StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetProdire i na Zapad

Radikalna desnica kruži Europom: nakon Švedske i Italije, isto se dogodilo na izborima u Finskoj

Piše Damir Pilić/SD
11. travnja 2023. - 07:33

Bauk kruži Europom, ali ne onaj Marxov, nego njegov opozit – bauk krajnje desnice. Nedjeljni izbori u Finskoj potvrdili su trend jačanja desnih radikala, koji se lani u rujnu začeo na izborima u Švedskoj i Italiji. Kako vidimo, radi se o tri "stare demokracije" zapadne Europe, piše Slobodna Dalmacija.

U sve tri zemlje na izborima je pobijedio desni blok, a pritom je indikativno da je u sva tri slučaja presudan utjecaj na pobjedu konzervativaca imao upravo uspjeh krajnje desnice.

I u Finskoj i u Švedskoj te su radikalne partije dobile više od 20 posto glasova (Finska stranka, odnosno Švedski demokrati), što su njihovi rekordni rezultati u povijesti. A u Italiji je partija Braća Italije osvojila čak 26 posto glasova i postala pojedinačno najjača stranka u državi (desna koalicija dobila je ukupno 44 posto).

Svrstavanje ovih stranaka na krajnju desnicu nije proizvoljni analitičarski hir, već gola povijesna činjenica. Švedski demokrati su stranka nacističkih korijena – osnovali su je 1988. bivši pripadnici švedskih SS i drugih nacističkih postrojbi iz Drugoga svjetskog rata – dok su Braća Italije osnovana 2012. na naslijeđu ugašene postfašističke stranke Talijanski društveni pokret.

I dok Švedski demokrati formalno nisu ušli u novu desnu vladu u Stockholmu, ali je svojom podrškom praktički kontroliraju – jer se nijedna važnija odluka ne može donijeti bez njihova pristanka – u Italiji je šefica stranke Braća Italije Giorgia Meloni postala premijerka, pa su mediji konstatirali da je Italija dobila najdesniju vladu još od doba Benita Mussolinija.

Sudske presude

Tako je došlo do velike promjene u političkom pejzažu Europske unije: nakon što je desni populizam godinama vladao samo istočnom Europom – osobito u Poljskoj i Mađarskoj – sada taj bauk nesmetano prodire i u zapadnu Europu. Štoviše, osvaja čak i Skandinaviju, koja se desetljećima smatra najliberalnijim i najprogresivnijim kutkom Europe.

U Finskoj su tako radikali iz Finske stranke u nedjelju dobili 20,1 posto glasova, minimalno zaostavši za Nacionalnom koalicijom desnog centra (NCP), koja je osvojila 20,8 posto, dok su dosad vladajući socijaldemokrati premijerke Sanne Marin s 19,9 posto pali na treće mjesto.

Finski običaji nalažu da novog premijera daje stranka s najviše glasova, tako da će šef NCP-a Petteri Orpo biti novi mandatar.

Tehnički je moguće da on odbaci savez s radikalima i okrene se koaliciji sa socijaldemokratima, kao što sugerira Euronews, pišući da bi "koaliranjem s ultradesnicom zemlja dobila značajnu reputacijsku pljusku, jer neki viđeniji članovi Finske stranke imaju sudske presude za uvrede na rasnoj osnovi".

Međutim, većina analitičara smatra da će Finska vjerojatno dobiti novu vladu desnog centra s jakim nacionalističkim tonovima još desnijih partnera.

"NCP sada razmišlja kako sastaviti novu vladu, imajući u vidu iznimni uspon Finske stranke", objavio je dopisnik Al Jazeere iz Helsinkija.

Ako Finska stranka doista uđe u vladu, to će značiti da će ovom nordijskom zemljom vladati partija koja je u predizbornim debatama otvoreno govorila o drastičnom rezanju imigracijske stope, ne skrivajući da je dugoročni cilj stranke izlazak Finske iz Europske unije.

S margina u mainstream

Uspon radikalne desnice mogao se naslutiti već lani na primjeru Francuske. Tada je Marine Le Pen u travnju na predsjedničkim izborima ušla u drugi krug i tamo osvojila više od 40 posto glasova – što je povijesni rezultat francuske krajnje desnice – da bi u lipnju na parlamentarnim izborima njezin Nacionalni skup dobio deset puta više mandata nego u prošlom sazivu parlamenta.

Već tada, u travnju 2022., britanski Guardian je upozorio da bi Putinova agresija na Ukrajinu mogla donijeti "veliki poticaj" desnim populistima, "jer sankcije protiv Rusije počinju ujedati EU građane rastućim cijenama energije i hrane".

Tako radikalna desnica u zapadnoj Europi na krilima ukrajinskog rata s političkih margina polako dolazi u politički mainstream. A ponegdje je, kako vidimo, već došla.

Nekadašnji "sanitarni kordon" koji su europske političke stranke – uključujući i klasične konzervativne partije desnog centra - gradile oko radikalne desnice sada je prošlost. Jer, kako je lani ukazao Washington Post, za umjerene desne partije "prilagođavanje krajnjoj desnici je, u nekim slučajevima, jedini put do moći".

Stručnjaci očekuju da će krajnja desnica u bliskoj budućnosti rasti širom (zapadne) Europe, dokle god traju ekonomske posljedice ukrajinskog rata i antiruskih sankcija. Prvi test ove prognoze bit će u Španjolskoj, koju izbori čekaju koncem ove godine, a krajnje desna stranka Vox još je 2014. postala treća najveća partija u zemlji, s aspiracijama da dostigne uspjeh svoje finske, švedske i talijanske braće.

19. veljača 2024 04:22