Klinički bolnički centar Split (KBC Split) čitatelje vodi u virtualni obilazak Odjela za sudsku medicinu na kojem se identificiraju posmrtni ostaci, rade obdukcije preminulih osoba, utvrđuju prisutnost nedozvoljenih supstanci, rade testovi očinstva.
Odjel za sudsku medicinu dio je Zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju. Iako je djelatnost čitavog Zavoda najviše usmjerena na dijagnoze i liječenje živih osoba, većini je ipak prva misao na patologiju rad s preminulima.
Nakon smrti pacijenta u bolnici liječnik kliničar obitelji preminulog obrazloži uzrok smrti i popunjava dokumentaciju, a oni potom dolaze u Ured za mrtvozorstvo.
- Na nama je administrativni dio, izdavanje potvrda o smrti i dozvola za ukop. Obitelj potom mora u našoj mrtvačnici identificirati pokojnika, a nakon toga slijede dogovori s pogrebnim poduzećem. Ukoliko je osoba preminula izvan bolnice, npr. u prometnoj nesreći ili svome domu, potvrdu o smrti i ukopnu dozvolu izdaje dežurni vanjski mrtvozornik - pojasnila je medicinska sestra Dijana Kundid.
Ukoliko uzrok smrti nije jasan mora se provesti patološko-anatomska obdukcija. Ponekad se obitelj preminulog protivi sekciji pa se dokumentacija šalje u bolničku pravnu službu koja donosi odluku o provođenju. Ipak, pad broja obdukcija prisutan je u čitavom svijetu zbog uznapredovanih dijagnostičkih metoda koje se primjenjuju za vrijeme medicinske obrade pacijenta.
- Prilikom obdukcije mi moramo pregledati tijelo pokojnika i vidjeti gdje su nastale promjene, no za detaljne histološke analize izuzimaju se samo maleni dijelovi tijela. Mnoge se bolesti nasljeđuju stoga je, upravo zbog obitelji preminuloga, dobro znati točan uzrok smrti - istaknula je prof. dr. sc. Ivana Kuzmić Prusac, specijalistkinja patološke anatomije.
Obdukcije dakle mogu biti kliničke - na zahtjev liječnika, rodbine ili patologa, mrtvozorničke - na zahtjev mrtvozornika ukoliko je riječ o nejasnoj, nagloj nenasilnoj smrti te sudsko medicinske - na zahtjev suda, koje onda provode specijalisti sudske medicine. Na Odjelu za sudsku medicinu KBC-a Split gdje se godišnje obavi preko 200 sudsko-medicinskih obdukcija.
- Sudska medicina se bavi svim vrstama oštećenja zdravlja i nasilnom smrću, od ubojstava, samoubojstava i nesretnih slučajeva, ali i svim vrstama iznenadnih, sumnjivih i nejasnih smrti. U obdukcijskoj sali vrši se vanjski i unutarnji pregled osobe, izuzimaju se tragovi za različita forenzička vještačenja i uzorci za različita histološke, toksikološke i genetske analize koje se rade u našim laboratorijima - kazala je prof. dr. sc. Marija Definis, voditeljica Odjela za sudsku medicinu.
Laboratoriji sudske medicine opremljeni su vrhunskim analizatorima, a stručno osoblje primjenjuje najviše standarde i protokole u provođenju laboratorijskih metoda forenzične kemije i genetike. Obrađuju se uzorci preminulih, ali i živih osoba, najčešće za potrebe policije i pravosuđa, ali i Centra za socijalnu skrb, pojedinih tvrtki kao i liječnika splitskog KBC-a. Glavna inženjerka Odjela za sudsku medicinu Tanja Visković, univ. bacc. med. lab. diag. istaknula je kako provode kromatografske metode u svrhu određivanja.
- Radimo sa brojnim vrstama bioloških uzoraka poput krvi, urina, bubrega, jetre, tkiva i ubodnih mjesta na koži, ali i sa nebiološkim uzorcima koje nam najčešće dostavlja policija kako bismo utvrdili što se sve nalazi unutar nekog njima sumnjivog sadržaja.
U laboratoriju se radi i DNK dijagnostika u svrhu utvrđivanja očinstva.
- Majka, dijete i otac moraju biti zajedno na uzorkovanju, uz prisustvo sudskog vještaka. Uzima se krv iz prsta i bris usne šupljine - pojasnila je glavna inženjerka Odjela za patologiju Marijana Bašić, univ. bacc. med. lab. diag.
Od samog osnutka Odjela za sudsku medicinu, 1993. godine, laboratorij za forenzičnu genetiku uključen je u projekt identifikacije žrtava Domovinskog rata, a njihov rad na koštanim ostacima nepoznatih osoba vodio ih je i do žrtava II. svjetskog rata i poraća, pa čak i do koštanih ostataka iz doba cara Dioklecijana. KBC-a Split je na ovom polju bio je pionir u Hrvatskoj.
- Prvi smo radili DNA identifikaciju u sudskom postupku 1994. g. za jednu katastrofu koja se dogodila u Dubokom jarku pokraj Zagreba nakon koje smo od ostataka tijela identificirali pet osoba. Prvi smo radili DNA identifikacije iz masovnih grobnica. Radili smo i forenzičnu analizu ‘Svetih Tijela‘ iz Vodnjana te bl. Marije Krucifikse Kozulić - naglasio je prof. dr. sc. prim. Šimun Anđelinović, predstojnik Zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju.
Osim vrhunskih rezultata, predan rad djelatnika Odjela za sudsku medicinu iznjedrio je i novi preddiplomski i diplomski studij forenzike na Sveučilištu u Splitu koji je jedinstven u Hrvatskoj i državama u okruženju. Za studij vlada veliki interes stoga nas veseli vidjeti u koja ćemo nova postignuća uskoro bilježiti.