Drugi panel na konferenciji "Modernizacija cestovne i željezničke infrastrukture - pokretači razvoja juga Hrvatske" bavio se pitanjem prometne povezanosti kao ključem razvoja gospodarstva juga Hrvatske.
Prvi dio o konferenciji i fotografije pogledajte na ovom linku:
Panelisti su bili Željko Ukić, predsjednik Uprave tvrtke "HŽ Putnički prijevoz", Kristina Buzov, članica Uprave "Cemexa Hrvatska", Jelena Ivulić, regionalna voditeljica u "Jadroliniji" i Goran Puž, predstojnik Ureda Uprave "Hrvatskih cesta".
- To podrazumijeva željeznički i cestovni prijevoz koji vodi do naših luka, a naročito je to važno zbog našeg turizma i prijevoza roba prema Europi – istaknuo je moderator panel rasprave Saša Ljubičić, novinar "Slobodne Dalmacije".
Po njegovu mišljenju jedan od najvažnijih cestovnih pravaca je autocesta Metković-Dubrovnik, izgradnjom Pelješkog mosta situacija na tom području se bitno popravila, no potrebna je kruna te cestovne mreže - autocesta i brza cesta koja se nastavlja prema Zračnoj luci Dubrovnik i Crnoj Gori.
U tom smislu, moderator je postavio pitanje Pužu o vremenskom roku u kojem bi se ta cesta mogla izgraditi.
- "Hrvatske autoceste" su nadležne za to pitanje, ali se međusobno koordiniramo, moramo se sresti u najmanje dvjema točkama. Mi smo nadležni za državnu cestu od Osojnika, odnosno od budućeg čvora Dubrovnik Istok do Čilipa i onda dalje taj pravac do graničnog prijelaza, koji još ne znamo gdje će biti. Dakle, radi se o dugoročnim planovima i strategijama, koje se usklađuju – kazao je predstavnik HC-a.
Dodao je kako je gorući problem na jugu Hrvatske državna cesta od Dubrovnika do Zračne luke Čilipi sa spojnim cestama.
- Udaljenost od Dubrovnika do Zračne luke je 27 kilometara, ali to je cesta koja prolazi zaleđem, uskim, nezahvalnim područjem, tu je cesta s jednim kolnikom koji se provlači između granice i kuća i mora imati niz spojnih cesta, sve skupa je tu 50 kilometara prometnica, na vrlo teškom terenu s više tunela duljih od kilometra.
Kad govorimo o autocesti koja je problem za sebe zato što su su četiri traka i prolazi također dalmatinskim zaleđem na teškom terenu i ovoj cesti, govorimo o deset godina. To je nezahvalno izreći, ali teško da će biti prije – kazao je Goran Puž.
Hoće li se ljudi vratiti željezničkom prijevozu, bilo je pitanje za Ukića:
- Za kvalitetan prijevoz nije dovoljan samo vlak, važna je i željeznička infrastruktura. Kad se vrijeme vožnje između Zagreba i Splita svede na četiri i pol sata, sigurno će željeznički prijevoz biti atraktivniji nego sada. Unatoč tome, raznim akcijama i Vladinim mjerama kako bi se utjecalo na zaštitu okoliša i smanjile emisije ugljikova dioksida, već od najmlađih kategorija se razmišlja o tome i stvara se navika putovanja.
Već treću godinu, uz podršku Vlade i resornog ministarstva, sva djeca do 19 godina mogu besplatno i neograničeno putovati vlakom. Danas je korisnika već oko 80 tisuća. Studenti mogu putovati po promotivnoj cijeni, njih više od 20 tisuća to koristi, a od ove godine i svi umirovljenici mogu se besplatno voziti. Vlakovi su nam sada puni.
Ukić je naglasio i kako se pripremaju za projekt povezivanja sjevera i juga, odnosno obnove Ličke pruge, krenuli su i u proces nabave šest novih, visokokomfornih vlakova. Tako bismo 2026. trebali dobiti tri nova vlaka, a godinu poslije još tri.
- Tada bi ovisno o propusnoj moći pruge mogli imati čak četiri polaska iz Splita prema Zagrebu i iz Zagreba prema Splitu. U skladu s cijelom tom politikom stavljanja željeznice u fokus, cilj je što više putovanja i prijevoza tereta prebaciti na javni prijevoz – kazao je čelnik "HŽ Putničkog prijevoza".
Računaju li u "Cemexu" na željeznički promet s obzirom na kupovinu kamiona i zapošljavanje vozača, pitanje je upućeno Kristini Buzov. Odgovorila je potvrdno, te ukazala na aktualne podatke i nastojanja EU-a da smanji emisije ugljikova dioksida, što ide u prilog željezničkom prijevozu.
Naime, četvrtina tih emisija odnosi se na cestovni promet, a na prijevoz željeznicom manje od jedan posto.
- Željeznica je prioritet u prijevozu kojem bi svi trebalo težiti, između ostaloga i smanjenja emisija štetnih plinova. Cementna industrija izložena je velikim obvezama smanjenja emisija ugljikova dioksida, ne samo u proizvodnji već u cijelom lancu vrijednosti.
Očekujemo od željeznice da bude jednako učinkovita kao cestovni promet i cjenovno povoljnija - kazala je Buzov, zalažući se i za subvencioniranje željezničkog teretnog prijevoza kako bi se gospodarstvenicima s juga omogućilo da budu konkurentni onima u ostalim dijelovima Hrvatske.
Jelena Ivulić kazala je kako je "Jadrolinija" lani prevezla više od 12 milijuna putnika i više 3,5 milijuna vozila, ostvarivši rekord u prijevozu vozila u 76 godina ove kompanije. Gradska luka u Splitu prihvatila je 5 milijuna putnika i milijun vozila:
- To je impresivan broj vozila i putnika, to smo ostvarili s lučkim upravama, od Rijeke do Dubrovnika, ništa ne bi bilo moguće odraditi bez timskog rada. Svi dajemo sve od sebe. S novim brodovima u floti činimo iskorak, moramo pratiti potrebe naših otočana, kao državni brodar moramo biti generator razvoja gospodarstva na otocima i obali.