stdClass Object
(
[id] => 283457
[title] => Čudesni aspirin spašava živote, sprječava i liječi brojne bolesti
[alias] => cudesni-aspirin-spasava-zivote-sprjecava-i-lijeci-brojne-bolesti
[catid] => 267
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => Aspirin se naziva “lijekom stoljeća”. Osim što je jedan od
najkorištenijih – svakoga dana širom svijeta u njemu pomoć traže deseci,
možda i stotine milijuna ljudi – spada i u najistraživanijie lijekove
na svijetu: procjena je da se o aspirinu godišnje provodi između
sedamsto i tisuću kliničkih ispitivanja te napiše više od 3500
znanstvenih radova.
Mnogi od
vas koji upravo počinjete čitati ovaj tekst, možda koristite aspirin, a
da pritom ne znate o kakvom je točno lijeku riječ, za što se sve
koristi, koliko tisuća godina treba otići u prošlost do prvog zapisa o
djelovanju sastojaka od kojih je na koncu aspirin nastao, kakve su
njegove veze s vrbom, a kakve s ružom i još cijeli niz podataka i
zanimljivosti.
Prije svega, priču uokvirimo kratkom definicijom
iz medicinskog rječnika: aspirin je acetilsalicilna kiselina, lijek koji
ima protuupalno, analgetičko i antipiretičko djelovanje. Prototip je
nesteroidnog antiupalnog agensa kojemu je mehanizam djelovanja
blokiranje stvaranja prostaglandina, spojeva “krivih” za bol, upale i
povišenu temperaturu.
Koristi se za ublažavanje boli, snižavanje
temperature, za liječenje reumatskog artritisa i osteoartritisa, a kao
antiagregans – sredstvo koje sprječava trombozu, stvaranje krvnih
ugrušaka – koristi se za preveniranje srčanog ili moždanog udara u
rizičnim skupinama.
Lijek za astronaute
Kako bi spriječile stvaranje tromba u
venama, uzimaju ga osobe, naročito one visoke i krupne, koje se spremaju
na duga putovanja avionom u tijesnim prostorima ekonomske klase. Zbog
istog razloga – dugog boravka u tijesnom prostoru – nosili su ga uza se
članovi posade svemirske letjelice Apollo 11 koja se 1969. godine
spustila na Mjesec.
Na koncu, ovaj lijek, čije se djelovanje i
mogućnosti stalno ispituju, sve se više veže uz prevenciju i drugih
bolesti – karcinoma, Alzheimerove bolesti i visokog tlaka.
Za sva
ta silna ljekovita svojstva zaslužni su salicilati, tvari koje se
prirodno pojavljuju u biljkama. Salicin, kemijski sličan aspirinu, među
ostalim biljkama sadrži i bijela vrba.
Upravo je iz kore bijele
vrbe salicin izoliran 1828. godine u Francuskoj; deset godina poslije u
Italiji salicin je “ojačan” u salicilnu kiselinu, od koje se nekoliko
desetljeća potom određenim kemijskim procesima u laboratorijima njemačke
kemijsko-farmaceutske tvrtke Bayer (iz biljke oslad, Spirea ulmaria)
dobila acetilsalicilna kiselina, odnosno lijek koji je Bayer patentirao
pod imenom Aspirin: “a” se odnosi na acetil, a “spir” na latinsko ime
oslada.
Iako postoji oko 400 vrsta vrba, ljekovite sastojke ima
tek manji dio njih: osim bijele (Salix alba), još i siva (salix caprea),
crvena vrba (Salix purpurea), krhka vrba (Salix fragilis), ljubičasta
vrba (Salix daphnoides)... Salicin, tvar tako nazvanu upravo po
latinskom imenu vrbe, salix, sadrže svi dijelovi stabla, ali najveće
količine nalaze se u kori.
Čaj, sok, gorki prah
Razni
pripravci u obliku čaja, soka, gorkog praha… dobiveni od biljaka
bogatih salicilatima u medicini se koriste od pamtivijeka. Još na
sumerskim glinenim pločicama iz vremena otprilike 3000 godina prije
Krista spominju se lijekovi na bazi sastojaka iz vrbe, no nema zapisa o
tome za što su se točno koristili.
I u starom Egiptu, Grčkoj,
Rimskom Carstvu, azijskim zemljama korišteni su ekstrakti vrbine kore (i
mirte); Indijanci Huron, Cherokee i mnoga druga sjevernoamerička
domorodačka plemena poznavali su ljekovitost vrbe. Pripravke vrbe za
smanjivanje boli i vrućice poznavali su i Asteci i Maye, kao i afrički
Hotentoti, koji su njome liječili reumatsku groznicu.
I danas
ljudi – i kod nas, u Hrvatskoj – suše koru vrbina drva za koju kažu da
sadrži “prirodni aspirin”, prave čajeve i tinkture, poštuju naslijeđena
znanja o tome za što se, kad i u kojim količinama ovaj lijek iz prirode
koristi i kakve su mu nuspojave. Ipak, neusporedivo više njih
jednostavno uzme aspirin.
Put k tableti koja rješava mnoge
zdravstvene tegobe ubrzan je početkom 19. stoljeća kad se nekoliko
europskih znanstvenika počelo baviti izdvajanjem i pročišćavanjem
aktivnih sastojaka mnogih lijekova, računajući i one dobivene iz vrbine
kore.
Kad je 1890. na čelo tvrtke Bayer došao kemičar i
industrijalac Friedrich Carl Duisberg, na ključna istraživačka mjesta
doveo je nove ljude, kemičara Arthura Eichengruna i farmakologa
Heinricha Dresera, a četiri godine poslije pridružio im se i kemičar dr.
Felix Hoffman.
Upravo se Hoffmana (iako uz kontroverzije koje
traju do danas) uzima kao primarno zaslužnog za sintetiziranje
acetilsalicilne kiseline, aktivnog sastojka lijeka Aspirin, u čistom i
stabilnom obliku. Zbilo se to 10. kolovoza 1897. godine, na dan koji se
slavi kao rođendan Aspirina, iako se acetilsalicilna kiselina pod imenom
Aspirin na njemačkom i svjetskom tržištu pojavila dvije godine kasnije.
Aspirin
se najčešće koristi za liječenje blagih do umjerenih bolova (u leđima i
vratu, glavobolja, migrena, zubobolja, bol izazvana frakturama,
opeklinama…).
Za tretiranje umjerene do jake boli često se
koristi u kombinaciji s drugim, opioidnim analgeticima (koji, za razliku
od aspirina, izazivaju umrtvljenost), kao i drugim nesteroidnim
protuupalnim lijekovima, na primjer ibuprofenom. Koristi se, zatim,
protuupalno i za spuštanje “fibre” kod raznih stanja, na primjer gripe
ili obične prehlade.
Još 1920. godine prošlog stoljeća aspirin je
postao uobičajeni lijek za liječenje neuralgija, lumbaga i reumatizma,
reumatskog artritisa; koristi se i kod drugih složenih upalnih stanja
zglobova i kostiju.
Antikancerogen
Tridesetak
godina poslije jedan je kalifornijski liječnik opće prakse kod svojih
pacijenata koji su redovito uzimali aspirin primijetio značajno niže
stope srčanih udara. Acetilsalicilna kiselina doista se, na prijedlog
američke savezne agencije FDA (Food and Drug Administration) počeo
koristiti za prevenciju infarkta miokarda kod rizičnih pacijenata, kao i
za prevenciju moždanih udara.
Uzimanje aspirina postalo je
standardna terapija i nakon pretrpljenog moždanog udara. Velika studija o
hipertenziji, objavljena u časopisu The Lancet 1998. godine, pokazala
je da niske doze acetilsalicilne kiseline, kombinirane s lijekovima za
visoki tlak, značajno smanjuju rizik od infarkta miokarda i velikih
kardiovaskularnih događaja.
Aspirin, odnosno ASA, koristi se i u
liječenju perikarditisa (upale srčane ovojnice), bolesti koronarnih
arterija (arterija koje krvlju opskrbljuju srce). Manje doze aspirina
mogu se, utvrđeno je, dati neposredno nakon srčanog udara kako bi se
smanjio rizik od idućeg udara ili smrti srčanog mišića. Upravo je uloga u
preveniranju infarkta i moždanog udara snažno krajem prošlog stoljeća
potaknula prodaju i potrošnju aspirina.
No aspirinu se, čini se,
krije još potencijala. Istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta
Harvard i bostonske Opće bolnice objavili su istraživanje prema kojemu
redovito uzimanje aspirina smanjuje smrtnost muškaraca i žena oboljelih
od raka debelog crijeva, a prije točno godinu dana u časopisu Annals of
Oncology objavljeni su rezultati detaljnog proučavanja 200 studija o
koristima i štetnosti uzimanja aspirina, što je posao kojega su se
uhvatili znanstvenici Centra za istraživanje raka na londonskom
Sveučilištu Queen Mary.
Prema tim rezultatima, koje su prenijeli
i hrvatski mediji, uzimanje aspirina svaki dan smanjuje razvoj bolesti i
smrt od raka crijeva, želuca i jednjaka za 30 do 40 posto, s tim što je
korist vidljiva nakon što se lijek uzima najmanje pet godina.
Spašava živote
Navedeno
je, također, kako bi se u sljedeća dva desetljeća spasilo 122.000
života kad bi svaka osoba u Velikoj Britaniji starija od 50 godina
svakodnevno deset godina uzimala male doze aspirina (tamna strana je da
bi istodobno zbog nuspojava uzimanja ovoga lijeka 18 tisuća ljudi život
moglo izgubiti). Izračun je to na osnovi procjene znanstvenika kako bi
na tisuću ljudi koji bi stalno uzimali aspirin u malim dozama spašeno
bilo 17 života, a izgubljena dva.
O vezi aspirina i smanjenja
rizika od raka znanstvenici, međutim, još nemaju cjelovitu sliku.
National Institutes of Health (NIH), vodeći svjetski istraživački
centar, objavio je u travnju ove godine zanimljiv članak s naslovom
“Nema jednostavnog odgovora na pitanje snižava li aspirin rizik od
raka”. Očiglednih antikancerogenih učinaka aspirin ima, pokazale su to
brojne studije u posljednja dva desetljeća, zbog čega se čak radi na
tome da se taj lijek preporuči kao sredstvo smanjenja rizika od raka.
Najbolji
rezultati pokazani su kod gastrointestinalnih karcinoma, posebno raka
debelog crijeva od kojega u Hrvatskoj umire oko 2000 ljudi svake godine.
Nešto skromniji rezultati uočeni su kod smanjenja rizika obolijevanja
od drugih vrsta raka, primjerice pluća ili prostate.
No ima i
puno neodgovorenih pitanja. Nije poznato kako točno aspirin djeluje na
rak, rezultati nekih ispitivanja nisu jasni, a nije ni svaka studija o
aspirinu i raku pokazala smanjenje rizika od razvoja raka ili umiranja
od te bolesti
Znanstvenici, međutim, ne sumnjaju da su “dokazi
na vidiku”, to prije što se upravo provode, kako se navodi u članku,
četiri velika kliničkih ispitivanja o tome smanjuje li aspirin rizik od
pojave raka, smrtnosti od raka ili oboje, a jedno od tih istraživanja
uključuje 19.000 sudionika starijih od 65 godina i trajat će pet godina.
lidija gnjidić, foto: shutterstock
Zanimljivosti
- Za stotu obljetnicu Aspirina, njemački su
botaničari po tom lijeku prozvali novouzgojenu sortu blijedoružičastih,
gotovo bijelih ruža.
- Sjedište tvrtke Bayer u Leverkusenu, neboder
visok 120 metara, za stoti je rođendan Aspirina pretvoren u najveću
kutiju Aspirina na svijetu, zbog čega se još jednom našao u Guinnessovoj
knjizi rekorda.
- Bayerova tvornica u Bitterfeldu, u pogon puštena
1992. godine, jedina je u Europi u kojoj se proizvodi Aspirin (u mnogim
zemljama, računajući i Hrvatsku, Aspirin je zaštićeno trgovačko ime;
tamo gdje nije zaštićeno, koristi se generički naziv “aspirin” napisan
malim slovom).
- Godišnje se u bitterfeldskim pogonima proizvede više
od 50.000 tona Aspirina, odnosno od 2,3 do 2,5 milijardi tableta, njih
do 6000 u minuti. Poredane jedna do druge, petstomiligramske tablete
Aspirina proizvedene u jednoj godini činile bi niz do Mjeseca i natrag.
- Kao lijek u obliku tableta za koji nije potreban recept, Aspirin se može nabaviti od 1915. godine.
- Studije
su pokazale da su neki ljudi otporni, odnosno neosjetljivi na aspirin.
Također, žene su češće neosjetljive na aspirin nego muškarci.
- Maska
za lice načinjena od nekoliko aspirina s malo vode izmiješanih u glatku
pastu čini ljepšom kožu lica. Na licu se drži 10-15 minuta.
- Dobar je za mozak; kod starijih ljudi može smanjiti opasnost od gubitka memorije.
- Aspirin je 1950. godine ušao u Guinnessovu knjigu svjetskih rekorda kao najčešće korišteno sredstvo protiv boli. |
Pučka medicina
U pučkoj medicini “prirodni aspirin” iz kore vrbe u
različitim se oblicima, kao čaj, sok, ekstrakt ili prašak koji djeluje
kao antiseptik, koristi – osim za već navedena stanja i oboljenja – i za
preveniranje gihta, Alzheimerovu bolest, liječenje upale mjehura,
bradavica, kurjih očiju, akni… Otopina od vrbine kore smatra se
djelotvornom kod anksioznosti i nesanice. |
Najpoznatije nuspojave
Aspirin, usprkos svojoj popularnosti, nije
lijek pogodan uvijek i za svakoga. Najčešće nuspojave uzimanja aspirina
su iritacija i ulceracija sluznice želuca i crijeva, unutarnje
krvarenje, probavne smetnje, mučnina i šum u ušima, naročito kod
uzimanja visokih doza.
Ne preporučuje se djeci mlađoj od 16 godina (zbog
mogućeg oštećenja jetre), trudnicama, ljudima koji imaju čir na želucu,
hemofiliju i druge bolesti vezane uz krvarenje, alergičnima na
acetilsalicilnu kiselinu ili na bilo koji nesteroidni protuupalni lijek
(na primjer ibuprofen). U kombinaciji s nekim drugim antiupalnim
lijekovima protiv bolova, antidepresivima, lijekovima za “razrjeđivanje”
krvi itd., aspirin može izazvati krvarenje u želucu i druge probleme. |
Pijte ga poslije jela
Aspirin je, preporučuju liječnici, najbolje
uzimati uz jelo ili nakon jela, kako bi se smanjila mogućnost iritacije
želučane sluznice. Također, dobro ga je uzimati s puno vode kako bi se
olakšala apsorpcija lijeka. |
Hrvatske apoteke
U Hrvatskoj je Aspirin dostupan u tabletama od
100 miligrama koje najčešće koriste stariji ljudi za poboljšanje
cirkulacije, u tabletama od 500 miligrama, što je oblik koji se najčešće
koristi protiv bolova i upala. U prodaji su i šumeće tablete kojima je
dodan vitamin C, kao i Aspirin u prahu s dodanim pseudoefedrinom koji
djeluje protiv hunjavice. |
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => lijek stoljeća
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2015-08-18 16:09:56
[created_by] => 33
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2015-08-19 15:25:46
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2015-08-18 19:41:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 42
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 267
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 0
[menu-meta_description] => Najnovija saznanja i savjeti za ljepotu.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, savjeti, trend, društvena mreža, život, zdravlje, moda, ljepota, viral
[secure] => 0
[obituaries_portal] => 0
[page_title] => Ljepota
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2015/08/18/shutterstock_180366671.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "770x481"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 267
[name] => Ljepota
[alias] => ljepota
[description] =>
[parent] => 254
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 9
[params] => {"inheritFrom":"254","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 38347894 Threads: 4 Questions: 7094355059 Slow queries: 3299504
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 608256082
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 57
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front01
[password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /mozaik/ljepota
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 296
[name] => Stil
[alias] => stil
[parent] => 260
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /sd-plus/stil
)
)
[link] => /mozaik/ljepota/cudesni-aspirin-spasava-zivote-sprjecava-i-lijeci-brojne-bolesti-283457
[printLink] => /mozaik/ljepota/cudesni-aspirin-spasava-zivote-sprjecava-i-lijeci-brojne-bolesti-283457?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 461841
[name] => aspirin
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => aspirin
[link] => /tag/aspirin
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 420303
[name] => tablete
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => tablete
[link] => /tag/tablete
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => lijek stoljeća
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Čudesni aspirin spašava živote, sprječava i liječi brojne bolesti
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-14-07-43-33-33
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2015/08/18/shutterstock_180366671.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2015/08/18/shutterstock_180366671.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}Aspirin se naziva “lijekom stoljeća”. Osim što je jedan od
najkorištenijih – svakoga dana širom svijeta u njemu pomoć traže deseci,
možda i stotine milijuna ljudi – spada i u najistraživanijie lijekove
na svijetu: procjena je da se o aspirinu godišnje provodi između
sedamsto i tisuću kliničkih ispitivanja te napiše više od 3500
znanstvenih radova.
Mnogi od
vas koji upravo počinjete čitati ovaj tekst, možda koristite aspirin, a
da pritom ne znate o kakvom je točno lijeku riječ, za što se sve
koristi, koliko tisuća godina treba otići u prošlost do prvog zapisa o
djelovanju sastojaka od kojih je na koncu aspirin nastao, kakve su
njegove veze s vrbom, a kakve s ružom i još cijeli niz podataka i
zanimljivosti.
Prije svega, priču uokvirimo kratkom definicijom
iz medicinskog rječnika: aspirin je acetilsalicilna kiselina, lijek koji
ima protuupalno, analgetičko i antipiretičko djelovanje. Prototip je
nesteroidnog antiupalnog agensa kojemu je mehanizam djelovanja
blokiranje stvaranja prostaglandina, spojeva “krivih” za bol, upale i
povišenu temperaturu.
Koristi se za ublažavanje boli, snižavanje
temperature, za liječenje reumatskog artritisa i osteoartritisa, a kao
antiagregans – sredstvo koje sprječava trombozu, stvaranje krvnih
ugrušaka – koristi se za preveniranje srčanog ili moždanog udara u
rizičnim skupinama.
Lijek za astronaute
Kako bi spriječile stvaranje tromba u
venama, uzimaju ga osobe, naročito one visoke i krupne, koje se spremaju
na duga putovanja avionom u tijesnim prostorima ekonomske klase. Zbog
istog razloga – dugog boravka u tijesnom prostoru – nosili su ga uza se
članovi posade svemirske letjelice Apollo 11 koja se 1969. godine
spustila na Mjesec.
Na koncu, ovaj lijek, čije se djelovanje i
mogućnosti stalno ispituju, sve se više veže uz prevenciju i drugih
bolesti – karcinoma, Alzheimerove bolesti i visokog tlaka.
Za sva
ta silna ljekovita svojstva zaslužni su salicilati, tvari koje se
prirodno pojavljuju u biljkama. Salicin, kemijski sličan aspirinu, među
ostalim biljkama sadrži i bijela vrba.
Upravo je iz kore bijele
vrbe salicin izoliran 1828. godine u Francuskoj; deset godina poslije u
Italiji salicin je “ojačan” u salicilnu kiselinu, od koje se nekoliko
desetljeća potom određenim kemijskim procesima u laboratorijima njemačke
kemijsko-farmaceutske tvrtke Bayer (iz biljke oslad, Spirea ulmaria)
dobila acetilsalicilna kiselina, odnosno lijek koji je Bayer patentirao
pod imenom Aspirin: “a” se odnosi na acetil, a “spir” na latinsko ime
oslada.
Iako postoji oko 400 vrsta vrba, ljekovite sastojke ima
tek manji dio njih: osim bijele (Salix alba), još i siva (salix caprea),
crvena vrba (Salix purpurea), krhka vrba (Salix fragilis), ljubičasta
vrba (Salix daphnoides)... Salicin, tvar tako nazvanu upravo po
latinskom imenu vrbe, salix, sadrže svi dijelovi stabla, ali najveće
količine nalaze se u kori.
Čaj, sok, gorki prah
Razni
pripravci u obliku čaja, soka, gorkog praha… dobiveni od biljaka
bogatih salicilatima u medicini se koriste od pamtivijeka. Još na
sumerskim glinenim pločicama iz vremena otprilike 3000 godina prije
Krista spominju se lijekovi na bazi sastojaka iz vrbe, no nema zapisa o
tome za što su se točno koristili.
I u starom Egiptu, Grčkoj,
Rimskom Carstvu, azijskim zemljama korišteni su ekstrakti vrbine kore (i
mirte); Indijanci Huron, Cherokee i mnoga druga sjevernoamerička
domorodačka plemena poznavali su ljekovitost vrbe. Pripravke vrbe za
smanjivanje boli i vrućice poznavali su i Asteci i Maye, kao i afrički
Hotentoti, koji su njome liječili reumatsku groznicu.
I danas
ljudi – i kod nas, u Hrvatskoj – suše koru vrbina drva za koju kažu da
sadrži “prirodni aspirin”, prave čajeve i tinkture, poštuju naslijeđena
znanja o tome za što se, kad i u kojim količinama ovaj lijek iz prirode
koristi i kakve su mu nuspojave. Ipak, neusporedivo više njih
jednostavno uzme aspirin.
Put k tableti koja rješava mnoge
zdravstvene tegobe ubrzan je početkom 19. stoljeća kad se nekoliko
europskih znanstvenika počelo baviti izdvajanjem i pročišćavanjem
aktivnih sastojaka mnogih lijekova, računajući i one dobivene iz vrbine
kore.
Kad je 1890. na čelo tvrtke Bayer došao kemičar i
industrijalac Friedrich Carl Duisberg, na ključna istraživačka mjesta
doveo je nove ljude, kemičara Arthura Eichengruna i farmakologa
Heinricha Dresera, a četiri godine poslije pridružio im se i kemičar dr.
Felix Hoffman.
Upravo se Hoffmana (iako uz kontroverzije koje
traju do danas) uzima kao primarno zaslužnog za sintetiziranje
acetilsalicilne kiseline, aktivnog sastojka lijeka Aspirin, u čistom i
stabilnom obliku. Zbilo se to 10. kolovoza 1897. godine, na dan koji se
slavi kao rođendan Aspirina, iako se acetilsalicilna kiselina pod imenom
Aspirin na njemačkom i svjetskom tržištu pojavila dvije godine kasnije.
Aspirin
se najčešće koristi za liječenje blagih do umjerenih bolova (u leđima i
vratu, glavobolja, migrena, zubobolja, bol izazvana frakturama,
opeklinama…).
Za tretiranje umjerene do jake boli često se
koristi u kombinaciji s drugim, opioidnim analgeticima (koji, za razliku
od aspirina, izazivaju umrtvljenost), kao i drugim nesteroidnim
protuupalnim lijekovima, na primjer ibuprofenom. Koristi se, zatim,
protuupalno i za spuštanje “fibre” kod raznih stanja, na primjer gripe
ili obične prehlade.
Još 1920. godine prošlog stoljeća aspirin je
postao uobičajeni lijek za liječenje neuralgija, lumbaga i reumatizma,
reumatskog artritisa; koristi se i kod drugih složenih upalnih stanja
zglobova i kostiju.
Antikancerogen
Tridesetak
godina poslije jedan je kalifornijski liječnik opće prakse kod svojih
pacijenata koji su redovito uzimali aspirin primijetio značajno niže
stope srčanih udara. Acetilsalicilna kiselina doista se, na prijedlog
američke savezne agencije FDA (Food and Drug Administration) počeo
koristiti za prevenciju infarkta miokarda kod rizičnih pacijenata, kao i
za prevenciju moždanih udara.
Uzimanje aspirina postalo je
standardna terapija i nakon pretrpljenog moždanog udara. Velika studija o
hipertenziji, objavljena u časopisu The Lancet 1998. godine, pokazala
je da niske doze acetilsalicilne kiseline, kombinirane s lijekovima za
visoki tlak, značajno smanjuju rizik od infarkta miokarda i velikih
kardiovaskularnih događaja.
Aspirin, odnosno ASA, koristi se i u
liječenju perikarditisa (upale srčane ovojnice), bolesti koronarnih
arterija (arterija koje krvlju opskrbljuju srce). Manje doze aspirina
mogu se, utvrđeno je, dati neposredno nakon srčanog udara kako bi se
smanjio rizik od idućeg udara ili smrti srčanog mišića. Upravo je uloga u
preveniranju infarkta i moždanog udara snažno krajem prošlog stoljeća
potaknula prodaju i potrošnju aspirina.
No aspirinu se, čini se,
krije još potencijala. Istraživači s Medicinskog fakulteta Sveučilišta
Harvard i bostonske Opće bolnice objavili su istraživanje prema kojemu
redovito uzimanje aspirina smanjuje smrtnost muškaraca i žena oboljelih
od raka debelog crijeva, a prije točno godinu dana u časopisu Annals of
Oncology objavljeni su rezultati detaljnog proučavanja 200 studija o
koristima i štetnosti uzimanja aspirina, što je posao kojega su se
uhvatili znanstvenici Centra za istraživanje raka na londonskom
Sveučilištu Queen Mary.
Prema tim rezultatima, koje su prenijeli
i hrvatski mediji, uzimanje aspirina svaki dan smanjuje razvoj bolesti i
smrt od raka crijeva, želuca i jednjaka za 30 do 40 posto, s tim što je
korist vidljiva nakon što se lijek uzima najmanje pet godina.
Spašava živote
Navedeno
je, također, kako bi se u sljedeća dva desetljeća spasilo 122.000
života kad bi svaka osoba u Velikoj Britaniji starija od 50 godina
svakodnevno deset godina uzimala male doze aspirina (tamna strana je da
bi istodobno zbog nuspojava uzimanja ovoga lijeka 18 tisuća ljudi život
moglo izgubiti). Izračun je to na osnovi procjene znanstvenika kako bi
na tisuću ljudi koji bi stalno uzimali aspirin u malim dozama spašeno
bilo 17 života, a izgubljena dva.
O vezi aspirina i smanjenja
rizika od raka znanstvenici, međutim, još nemaju cjelovitu sliku.
National Institutes of Health (NIH), vodeći svjetski istraživački
centar, objavio je u travnju ove godine zanimljiv članak s naslovom
“Nema jednostavnog odgovora na pitanje snižava li aspirin rizik od
raka”. Očiglednih antikancerogenih učinaka aspirin ima, pokazale su to
brojne studije u posljednja dva desetljeća, zbog čega se čak radi na
tome da se taj lijek preporuči kao sredstvo smanjenja rizika od raka.
Najbolji
rezultati pokazani su kod gastrointestinalnih karcinoma, posebno raka
debelog crijeva od kojega u Hrvatskoj umire oko 2000 ljudi svake godine.
Nešto skromniji rezultati uočeni su kod smanjenja rizika obolijevanja
od drugih vrsta raka, primjerice pluća ili prostate.
No ima i
puno neodgovorenih pitanja. Nije poznato kako točno aspirin djeluje na
rak, rezultati nekih ispitivanja nisu jasni, a nije ni svaka studija o
aspirinu i raku pokazala smanjenje rizika od razvoja raka ili umiranja
od te bolesti
Znanstvenici, međutim, ne sumnjaju da su “dokazi
na vidiku”, to prije što se upravo provode, kako se navodi u članku,
četiri velika kliničkih ispitivanja o tome smanjuje li aspirin rizik od
pojave raka, smrtnosti od raka ili oboje, a jedno od tih istraživanja
uključuje 19.000 sudionika starijih od 65 godina i trajat će pet godina.
lidija gnjidić, foto: shutterstock
Zanimljivosti
- Za stotu obljetnicu Aspirina, njemački su
botaničari po tom lijeku prozvali novouzgojenu sortu blijedoružičastih,
gotovo bijelih ruža.
- Sjedište tvrtke Bayer u Leverkusenu, neboder
visok 120 metara, za stoti je rođendan Aspirina pretvoren u najveću
kutiju Aspirina na svijetu, zbog čega se još jednom našao u Guinnessovoj
knjizi rekorda.
- Bayerova tvornica u Bitterfeldu, u pogon puštena
1992. godine, jedina je u Europi u kojoj se proizvodi Aspirin (u mnogim
zemljama, računajući i Hrvatsku, Aspirin je zaštićeno trgovačko ime;
tamo gdje nije zaštićeno, koristi se generički naziv “aspirin” napisan
malim slovom).
- Godišnje se u bitterfeldskim pogonima proizvede više
od 50.000 tona Aspirina, odnosno od 2,3 do 2,5 milijardi tableta, njih
do 6000 u minuti. Poredane jedna do druge, petstomiligramske tablete
Aspirina proizvedene u jednoj godini činile bi niz do Mjeseca i natrag.
- Kao lijek u obliku tableta za koji nije potreban recept, Aspirin se može nabaviti od 1915. godine.
- Studije
su pokazale da su neki ljudi otporni, odnosno neosjetljivi na aspirin.
Također, žene su češće neosjetljive na aspirin nego muškarci.
- Maska
za lice načinjena od nekoliko aspirina s malo vode izmiješanih u glatku
pastu čini ljepšom kožu lica. Na licu se drži 10-15 minuta.
- Dobar je za mozak; kod starijih ljudi može smanjiti opasnost od gubitka memorije.
- Aspirin je 1950. godine ušao u Guinnessovu knjigu svjetskih rekorda kao najčešće korišteno sredstvo protiv boli. |
Pučka medicina
U pučkoj medicini “prirodni aspirin” iz kore vrbe u
različitim se oblicima, kao čaj, sok, ekstrakt ili prašak koji djeluje
kao antiseptik, koristi – osim za već navedena stanja i oboljenja – i za
preveniranje gihta, Alzheimerovu bolest, liječenje upale mjehura,
bradavica, kurjih očiju, akni… Otopina od vrbine kore smatra se
djelotvornom kod anksioznosti i nesanice. |
Najpoznatije nuspojave
Aspirin, usprkos svojoj popularnosti, nije
lijek pogodan uvijek i za svakoga. Najčešće nuspojave uzimanja aspirina
su iritacija i ulceracija sluznice želuca i crijeva, unutarnje
krvarenje, probavne smetnje, mučnina i šum u ušima, naročito kod
uzimanja visokih doza.
Ne preporučuje se djeci mlađoj od 16 godina (zbog
mogućeg oštećenja jetre), trudnicama, ljudima koji imaju čir na želucu,
hemofiliju i druge bolesti vezane uz krvarenje, alergičnima na
acetilsalicilnu kiselinu ili na bilo koji nesteroidni protuupalni lijek
(na primjer ibuprofen). U kombinaciji s nekim drugim antiupalnim
lijekovima protiv bolova, antidepresivima, lijekovima za “razrjeđivanje”
krvi itd., aspirin može izazvati krvarenje u želucu i druge probleme. |
Pijte ga poslije jela
Aspirin je, preporučuju liječnici, najbolje
uzimati uz jelo ili nakon jela, kako bi se smanjila mogućnost iritacije
želučane sluznice. Također, dobro ga je uzimati s puno vode kako bi se
olakšala apsorpcija lijeka. |
Hrvatske apoteke
U Hrvatskoj je Aspirin dostupan u tabletama od
100 miligrama koje najčešće koriste stariji ljudi za poboljšanje
cirkulacije, u tabletama od 500 miligrama, što je oblik koji se najčešće
koristi protiv bolova i upala. U prodaji su i šumeće tablete kojima je
dodan vitamin C, kao i Aspirin u prahu s dodanim pseudoefedrinom koji
djeluje protiv hunjavice. |
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/ljepota/cudesni-aspirin-spasava-zivote-sprjecava-i-lijeci-brojne-bolesti-283457
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=8f651eb43c6893c1b8ffc5634187e1afabb07847
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=%C4%8Cudesni+aspirin+spa%C5%A1ava+%C5%BEivote%2C+sprje%C4%8Dava+i+lije%C4%8Di+brojne+bolesti&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fljepota%2Fcudesni-aspirin-spasava-zivote-sprjecava-i-lijeci-brojne-bolesti-283457
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fmozaik%2Fljepota%2Fcudesni-aspirin-spasava-zivote-sprjecava-i-lijeci-brojne-bolesti-283457
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => lijek stoljeća
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
14. svibanj 2024 09:43