stdClass Object
(
[id] => 5722
[title] => Bauk je ošamućen, ali živ
[alias] => bauk-je-osamucen-ali-ziv
[catid] => 296
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
| U borbi s ‘društvenim pesticidima’ Zapada komunizam se naučio modificirati: u formi izdanka kapitalizma viđamo ga u Južnoj Americi, a sluti se i u Nepalu |
| piše damir pilić |
 |
Članovi libanonske komunističke partije slave Prvi maj i
demonstriraju protiv pogoršanja ekonomskih prilika u zemlji;
u svijetu danas ima više od 200 komunističkih partija,
s ukupnim članstvom s više od sto milijuna ljudi / AP |
“Jedan bauk kruži Europom - bauk komunizma”
(K.M., 1848.)
Jednom je taj bauk zaista kružio Europom, tako da su se i politički temelji kontinenta zatresli.
Štoviše, nakon Drugog svjetskog rata, na krilima pobjede nad nacizmom - u čemu su mu pomogli i kapitalistički Saveznici - bauk je zaprijetio osvojiti i cijeli svijet, tako da se i CIA morala angažirati da prvi poslijeratni izbori u Italiji ne završe pobjedom Komunističke partije Italije, kako se bauk ne bi proširio i u Zapadnu Europu, a odatle napao i drugu obalu Atlantika.
Danas, 160 godina nakon objavljivanja “Komunističkog manifesta” i 19 godina nakon rušenja Berlinskog zida - čime je bauk istjeran iz Europe - opasna beštija formalno je svedena na četiri posljednje enklave: Kinu, Kubu, Sjevernu Koreju i Vijetnam (ako ne računamo sumanutu vojnu huntu u Mianmaru, bivša Burma, koja se također poziva na marksizam).
Doduše, prema nekim procjenama, i danas u svijetu ima više od 200 komunističkih partija (u nekim zemljama i po pet-šest), s ukupnim članstvom većim od 100 milijuna ljudi (samo članova KP Kine, prema podacima iz 2005. godine, ima 66 milijuna), što je još uvijek impozantna brojka. Ipak, u odnosu na razmjere komunističkog fenomena do 1989., možemo reći da je bauk “značajno ošamućen”.
Madeži kapitalizma
U tom smislu, može se postaviti jedno “matematičko pitanje”: što je ostalo od (ideje i prakse) komunizma u svijetu? Naravno, može se tu postaviti i niz drugih pitanja, jer “bauk” je samo šifra za najveći društveni eksperiment u povijesti, koji je u svom (europskom) dijelu potpuno propao i koji je za sobom ostavio i neke tragične, ponegdje i katastrofalne posljedice, prije svega u svojim zlokobno mutiranim oblicima, od staljinizma do polpotizma.
Može se s punim pravom tražiti odgovor na pitanja o milijunskim čistkama i gulazima (što uključuje i Bleiburge i Gole otoke), o ukidanju Boga i progonu religije, o nepostojanju parlamentarne demokracije i slobode govora, o ekonomskoj neefikasnosti i drugim ljagama i mrljama komunističke prakse.
Većina tih pitanja mogla bi se svesti na jedno: kako je bilo moguće da jedna moralno superiorna “ideja besklasnog društva potpune jednakosti ljudi” u svojoj praksi izrodi tako nakaradne stvari?
Marxovi branitelji reći će da njegov utopijski projekt nikada nije ni ostvaren, budući da komunističko društvo nikada nije zaživjelo ni u jednoj zemlji svijeta (osim u razdoblju prvobitne zajednice te u nekim ograncima ranog kršćanstva); najdalje što se tome prišlo jesu određene varijante socijalizma, kao “prijelazne faze” do nikad dosegnutog komunizma.
Nije isključeno da bi jedna sveobuhvatna analiza pokazala kako sve te anomalije i deformacije socijalističke prakse (ili barem većina njih) potječu iz tragičnog historijskog nesporazuma između Marxa i njegovih “ostvarivača”, budući da se Marxova ideja u praksi provodila uglavnom u feudalnim zemljama i društvima bez kapitalističke i građanske tradicije (s iznimkom Čehoslovačke), upravo suprotno od njegova stava da se komunizam ima roditi u zemljama i društvima visokorazvijenog kapitalizma i građanske klase, kao njihovo “prekoračenje”, o čemu svjedoči i Marxov iskaz kako “socijalizam nema vlastite osnove, već se rađa iz utrobe kapitalizma i još dugo nosi njegove madeže”.
Čak se i u borbenim pjesmama tvrdilo da će “zemlja proleterska” biti “Amerika i Engleska”, a ne carska Rusija i Mongolija, kao što ni sam “Komunistički manifest” nije tiskan u Petrogradu ili Pekingu, nego u Londonu, kao što - na kraju krajeva - ni Marx&Engels nisu bili djeca siromašnih švelja i rudara, nego sinovi odvjetnika i bogatih industrijalaca.
Uglavnom, svaki od navedenih “velikih minusa” komunizma zavrijedio je dostojnu pažnju, ali ovdje smo se željeli usredotočiti na “pozitivnu ostavštinu” komunističkog bauka i vidove njegove prisutnosti danas u svijetu.
Prije svega, u ovih 160 godina kliničkog života bauk se kroz borbu s raznim “društvenim pesticidima” Zapada (Crkva, kapitalizam, Amerika) naučio modificirati i prilagođavati, pa ga tako zadnjih godina, u formi izdanka kapitalizma i parlamentarne demokracije, intenzivno viđamo u više zemalja Južne Amerike (Venezuela, Ekvador, Bolivija), a od nekidan i u Paragvaju, gdje je Marxovo žezlo preuzeo bivši katolički biskup Fernando Lugo, najavivši da će mu prvi potezi na vlasti biti “osmišljavanje i provedba temeljite i pravedne agrarne reforme i uspostava pravednije socijalne države”.
Zvuči komunistički? I baš od biskupa? S druge strane, prije koji dan bauk je zamijećen i u Aziji, u dalekoj podhimalajskoj državici Nepalu, gdje su maoistički pobunjenici, nakon desetljeća gerilskog ratovanja, na izborima demokratski pobijedili dosadašnju kraljevsku dinastiju, pri čemu je Prachanda, pobjednički vođa Komunističke stranke Nepala, već objavio da cilj maoista “nije razmontirati kapitalizam, već feudalizam”, pojasnivši kako je takav stav sasvim u skladu s marksističkim učenjem prema kojem se “postupni prijelaz prema socijalizmu ima dogoditi putem privremene faze kapitalističkog vida proizvodnje”.
Zvuči komunistički? Ili kapitalistički? Ili konačno marksistički? Ili, naprosto, kao učenje na tuđim greškama? Otprilike kao ono čemu se posljednjih godina primiču Kina i Vijetnam, a posljednjih tjedana - stidljivo, ali ipak - čak i jedan Raul Castro? (Sjeverna Koreja ovdje je primjer beznadnog staljinizma.)
Pažljiviji promatrači tvrde kako su emanacije bauka i dandanas vidljive čak i u najtvrđim bastionima antikomunizma, poput SAD-a i (pogotovo) Zapadne Europe, pa čak i u samim temeljima tih bastiona: navodno se ogledaju u formama snažne socijalne države i značajnog poboljšanja uvjeta života i rada radnika, upravo onog sloja stanovništva koji je trebao provesti Marxovu “svjetsku revoluciju”.
Mnogi će reći da je upravo u strahu od zavodljive moći bauka Zapad “korumpirao” svoju radničku klasu boljim standardom i većim pravima, kako bi otupio njezinu “proletersku oštricu”.
Mravi i predatori
Štoviše, postoji teza da je svjetski komunizam (odnosno socijalizam) više postigao za radnike na kapitalističkom Zapadu nego za svoje vlastite proletere, što se dokazuje i praksom nakon 1989., kada vlasnici kapitala širom Zapada - oslobođeni straha od bauka - opet snižavaju razinu radničkih prava i pod krinkom globalizacije ponovno uvode socijalnu nesigurnost, jednom već odagnanu.
Čak ni matematički, a kamoli sociološki, globalizacija nije mogla početi dok je bauk u Europi bio živ i u snazi, odnosno dok Gorbačov nije okrenuo sklopku na “switch off”.
Postoje i oni promatrači koji tvrde da je nekakvom mutacijom bauk uspio ući u svijest svih ljudi na Zemlji, bez obzira u kojem društvenom uređenju žive, te da se pritom preobrazio u san o pravednijem i poštenijem društvu, koje je moguće organizirati i na komunističkim principima suradnje i solidarnosti (poput mravljih i pčelinjih zajednica u životinjskom svijetu), a ne isključivo na kapitalističkom principu kompeticije (poput zajednica divljih mačaka i predatora).
Tako, recimo, poljski povjesničar Jerzy Holzer u knjizi “Komunizam u Europi” (Zagreb, 2002.) postavlja isto pitanje kao i mi (što je ostalo od komunističkog pokreta?), te ovako zaključuje: “Od europskog komunizma ostalo je ono radi čega se taj pokret i rodio: san o pravednom i racionalnom svijetu.
S jedne strane, zbog iskustva ‘realnog socijalizma’ taj je san oslabio, ali je s druge strane - pod utjecajem svjesno ili nesvjesno upijane indoktrinacije - postao sveprisutan. U zemljama u kojima su nekada na vlasti bili komunisti, milijunima ljudi teško se pomiriti s činjenicom da su jedni siromašni, a drugi bogati, posebno kada to nije lako objasniti jasnim moralnim argumentima.”
Marx na čekanju
A što bi na sve to rekao građanin Karl Marx? Bog zna što bi rekao čovjek koji je još u “Kritici Gotskog programa” svoj projekt podijelio na “nižu fazu” (socijalizam) i “višu fazu” (komunizam), da bi u “Ekonomsko-filozofskim rukopisima” ustvrdio kako komunizam predstavlja “riješenu zagonetku historije”, ali ne u smislu Fukuyamina “kraja povijesti”, nego u smislu da komunizmom “počinje prava ljudska historija”, dok s kapitalizmom “završava prethistorija ljudskog društva” - kako to tumači u “Prilogu kritici političke ekonomije” - jer se u komunizmu konačno “stapaju egzistencija i esencija”, pa se više nikada nijedan Sartre neće morati mučiti oko hijerarhije tih entiteta.
Marx se tu nadaje kao Mendeljejev društvenih znanosti, čovjek koji je otkrio čitavu tablicu i sad mu samo preostaje da pričeka dok ljudi pronađu (stvore) elemente koji nedostaju.
Drugim riječima, tek kad ljudsko društvo iz sadašnje prethistorije konačno prijeđe u svoju pravu historiju - dakle, kad komunisti osvoje vlast u Švedskoj, Americi i Japanu - naši će se daleki potomci suočiti s pravom prirodom bauka komunizma i tek će se tada moći doista testirati istinitost Marxove poezije.
Plusevi i minusi
PLUSEVI: 1. Pobjeda nad nacizmom 2. Ideja pravednog društva 3. Povećana razina radničkih prava 4. Jednakost obrazovnih šansi 5. Socijalna sigurnost
MINUSI: 1. Progon religije 2. Nepostojanje opozicije 3. Prelako otklizavanje u totalitarizam 4. Ekonomska neefikasnost 5. Nema Paris Hilton
|
DRAGO PILSEL: Komunizam živi u glavama naših biskupa
 |
Drago Pilsel: Nosim etiketu
ljevičara i nije mi žao. Dapače |
Koje su glavne pozitivne, a koje glavne negativne tekovine ideje i prakse komunizma u svijetu?
– Komunizam kao ideja savršenog besklasnog društva potpune jednakosti ljudi je, vjerujem, prema kršćanskim načelima društvenog uređenja, nešto samo po sebi dobro. Komunizam kao ideologija utemeljena na ukidanju privatnoga vlasništva bila bi, pak, dobra za neke, ali za druge, na primjer premijera Sanadera, baš i ne.
Ali komunizam kao sustav totalitarne jednostranačke vlasti je svima koji žele živjeti u slobodi duha, uma i tijela, siguran sam, neprihvatljiv.
Kada navodim dobro u podjeli imovine zajednice, treba znati da život prvotne kršćanske zajednice u Jeruzalemu daje sliku idealne komunističke zajednice u kojoj je ostvareno načelo “od svakoga prema mogućnostima, svakome prema potrebama”.
Odnosno: “U mnoštva onih što prigrliše vjeru bijaše jedno srce i jedna duša. I nijedan od njih nije svojim zvao ništa od onoga što je imao, nego im sve bijaše zajedničko.” Loše je, svakako, ono što se izrodilo od načelno dobre ideje: oduzimanje ljudima prava na vjersku slobodu, nepostojanje demokracije i mogućnosti participacije u sustavu odlučivanja i kontroliranja vlasti te otklizavanje u totalitarizam najgoreg tipa.
Zašto je u Južnoj Americi Katolička crkva skupa s ljevičarima, a u Europi protiv njih? I koje su onda razlike u ostavštini europskog i južnoameričkog komunizma?
– Nije bilo lako teolozima oslobođenja, a nije im lako ni danas (eto, jedan od njih, Fernando Lugo, prestao je biti biskup i postao predsjednik Paragvaja) jer su ih nepravedno optuživali – a Ratzinger i kompanija ih optužuju i danas – za širenje marksizma, a oni su napose željeli odgovorno se nositi s bolnim doticajem kršćanske vjere i siromaštva.
Toga sam se nagledao u Južnoj Americi. Ali grešna struktura protiv koje se bori teologija oslobođenja na tlu Europe je fašistička, a tamo odakle ja dolazim nije toliko takva, i zato se pastoralnim radnicima tamo bilo lakše nositi s etiketom ljevičara. Eto, nosim je još uvijek i ja. I nije mi uopće žao. Dapače. Naprosto, ne pomagati brata ili sestru u nevolji, veliki je grijeh. Točka. Briga me za ideologiju u koju će netko upakirati moj smisao za ljudsku solidarnost.
Što je ostalo od komunizma danas u svijetu? Je li umro ili je još živ?
– Ostala je, najviše, bogata literatura, pa i bolna svjedočanstva koja treba ozbiljno i znanstveno proučiti ili umjetnički i književno izraziti. Mnoge ideje koje su Marx i Engels iznijeli u “Komunističkom manifestu” već su se prije pojavile u djelima Platona, sir Thomasa Morea i drugih, no “Manifest” je uskladio te ideje s tadašnjim vremenom i shvaćanjima. Globalizacija sve mijenja, pa i komunizam: pogledajte Shangai ili Hong Kong u “komunističkoj” Kini.
Ja nikad nisam živio u komunizmu, pa ne znam što je to kad je komunizam “živ” – o tome sam samo čitao i slušao. A je li umro? U glavama dosta hrvatskih biskupa i nekih katoličkih novinara još je jako živ. No, u svijetu se uglavnom prilagodio. Uglavnom, kažem, jer još ima nesretnika koji skončavaju metkom u potiljak ili trule u zatvorima Kine ili Burme zbog “neprijateljskog djelovanja”.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => U borbi s ‘društvenim pesticidima’ Zapada komunizam se naučio modificirati: u formi izdanka kapitalizma viđamo ga u Južnoj Americi, a sluti se i u Nepalu
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => UZ 160. ROĐENDAN “KOMUNISTIČKOG MANIFESTA”: ŠTO JE OSTALO OD KOMUNIZMA U SVIJETU?
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2008-05-03 17:19:34
[created_by] => 37
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2008-05-04 17:28:43
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2008-05-04 11:51:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 1767
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 296
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije o modi i ljepoti.
[menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, stil, moda, ljepota
[secure] => 0
[page_title] => Stil
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2008/05/04/nedjeljna/bauk0.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "350x230"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 296
[name] => Stil
[alias] => stil
[description] =>
[parent] => 260
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 2
[params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7796158 Threads: 9 Questions: 1569978225 Slow queries: 4789423
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 111744319
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 52
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /sd-plus/stil
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 376
[name] => Arhiva
[alias] => arhiva
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /arhiva
)
)
[link] => /sd-plus/stil/bauk-je-osamucen-ali-ziv-5722
[printLink] => /sd-plus/stil/bauk-je-osamucen-ali-ziv-5722?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 363384
[name] => komunisti
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => komunisti
[link] => /tag/komunisti
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 13016
[name] => manifest
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => manifest
[link] => /tag/manifest
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => U borbi s ‘društvenim pesticidima’ Zapada komunizam se naučio modificirati: u formi izdanka kapitalizma viđamo ga u Južnoj Americi, a sluti se i u Nepalu
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => UZ 160. ROĐENDAN “KOMUNISTIČKOG MANIFESTA”: ŠTO JE OSTALO OD KOMUNIZMA U SVIJETU?
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Bauk je ošamućen, ali živ
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-16-12-51-32-37
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2008/05/04/nedjeljna/bauk0.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2008/05/04/nedjeljna/bauk0.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
| U borbi s ‘društvenim pesticidima’ Zapada komunizam se naučio modificirati: u formi izdanka kapitalizma viđamo ga u Južnoj Americi, a sluti se i u Nepalu |
| piše damir pilić |
|
Članovi libanonske komunističke partije slave Prvi maj i
demonstriraju protiv pogoršanja ekonomskih prilika u zemlji;
u svijetu danas ima više od 200 komunističkih partija,
s ukupnim članstvom s više od sto milijuna ljudi / AP |
“Jedan bauk kruži Europom - bauk komunizma”
(K.M., 1848.)
Jednom je taj bauk zaista kružio Europom, tako da su se i politički temelji kontinenta zatresli.
Štoviše, nakon Drugog svjetskog rata, na krilima pobjede nad nacizmom - u čemu su mu pomogli i kapitalistički Saveznici - bauk je zaprijetio osvojiti i cijeli svijet, tako da se i CIA morala angažirati da prvi poslijeratni izbori u Italiji ne završe pobjedom Komunističke partije Italije, kako se bauk ne bi proširio i u Zapadnu Europu, a odatle napao i drugu obalu Atlantika.
Danas, 160 godina nakon objavljivanja “Komunističkog manifesta” i 19 godina nakon rušenja Berlinskog zida - čime je bauk istjeran iz Europe - opasna beštija formalno je svedena na četiri posljednje enklave: Kinu, Kubu, Sjevernu Koreju i Vijetnam (ako ne računamo sumanutu vojnu huntu u Mianmaru, bivša Burma, koja se također poziva na marksizam).
Doduše, prema nekim procjenama, i danas u svijetu ima više od 200 komunističkih partija (u nekim zemljama i po pet-šest), s ukupnim članstvom većim od 100 milijuna ljudi (samo članova KP Kine, prema podacima iz 2005. godine, ima 66 milijuna), što je još uvijek impozantna brojka. Ipak, u odnosu na razmjere komunističkog fenomena do 1989., možemo reći da je bauk “značajno ošamućen”.
Madeži kapitalizma
U tom smislu, može se postaviti jedno “matematičko pitanje”: što je ostalo od (ideje i prakse) komunizma u svijetu? Naravno, može se tu postaviti i niz drugih pitanja, jer “bauk” je samo šifra za najveći društveni eksperiment u povijesti, koji je u svom (europskom) dijelu potpuno propao i koji je za sobom ostavio i neke tragične, ponegdje i katastrofalne posljedice, prije svega u svojim zlokobno mutiranim oblicima, od staljinizma do polpotizma.
Može se s punim pravom tražiti odgovor na pitanja o milijunskim čistkama i gulazima (što uključuje i Bleiburge i Gole otoke), o ukidanju Boga i progonu religije, o nepostojanju parlamentarne demokracije i slobode govora, o ekonomskoj neefikasnosti i drugim ljagama i mrljama komunističke prakse.
Većina tih pitanja mogla bi se svesti na jedno: kako je bilo moguće da jedna moralno superiorna “ideja besklasnog društva potpune jednakosti ljudi” u svojoj praksi izrodi tako nakaradne stvari?
Marxovi branitelji reći će da njegov utopijski projekt nikada nije ni ostvaren, budući da komunističko društvo nikada nije zaživjelo ni u jednoj zemlji svijeta (osim u razdoblju prvobitne zajednice te u nekim ograncima ranog kršćanstva); najdalje što se tome prišlo jesu određene varijante socijalizma, kao “prijelazne faze” do nikad dosegnutog komunizma.
Nije isključeno da bi jedna sveobuhvatna analiza pokazala kako sve te anomalije i deformacije socijalističke prakse (ili barem većina njih) potječu iz tragičnog historijskog nesporazuma između Marxa i njegovih “ostvarivača”, budući da se Marxova ideja u praksi provodila uglavnom u feudalnim zemljama i društvima bez kapitalističke i građanske tradicije (s iznimkom Čehoslovačke), upravo suprotno od njegova stava da se komunizam ima roditi u zemljama i društvima visokorazvijenog kapitalizma i građanske klase, kao njihovo “prekoračenje”, o čemu svjedoči i Marxov iskaz kako “socijalizam nema vlastite osnove, već se rađa iz utrobe kapitalizma i još dugo nosi njegove madeže”.
Čak se i u borbenim pjesmama tvrdilo da će “zemlja proleterska” biti “Amerika i Engleska”, a ne carska Rusija i Mongolija, kao što ni sam “Komunistički manifest” nije tiskan u Petrogradu ili Pekingu, nego u Londonu, kao što - na kraju krajeva - ni Marx&Engels nisu bili djeca siromašnih švelja i rudara, nego sinovi odvjetnika i bogatih industrijalaca.
Uglavnom, svaki od navedenih “velikih minusa” komunizma zavrijedio je dostojnu pažnju, ali ovdje smo se željeli usredotočiti na “pozitivnu ostavštinu” komunističkog bauka i vidove njegove prisutnosti danas u svijetu.
Prije svega, u ovih 160 godina kliničkog života bauk se kroz borbu s raznim “društvenim pesticidima” Zapada (Crkva, kapitalizam, Amerika) naučio modificirati i prilagođavati, pa ga tako zadnjih godina, u formi izdanka kapitalizma i parlamentarne demokracije, intenzivno viđamo u više zemalja Južne Amerike (Venezuela, Ekvador, Bolivija), a od nekidan i u Paragvaju, gdje je Marxovo žezlo preuzeo bivši katolički biskup Fernando Lugo, najavivši da će mu prvi potezi na vlasti biti “osmišljavanje i provedba temeljite i pravedne agrarne reforme i uspostava pravednije socijalne države”.
Zvuči komunistički? I baš od biskupa? S druge strane, prije koji dan bauk je zamijećen i u Aziji, u dalekoj podhimalajskoj državici Nepalu, gdje su maoistički pobunjenici, nakon desetljeća gerilskog ratovanja, na izborima demokratski pobijedili dosadašnju kraljevsku dinastiju, pri čemu je Prachanda, pobjednički vođa Komunističke stranke Nepala, već objavio da cilj maoista “nije razmontirati kapitalizam, već feudalizam”, pojasnivši kako je takav stav sasvim u skladu s marksističkim učenjem prema kojem se “postupni prijelaz prema socijalizmu ima dogoditi putem privremene faze kapitalističkog vida proizvodnje”.
Zvuči komunistički? Ili kapitalistički? Ili konačno marksistički? Ili, naprosto, kao učenje na tuđim greškama? Otprilike kao ono čemu se posljednjih godina primiču Kina i Vijetnam, a posljednjih tjedana - stidljivo, ali ipak - čak i jedan Raul Castro? (Sjeverna Koreja ovdje je primjer beznadnog staljinizma.)
Pažljiviji promatrači tvrde kako su emanacije bauka i dandanas vidljive čak i u najtvrđim bastionima antikomunizma, poput SAD-a i (pogotovo) Zapadne Europe, pa čak i u samim temeljima tih bastiona: navodno se ogledaju u formama snažne socijalne države i značajnog poboljšanja uvjeta života i rada radnika, upravo onog sloja stanovništva koji je trebao provesti Marxovu “svjetsku revoluciju”.
Mnogi će reći da je upravo u strahu od zavodljive moći bauka Zapad “korumpirao” svoju radničku klasu boljim standardom i većim pravima, kako bi otupio njezinu “proletersku oštricu”.
Mravi i predatori
Štoviše, postoji teza da je svjetski komunizam (odnosno socijalizam) više postigao za radnike na kapitalističkom Zapadu nego za svoje vlastite proletere, što se dokazuje i praksom nakon 1989., kada vlasnici kapitala širom Zapada - oslobođeni straha od bauka - opet snižavaju razinu radničkih prava i pod krinkom globalizacije ponovno uvode socijalnu nesigurnost, jednom već odagnanu.
Čak ni matematički, a kamoli sociološki, globalizacija nije mogla početi dok je bauk u Europi bio živ i u snazi, odnosno dok Gorbačov nije okrenuo sklopku na “switch off”.
Postoje i oni promatrači koji tvrde da je nekakvom mutacijom bauk uspio ući u svijest svih ljudi na Zemlji, bez obzira u kojem društvenom uređenju žive, te da se pritom preobrazio u san o pravednijem i poštenijem društvu, koje je moguće organizirati i na komunističkim principima suradnje i solidarnosti (poput mravljih i pčelinjih zajednica u životinjskom svijetu), a ne isključivo na kapitalističkom principu kompeticije (poput zajednica divljih mačaka i predatora).
Tako, recimo, poljski povjesničar Jerzy Holzer u knjizi “Komunizam u Europi” (Zagreb, 2002.) postavlja isto pitanje kao i mi (što je ostalo od komunističkog pokreta?), te ovako zaključuje: “Od europskog komunizma ostalo je ono radi čega se taj pokret i rodio: san o pravednom i racionalnom svijetu.
S jedne strane, zbog iskustva ‘realnog socijalizma’ taj je san oslabio, ali je s druge strane - pod utjecajem svjesno ili nesvjesno upijane indoktrinacije - postao sveprisutan. U zemljama u kojima su nekada na vlasti bili komunisti, milijunima ljudi teško se pomiriti s činjenicom da su jedni siromašni, a drugi bogati, posebno kada to nije lako objasniti jasnim moralnim argumentima.”
Marx na čekanju
A što bi na sve to rekao građanin Karl Marx? Bog zna što bi rekao čovjek koji je još u “Kritici Gotskog programa” svoj projekt podijelio na “nižu fazu” (socijalizam) i “višu fazu” (komunizam), da bi u “Ekonomsko-filozofskim rukopisima” ustvrdio kako komunizam predstavlja “riješenu zagonetku historije”, ali ne u smislu Fukuyamina “kraja povijesti”, nego u smislu da komunizmom “počinje prava ljudska historija”, dok s kapitalizmom “završava prethistorija ljudskog društva” - kako to tumači u “Prilogu kritici političke ekonomije” - jer se u komunizmu konačno “stapaju egzistencija i esencija”, pa se više nikada nijedan Sartre neće morati mučiti oko hijerarhije tih entiteta.
Marx se tu nadaje kao Mendeljejev društvenih znanosti, čovjek koji je otkrio čitavu tablicu i sad mu samo preostaje da pričeka dok ljudi pronađu (stvore) elemente koji nedostaju.
Drugim riječima, tek kad ljudsko društvo iz sadašnje prethistorije konačno prijeđe u svoju pravu historiju - dakle, kad komunisti osvoje vlast u Švedskoj, Americi i Japanu - naši će se daleki potomci suočiti s pravom prirodom bauka komunizma i tek će se tada moći doista testirati istinitost Marxove poezije.
Plusevi i minusi
PLUSEVI: 1. Pobjeda nad nacizmom 2. Ideja pravednog društva 3. Povećana razina radničkih prava 4. Jednakost obrazovnih šansi 5. Socijalna sigurnost
MINUSI: 1. Progon religije 2. Nepostojanje opozicije 3. Prelako otklizavanje u totalitarizam 4. Ekonomska neefikasnost 5. Nema Paris Hilton
|
DRAGO PILSEL: Komunizam živi u glavama naših biskupa
|
Drago Pilsel: Nosim etiketu
ljevičara i nije mi žao. Dapače |
Koje su glavne pozitivne, a koje glavne negativne tekovine ideje i prakse komunizma u svijetu?
– Komunizam kao ideja savršenog besklasnog društva potpune jednakosti ljudi je, vjerujem, prema kršćanskim načelima društvenog uređenja, nešto samo po sebi dobro. Komunizam kao ideologija utemeljena na ukidanju privatnoga vlasništva bila bi, pak, dobra za neke, ali za druge, na primjer premijera Sanadera, baš i ne.
Ali komunizam kao sustav totalitarne jednostranačke vlasti je svima koji žele živjeti u slobodi duha, uma i tijela, siguran sam, neprihvatljiv.
Kada navodim dobro u podjeli imovine zajednice, treba znati da život prvotne kršćanske zajednice u Jeruzalemu daje sliku idealne komunističke zajednice u kojoj je ostvareno načelo “od svakoga prema mogućnostima, svakome prema potrebama”.
Odnosno: “U mnoštva onih što prigrliše vjeru bijaše jedno srce i jedna duša. I nijedan od njih nije svojim zvao ništa od onoga što je imao, nego im sve bijaše zajedničko.” Loše je, svakako, ono što se izrodilo od načelno dobre ideje: oduzimanje ljudima prava na vjersku slobodu, nepostojanje demokracije i mogućnosti participacije u sustavu odlučivanja i kontroliranja vlasti te otklizavanje u totalitarizam najgoreg tipa.
Zašto je u Južnoj Americi Katolička crkva skupa s ljevičarima, a u Europi protiv njih? I koje su onda razlike u ostavštini europskog i južnoameričkog komunizma?
– Nije bilo lako teolozima oslobođenja, a nije im lako ni danas (eto, jedan od njih, Fernando Lugo, prestao je biti biskup i postao predsjednik Paragvaja) jer su ih nepravedno optuživali – a Ratzinger i kompanija ih optužuju i danas – za širenje marksizma, a oni su napose željeli odgovorno se nositi s bolnim doticajem kršćanske vjere i siromaštva.
Toga sam se nagledao u Južnoj Americi. Ali grešna struktura protiv koje se bori teologija oslobođenja na tlu Europe je fašistička, a tamo odakle ja dolazim nije toliko takva, i zato se pastoralnim radnicima tamo bilo lakše nositi s etiketom ljevičara. Eto, nosim je još uvijek i ja. I nije mi uopće žao. Dapače. Naprosto, ne pomagati brata ili sestru u nevolji, veliki je grijeh. Točka. Briga me za ideologiju u koju će netko upakirati moj smisao za ljudsku solidarnost.
Što je ostalo od komunizma danas u svijetu? Je li umro ili je još živ?
– Ostala je, najviše, bogata literatura, pa i bolna svjedočanstva koja treba ozbiljno i znanstveno proučiti ili umjetnički i književno izraziti. Mnoge ideje koje su Marx i Engels iznijeli u “Komunističkom manifestu” već su se prije pojavile u djelima Platona, sir Thomasa Morea i drugih, no “Manifest” je uskladio te ideje s tadašnjim vremenom i shvaćanjima. Globalizacija sve mijenja, pa i komunizam: pogledajte Shangai ili Hong Kong u “komunističkoj” Kini.
Ja nikad nisam živio u komunizmu, pa ne znam što je to kad je komunizam “živ” – o tome sam samo čitao i slušao. A je li umro? U glavama dosta hrvatskih biskupa i nekih katoličkih novinara još je jako živ. No, u svijetu se uglavnom prilagodio. Uglavnom, kažem, jer još ima nesretnika koji skončavaju metkom u potiljak ili trule u zatvorima Kine ili Burme zbog “neprijateljskog djelovanja”.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/stil/bauk-je-osamucen-ali-ziv-5722
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=c4ea35c096329f5726d19dca7f4afde1dc2aafa8
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Bauk+je+o%C5%A1amu%C4%87en%2C+ali+%C5%BEiv&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Fbauk-je-osamucen-ali-ziv-5722
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Fbauk-je-osamucen-ali-ziv-5722
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => U borbi s ‘društvenim pesticidima’ Zapada komunizam se naučio modificirati: u formi izdanka kapitalizma viđamo ga u Južnoj Americi, a sluti se i u Nepalu
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => UZ 160. ROĐENDAN “KOMUNISTIČKOG MANIFESTA”: ŠTO JE OSTALO OD KOMUNIZMA U SVIJETU?
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
16. svibanj 2024 14:51
