doba – napominje autor.
– Na prvoj visoravni poviše splitske uvale, odakle pogled seže do dva mora, onog prema pučini i onog prema salonitanskom zaljevu – mnogo prije nego što je u prostor splitskog poluotoka utisnut, poput suhog žiga, trapezni tlocrt Dioklecijanove palače – postojalo je u antičko doba naselje dovoljno značajno da ga pod imenom "Spalato" zabilježi glasovita "Tabula Peutingeriana", najvažniji kartografski spomenik rimskog carskog doba.
Označava pred-Dioklecijanov Split kao mjesto na raskrižju puta koji se, vodeći iz Salone, tu račva prema Epetionu, a drugim krakom prema zapadnom kraju Marjana na kojemu je stajalo svetište božice Dijane. Iz dana u dan doznajemo sve više o izgledu tog prostora prije gradnje Dioklecijanove palače. To prvotno naselje bijaše u domeni isejskih posjeda, a potom se našlo u užem području agera novoosnovane kolonije u Saloni.
U prvim stoljećima poslije Krista čitav prostor između Žrnovnice i Jadra do rta Marjana bio je u potpunosti kultiviran radom, stanovanjem i ladanjem. Najtrajniji biljezi života tog vremena sačuvani su u međama terasastih polja i brojnim sakralnim lokalitetima jer se o njihovu održavanju brinula uređena crkvena struktura – ističe, te dodaje kako iznenađuje brojnost crkvica na krajnjem zapadnom dijelu Marjana, od Sedla prema rtu, u liticama Šantinih, tj. Svetih stina, na samom Kašljunu i oko njega.
Dvanaest ih je bilo koncentrirano na tom relativno uskom području: Sv. Dujam in Murnano, Sv. Bazilije, Sv. Petar od Velih stina, Sv. Mihovil, Sv. Hermagora i Fortunat, Sv. Ivan Evanđelista, Gospa od Sedam žalosti, Gospa od Betlema, Sv. Jeronim, Sv. Cirijak... A neka kapela je morala postojati i u sklopu Karepićeve eremitaže, samo što joj ne znamo titular. Što bi to značilo?
– Negdje pri kraju grebenastog rta prema otoku Čiovu nekoć se nalazilo Dijanino svetište koje bijaše zatrto već u ranokršćansko doba, da bi uskoro bilo preobraženo u prostor obilježen čitavim grozdom pustinjačkih oratorija, crkava i kapela koje će Splićani stoljećima pohoditi u procesijama. U tekstu koji izvrsno oslikava okolnosti plovidbe do Salone u antičko doba, Branko Kirigin je iznio pretpostavku da je hram na rtu Marjana mogao biti posvećen Dijani – zapravo Artemidi, njezinom grčkom ekvivalentu – ali zaštitnici luka, lađa i pomoraca, a ne šuma i lova, te da se uz njega mogao nalaziti svjetionik.
Znajući, međutim, kako nema izravnih potvrda da bi rimska božica Dijana bila smatrana nadglednicom i zaštitnicom plovidbe i brodova, mornara i luka, pretpostavio je da su hram podigli već Isejci, u kasno helenističko doba, a da su ga kasnije preuzeli Salonitanci. Zasluga je Mira Katića što je izložio argumente kojima dokazuje da "Ad Dianam" s Peutingerove karte upućuje na postojanje nekog uistinu značajnog svetišta, koje je moglo biti u pupčanoj vezi sa Spalatumom čiji je značaj, po njegovom sudu, podcijenjen. Pišući to prije četvrt stoljeća nije vjerojatno ni slutio u kolikoj mjeri će novi arheološki nalazi na splitskom Manušu potvrditi tu njegovu misao. Činjenica što se nije nalazilo na glavnoj prometnici Salona – Spalatum – Epetium, samo pojačava značaj svetišta kao mogućeg hodočasničkog cilja, svojevrsnog antičkog Međugorja – iznosi dr. Belamarić, naglasivši kako "Tabula Peutingeriana" na čitavoj istočnojadranskoj obali ne bilježi drugog svetišta osim ovog!
---
---
Dijanino svetište moglo prostirati na Kašljunu, između dvaju potoka – Betlema i Suspasa
Iznosi sasvim novu zamisao: da se Dijanino svetište moglo prostirati na Kašljunu, između dvaju potoka – Betlema i Suspasa, od morske uvale do hridina marjanske kose poviše oratorija sv. Cirijaka i Gospe od Betlema, na prostoru koji Toma Arhiđakon zove "Kyrie eleison". Sudeći po rimskoj kultnoj praksi oltar je mogao stajati na otvorenom, ali je hram božice – koja je zaštitnica i izvora i špilja – mogao biti čak i u pećini u kojoj se već u kasnoantičko doba oblikovao oratorij sv. Cirijaka, kasnije posvećen sv. Jeronimu. Sveti Cirijak, prema predaji mučenik Dioklecijanovih progona, prvi je egzorcist Crkve, a prva osoba koju je egzorcirao bila je – Artemizija, Dioklecijanova kći!
– I vjerojatno ne može biti slučajno da je u čitavom prostoru jugozapadnog dijela Marjana, Cirijak dobio svoj oltar baš u ovoj pećini. Svete špilje u brdima i planinama grčkog i rimskog svijeta bile su premrežene svetištima posvećenim bogovima i božanstvima. Nosile su svetost jednako kao i mnogobrojna mjesta obilježena gromovima, sveti gajevi i izvori... A malo je koje antičko božanstvo imalo toliko golem raspon kompetencija i nadležnosti u svim aspektima ljudskog života – od rađanja do smrti – i rijetko koje drugo božanstvo ima toliko štovatelja u svim društvenim slojevima rimskog društva kao Dijana. U izrazito stočarskom prostoru plemena Delmata, Dijana se k tome često nalazi i kao zaštitnica domaćeg blaga, u kultnoj zajednici sa Silvanom i nimfama, kao i s Merkurom, adorantkinjama i pridruženim životinjama. Naravno, ne možemo znati baš ništa o predikatima koje je mogla imati Dijana u svom marjanskom svetištu, niti je li tamo vladala sama ili s nekim iz njezine šire kultne zajednice. Karakter tog svetišta mogao je biti i "all inclusiv" – navodi dr. Joško Belamarić uspoređujući marjanski "Dijanin gaj" s onodobim Međugorjem, svetištem na otvorenom!
– Sveci, biskupi, misionari koji su stupali u ovaj drevni svijet svetih gajeva i stabala bili su i drvosječe; susreli su se s vjerovanjima koja su često sezala u neolitik, ili možda čak ranije. U izvorima, jezerima, stablima, u ekspresivnim kamenim, i mnogobrojnim drugim sugestivnim oblicima prirode iskazivale su se njezine tajnovite sile, objavljivala prisutnost božanstva. Crkva se borila protiv ovog oblika idolopoklonstva i na tim je mjestima morala postaviti vidljive znakove prave vjere – kapelice i crkve, križeve i oltare. Otud ovdje, na Marjanu, tako gusta mreža crkvica kojom se jedino moglo poništiti "radijaciju" starog Dijaninog kulta. Pa ipak, kada u zoru ili smiraj dana, ili u podne za zimskih tišina ili ljeti u po dana promatramo kanal između Glave Čiova i Kašjuna (kanal koji je začudo ostao bez imena) – shvatit ćemo da se ovaj krajolik nije mnogo izmijenio od vremena kada su Dijani hodočastili iz Spalatuma, kao poslije marjanskim crkvicama pjevajući "Kyrie eleison", bičujući se u procesijama u dane korizmenih petaka. Nije neobično što su se upravo oko Kašljuna i oko Velikog potoka i Bambine glavice stoljećima vrzmale utvare, prenosile predaje o vilama i vješticama, pučke predodžbe Marjana opsjednutog demonima i duhovima – ističe autor, te nastavlja:
– O točnijem datumu zatvaranja Dijanina svetišta na Marjanu ne možemo znati ništa, osim posrednim dovijanjem. Tijekom 4. i 5. stoljeća postupno je proveden golemi posao uklanjanja znakova poganske idolatrije, svetišta i čitavih hramova, svetih stabala i natpisa, žrtvenika i kipova u svim njihovim skrovištima. Kažimo na kraju ovog raspredanja da, ukoliko je na Marjanu oratorij sv. Cirijaka ušao u špilju u kojoj se ranije štovala Dijana, to se moralo dogoditi uz elaborirani egzorcistički akt, koji je bio obligatan u takvom procesu konverzije. Svaku od crkvica na zapadnom kraju Marjana možemo dakle shvatiti kao jedan čavao u tijelu nekadašnjeg Dijaninog svetišta – navodi.
Utjeha u samoći koje od pustinja dalmatinskih otoka
Prije nego je Marjan postao sveta gora splitskim težacima, posebno onima iz Veloga Varoša, koji su kitili zelenilom i cvijećem svoje crkvice, pjevali svetačka žića i hodali u procesijama koje bi okupile cijeli grad, Marjan je u sumraku antičkih bogova postao utočište mnogim kršćanskim pustinjacima.
---
---
– Na njemu žive u kostrijeti, bosi i gologlavi, trapeći se pokorom za stvarne i zamišljene grijehe, vlastite i općeljudske, o čemu prvi put čujemo nešto u djelu "Historia Salonitana" splitskog povjesničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća. Obično se smatra da se navod odnosi na posvećenje oratorija sv. Cirijaka koji se nalazio u spilji koju danas zovemo spiljom sv. Jere. Riječ je o skromnom sklopu prizidanog pročelja prema moru. U unutrašnjosti se širi i i diže na dva, izvorno na tri kata, što se vidi po utorima za grednjake u zidovima pećine i prozorima na pročelju. Jedine izrazitije stilske oznake nosi središnji prozor, te luk nad ulaznim vratima do kojih se prilazi stepenicama iz malog dvorišta. Upućivali bi na gotiku, ali je vjerojatnije da je čitavo pročelje preoblikovano u barokno doba. Iznutra je sve zidano mimikrijski, sljubljujući se s hridinama. Pogledom uvis vide se okomite stijene koje se izvijaju još desetak metara do vrha. U manjoj pećini na katu, prema istoku, uređeno je ognjište, spojeno s glavnom prostorijom. U samoj pećini tek će pažljivo arhitektonsko snimanje moći povezati niz tragova ranijih krovnih streha, međukatnih razina, udubina za blagoslovljenu vodu... Povjesničari umjetnosti i arheolozi uočili su više spolija, primjerice ulomaka antičkih nadgrobnih stela, možda i neke rustične oltarske pregrade, što upućuje na očekivani kontinuitet života ove pustinje. Na litici pokraj oratorija i pustinjačkog stana u samoj spilji uočavamo brojne tragove jedne nestale zgrade. Vidimo niz utora u koje su bile uglavljene grede drvenih međukatnih konstrukcija, ostatke nekadašnjih krovova s kojih je morala dotjecati dragocjena voda u gustirnu, koja i danas postoji u dvorištu ermitaža – opisuje dr. Belamarić.
Sveti Jeronim tijesno je povezan s eremitskim redovništvom na Jadranu. U pismu kojim tješi svog prijatelja Heliodora zbog smrti sina, spominje Dalmaciju kao jednu od tri znamenite pustinje, uz Egipat i Mezopotamiju. Preporučuje mu da utjehu nađe u samoći koje od pustinja dalmatinskih otoka. U pismu svom bogatom prijatelju Julijanu konstatira: "Ti gradiš samostane i po dalmatinskim otocima izdržavaš veliki broj svetih (redovnika)." Jeronimov suvremenik, biskup salonitanski Hezihije, u vezi s ređenjem dalmatinskih monaha veli, pak, kako u njegovoj biskupiji ima pustinjačkih stanova koji brojnošću nadmašuju sve druge u poznatom svijetu. Sve to dakle svjedoči o ranom širenju pustinjačkih samostana na dalmatinskim obalama, pa se među njima opravdano traže i marjanski, čiovski i brački, šoltanski, hvarski i viški ermitaži. Ovi zapadni pustinjaci pokušavali su, dakle, prenijeti u Dalmaciju, Italiju, Galiju svijet otaca iz egipatskih i sirijskih pustara. Prema drevnoj lokalnoj predaji sveti Jeronim živio je i radio u špilji na Marjanu.
---
---
Zapisi španjolskog hodočasnika Pedra Tafura iz 1438.
– Zabavno je zamisliti da je Jere stvarno mogao boraviti na našoj Gori. Nije iznenađujuće što španjolski hodočasnik Pedro Tafur prolazeći kroz Split početkom svibnja 1438. godine piše u svom putopisu da su se u gradu rodila čak dva prevažna sveca – sveti Kristofor i sveti Jeronim, te da je sjećanje na mjesta gdje su stajale njihove kuće bilo još živo u to vrijeme. Sveti Jere je s vremenom postao jednim od najomiljenijih naših svetaca. Da je bio Dalmatinac, izrijekom potvrđuje biskup Paladije, povjesničar redovništva koji ga je osobno poznavao. No rasprave o mjestu gdje se njegov rodni Stridon nalazio vjerojatno nikad neće biti zaključene. Nakon 386. godine skrasio se u Betlehemu, provodeći do smrti 420. godine cenobitski asketski život. Ondje je razvio sveobuhvatni znanstveni spisateljski i prevodilački rad. Slijedom stilizacije vlastitog asketskog ideala, ostao je paradigmatski primjer usamljenog znanstvenika u svojevoljnom isposništvu. Pripisivala mu se uzrečica "Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum" (Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac), koja je pristajala njegovom ultra-koleričnom karakteru. Bio je govornik i polemičar, a istodobno asket; znanstvenik i isposnik, u jednakoj mjeri osobne strasti u svakom od tih likova. Prikazivan je dakle kao pustinjak, redovnik, kardinal ili učenjak koji spaja klasično učenje s kršćanskom pobožnošću. Smatran je Dalmatincem, odnosno Hrvatom, tvorcem i zaštitnikom glagoljice, pa i prevoditeljem Biblije na hrvatski – ističe.
Dodaje kako se Pustinji svetog Jere na Marjanu nije iz grada pohodilo samo na svetkovinu svečeva dana 30. rujna: pustinjaci su silazili u grad u posjet rodbini ili da prosjače kruh, a imamo i nekoliko dokumentiranih slučajeva iz kojih se vidi da su marjanski romiti znali svojim mišljenjem izravno intervenirati u bȉlo gradske svakodnevice.
– U kratkom prigodnom epu pod naslovom "Topographia divi Hieronymi sacelli" (Opis malog svetišta sv. Jeronima), što ga je 1497. godine napisao Gilberto Grineo koji je djelovao u Trogiru kao učitelj klasičnih jezika, pustinja sv. Jere na Marjanu prikazana je kao antičko proročište – moćnije od delfijskog ili kapitolinskog Jupiterova na Tarpejskoj stijeni! Grineo opisuje ritualno hodočašće trogirskog kneza Antonija da Canal marjanskom svetištu koje je u to doba očito bilo važno u znatno širem okviru od lokalno-splitskog. Došavši do praga svetog hrama ispod neprohodnih stijena, gdje se štuje otac Jeronim, Grineo iznosi dojmljivu evokaciju susreta trogirskog kneza i ne manje dostojanstvenog pustinjaka koji ga dočekuje kao žrec, čiste bijele haljine na prašnjavu tijelu, u spilji punoj mistike, koju pjesnik opisuje sinestezijski – sa zidovima kakve je oblikovala sama priroda u utrobi koju krasi zelen lišaj, kamen, mjed i drvo, s oltarom s kojeg se izvija dim mirisnog balzama i nejasno proročko mrmljanje bosonoga svećenika nalik bogu. Imamo, međutim, neobjavljenu ispravu koja nam jasno otkriva identitet pustinjaka koji je u tom času mogao dočekati mletačkog zapovjednika i osokoliti ga molitvama. Bio je to svećenik Ivan Jurjev, koji je stanovao u pustinji sv. Jere na Marjanu. Mislim da ne bismo trebali dvojiti o tome da je baš on onaj "takmac božanskog Jeronima" kojemu je Aleši darovao oltar u novosagrađenoj crkvi na dvorišnom platou ove marjanske pustinje. Bio je to zacijelo onaj svećenik Ivan Jurjev koji se 1469. godine spominje kao kanonik katedrale – kazuje dr. Belamarić koji crkvu svetoga Jere na Marjanu, a posebno njezinu unutrašnjost naziva "renesansna camera picta" koja je gotovo sasvim uništena.
---
---
Sadističke scene iz pakla
– Prije "obnove" 1932. godine, unutrašnjost Sv. Jere mogla se doživjeti kao svojevrsna "camera picta", sa ciklusom slika "Muke Kristove" iz druge polovice 16. stoljeća, ugrađenim u oplatu bočnih zidova i velikim drvenim tablama s prikazima scena "Posljednjeg suda" s konca 16. stoljeća na početku crkvenog svoda. Mnogo zanimljivije su bile slike koje su stajale iznad ciklusa, a o njima znamo jedino preko jedne fotografije načinjene dvadesetih godina prošlog stoljeća koja svjedoči o gotovo nerazumnim preinakama u unutrašnjosti Sv. Jere. Najzanimljivije nam je veliko ulje na drvu s prikazom Pakla koje je bilo naslikano na početku crkvenog svoda. Zasad ne nalazim paralele tako jezivim, upravo sadističkim scenama iz pakla. Sugestivna je pretpostavka mog prijatelja Guida Tiglera, s kojim sam diskutirao o sadržaju i stilu ove slike, da ih je naslikao netko tko je pred očima imao mučenja koja su Turci činili svojim kršćanskim zarobljenicima. Osobito drastični su prikazi mutiliranih tijela obješenih na gredama u gornjem dijelu slike, koji kao da anticipiraju Goyu... U svakom slučaju, fotografija načinjena nedugo prije "obnove" unutrašnjosti crkve svjedoči da se u to vrijeme ova slikovita cjelina nalazila u dobrom stanju očuvanosti. Posve je neshvatljivo da je dopušteno da se umjetnički vrijedan interijer trivijalizira slikarijama "Posljednjeg suda" autora Ivana Mirkovića koje čak ni u užem tematskom pogledu nemaju nikakvih dodirnih veza sa starim slikama; da se uz to baci stari renesansni kasetirani strop i lijepo profilirani okviri donjeg registra slika, te zamijene posve bezvrijednom drvenom oplatom; da se pod od opeka zamijeni kamenim pločama, a istom prigodom je uništen i stari viseći drveni kor i umjesto njega podignut novi, triput veći. Time je nepovratno izgubljena jedna od najslikovitijih cjelina dalmatinske renesansne baštine – negoduje autor knjige.
– Sklopovi ermitaža sv. Jere i Karepićeve kule među najznačajnijim su primjerima te vrste spomenika na hrvatskoj obali. Nije riječ samo o izuzetnim arhitektonskim cjelinama, nego i o spomenicima najviše kategorije koji na poseban način označavaju širi kulturni krajolik u kojemu se nalaze, predstavljajući repere prostora koji se može shvatiti kao suma brojnih materijalnih i nematerijalnih sastavnica, pa i etičkih i ideoloških stavova Splićana – od antičkih vremena do danas. Današnje stanje oba ova sklopa, od kojih je Karepićeva kula nedostupna, dočim pročelju ermitaža sv. Jere prijeti urušavanje, da ne spominjemo zapuštenost unutrašnjih konstrukcije – traži hitan zahvat. Knjigom sam nastojao podcrtati činjenicu da su se u ovom marjanskom prostoru, kao malo gdje drugdje, sveto i religiozno stoljećima i stoljećima nerazdruživo spajali s profanim i svjetovnim, odnosno da se oko Sv. Jere sakralno i sekularno proželo i sraslo u cjelinu koju možemo makar dijelom razumjeti, ukoliko je ne gledamo s visina našeg doba, nego pokušamo ući u povorku s ljudima koji su na splitskoj Čarobnoj gori podigli ove crkve i ermitaže, u njima se molili, oko njih svakodnevno radili u svojim vinogradima, maslinicima, na svojim oranicama. Ako uz to pokušamo ozbiljno interpretirati i nekoliko orijentira koje su nam sačuvale stare isprave i karte možda se, makar i kroz vrata jedinog spomena onog Dijanina svetišta, ili kroz puki zvuk titulara nestalih ranokršćanskih i srednjovjekovnih crkvica, uspijemo ušuljati na prag jednog nestalog svijeta – zaključuje dr. Joško Belamarić.
---
Dr. Belamarić u knjizi se bavi i dalmatinskim reljefima sv. Jeronima u pustinji, posebno apostrofirajući pet Alešijevih reljefa; dva u Splitu, po jedan u Trogiru, Zadru i Firenci, te dvama dubrovačkim i onima u Liverpoolu, Parizu, Veneciji i Münchenu koje treba pripisati Nikoli Firentincu. Po njemu, ovi reljefi pokazuju niz rafiniranih inovacija u prikazivanju stava, pa i fizionomije sveca, reda među knjigama svečeve biblioteke, načina na koji njegovi pratitelji lav i zmaj sudjeluju u kompoziciji.
---
---
---
---
Za Marka Marulića dr. Belamarić navodi kako je cijeloga života bio "Hijeronimofil". U njegovoj knjižnici bilo je više Jeronimovih djela. Branio je njegovo dalmatinsko podrijetlo. Bio je jedini među našim humanistima koji mu je posvetio zaokruženo djelo – svečev životopis "Vita diui Hieronymi", a marjanskim pustinjacima oporukom je ostavio vrijedne knjige, skovao im liturgijsko posuđe, a pustinjak Rogerio Capogrosso trebao je prema Markovoj želji voditi njegov pokop u crkvi sv. Frane.
---
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
Rekonstrukcija kompleksa pustinjačkog eremitaža pokraj crkvice svetoga Jeronima na Marjanu (Miroslav Katić i Igor Knežević)
Tom Dubravec/Cropix
Skulptura svetog Jere, autora Vaska Lipovca postavljena ispred crkve sv. Jere na Marjanu
Saša Burić/Cropix
Joško Belamarić, autor knjige ‘Sveti Jere na Marjanu - Kultura renesanse u Dalmaciji u znaku sv. Jeronima‘
Rekonstrukcija kompleksa pustinjačkog eremitaža pokraj crkvice svetoga Jeronima na Marjanu (Miroslav Katić i Igor Knežević)
Rekonstrukcija kompleksa pustinjačkog eremitaža pokraj crkvice svetoga Jeronima na Marjanu (Miroslav Katić i Igor Knežević)
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/split/od-dijaninog-gaja-do-jeronimove-pustinje-evo-zasto-su-splitski-tezaci-marjan-smatrali-svojom-svetom-gorom-1326688
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=9e09ce58ca530027644089f9993225f5a5a98c5c
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Od+Dijaninog+gaja+do+Jeronimove+pustinje%3A+evo+za%C5%A1to+su+splitski+te%C5%BEaci+Marjan+smatrali+svojom+Svetom+gorom&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fod-dijaninog-gaja-do-jeronimove-pustinje-evo-zasto-su-splitski-tezaci-marjan-smatrali-svojom-svetom-gorom-1326688
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fod-dijaninog-gaja-do-jeronimove-pustinje-evo-zasto-su-splitski-tezaci-marjan-smatrali-svojom-svetom-gorom-1326688
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => Danas ne možemo ni zamisliti kako su Marjan doživljavale generacije Splićana prije nas, prije nego što su iza Prvoga svjetskog rata besprijekorne serpentine novih cesta dugih gotovo 25 kilometara, pa šetališta i stubišta, rastvorile njegova njedra. Duboka prošlost Marjana, kojega se splitski težaci smatrali svojom Svetom gorom, najrječitije govori oko pustinjačkog kompleksa Sv. Jere, kaže profesor Belamarić
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Joško Belamarić
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 61
[name] => Contains Infographic
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 4
[alias] => contains_infographic
)
[4] => stdClass Object
(
[id] => 62
[name] => Without ads
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 5
[alias] => Withoutads
)
[5] => stdClass Object
(
[id] => 63
[name] => Photo gallery
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 6
[alias] => Photo_gallery
)
[6] => stdClass Object
(
[id] => 64
[name] => Promo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 7
[alias] => promo
)
[8] => stdClass Object
(
[id] => 67
[name] => Contains video
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 9
[alias] => contains_video
)
[9] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
[10] => stdClass Object
(
[id] => 69
[name] => Exclude comments
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 11
[alias] => exclude_comments
)
[11] => stdClass Object
(
[id] => 70
[name] => Open link in new window
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 12
[alias] => open_link_in_new_window
)
[12] => stdClass Object
(
[id] => 71
[name] => Horizontal crop of the main photo
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 13
[alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo
)
[13] => stdClass Object
(
[id] => 73
[name] => No-index
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 15
[alias] => no_index
)
[14] => stdClass Object
(
[id] => 74
[name] => No-cache
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 16
[alias] => no_cache
)
[15] => stdClass Object
(
[id] => 77
[name] => Don't show on the front page
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 17
[alias] => dont_show_on_the_front_page
)
[16] => stdClass Object
(
[id] => 78
[name] => Related on bottom
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 18
[alias] => related_on_bottom
)
[17] => stdClass Object
(
[id] => 79
[name] => Live button
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 19
[alias] => live_button
)
[26] => stdClass Object
(
[id] => 87
[name] => Instant articles
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 28
[alias] => instant_articles
)
[27] => stdClass Object
(
[id] => 91
[name] => S preporučuje
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 29
[alias] => s_preporucuje
)
[28] => stdClass Object
(
[id] => 92
[name] => S voli
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 30
[alias] => s_voli
)
[29] => stdClass Object
(
[id] => 93
[name] => Layout with three photos
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 31
[alias] => layout_with_three_photos
)
[30] => stdClass Object
(
[id] => 94
[name] => Gallery in the article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 32
[alias] => gallery_in_the_article
)
[31] => stdClass Object
(
[id] => 95
[name] => Required views
[value] => 0
[type] => textfield
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 33
[alias] => required_views
)
[32] => stdClass Object
(
[id] => 96
[name] => FullHD image
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 34
[alias] => fullhd_image
)
[33] => stdClass Object
(
[id] => 97
[name] => City Select
[value] => (0)
[type] => select
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 35
[alias] => CitySelect
)
[34] => stdClass Object
(
[id] => 98
[name] => Paid Article
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 36
[alias] => paid_article
)
[35] => stdClass Object
(
[id] => 99
[name] => SD na licu mjesta
[value] => OFF
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 37
[alias] => SD_na_licu_mjesta
)
)
13. svibanj 2024 05:09
