StoryEditorOCM
ZanimljivostiOdmah danas

Postoje navike koje vam neočekivano skraćuju životni vijek, iako ste za neke od njih sigurno mislili da su dobre za zdravlje; Ima i iznimaka, ulogu igra i genetika, ali na ovome možete poraditi

Piše J. V.
20. studenog 2019. - 21:31

Nezdravo hranjenje, konzumacija prerađevina, pušenje, cjelodnevno sjedenje i manjak fizičkih aktivnosti dokazano skraćuju životni vijek. Unatoč tome što sigurno znate nekoga tko "puši, pije, jede što hoće i šiša 90-e", podsvjesno vjerojatno shvaćate da je riječ u najmanju ruku o pretjerivanju. A postoje i iznimke - uostalom, ulogu igra i genetika.

Genetika igra ulogu, ali puno više znači stil života: ovih pet koraka spadaju u 'dijetu za dugovječnost', potvrdili su stvarni primjeri - držite li ih se vi?

No protiv statističkih podataka ne možete, a oni donose uistinu crne prognoze. Nikad bolesnija populacija takva je uglavnom zbog vlastitih odluka, a upozorenjima stručnjaka unatoč, rijetki se odlučuju na veće promjene u životnome stilu.

Jasno je i zbog čega - bilo kakva kardinalna promjena dođe kao šok organizmu, a potrebno je na nju se i privikavati. Baš zato možete utjecati barem na sitnice koje čine dnevnu rutinu, a mogu biti od velike štete na zdravlje, piše The List. A neke od navika koje neočekivano skraćuju život su sljedeće:

1. Nedovoljna količina sna

Ako ste mislili da je jedina posljedica koju na vas ostavlja neispavanost mrzovolja tijekom dana, gadno ste se prevarili. Ne samo da, prema nekim istraživanjima, većina loših odabira ima začetak upravo u manjku sna, nego se povećava iopasnost od smrtnosti.

"Spavanje 5 sati ili manje noću povećava riizik od smrtnosti za čak 15%", stoji u istraživanju provedenom na Harvardu.

Stvar je u tome da se manjak sna sve češće povezuje s debljanjem, pa i pretilošću, koja pak ozbiljno narušava zdravlje stavljajući ne samo krvožilni, već i probavni sustav pojedinca u opasnost.

2. Nerad

Opet, čak i ako znate nekoga, susjedovog rođaka ili pradavnog ujaka vašeg kolege koji je živio "sto godina, a motiku u ruke nikad nije uzeo i nema ni dana radnog staža", možete se pripremiti na neugodne vijesti. Ljenčarenje, tvrde stručnjaci, nije ni zdravo ni korisno, dakako, u pretjeranim količinama.

Pretjerana zatrpanost poslom također nije preporučljiva, ne brinite.

No kao i u ostalim životnim poljima, trebali biste znati pronaći pravu mjeru. Studija koju objavljuje British Medical Journal, donosi podatke prema kojima oni koji su se umirovili rano imaju veći rizik od smrtnosti.

Točnije, oni koji su se umirovili s 55 imaju duplo veće šanse umrijeti prije 65. godine života. No ako ćemo iskreno, ova statistika opet donosi jedan sasvim realan uzrok i posljedicu - umirovljenje je moralo imati, naime, neku zdravstvenu potporu. Ipak, stručnjaci tvrde kako je u svrhu duljeg života potrebno raditi dokle god se može - ne samo da socijalne interakcije znače kad je u pitanju zdravo življenje, već sama fizička aktivnost odlaska na posao pridodaje boljitku. 

3. Manjak seksa

Prilično je dobro znano da seks donosi brojne fizičke pluseve za zdravlje, između ostalog poboljšava imunološki sustav i snižava krvni tlak. Neka istraživanja pokazuju čak i da može produljiti životni vijek.

BMJ donosi podatke prema kojima je "rizik smrtnosti 50% niži kod onih koji češće doživljavaju orgazam nego kod onih kod kojih je to rjeđe".

4. Pretjerana upotreba sredstava za dezinfekciju

Još jedna na listi neočekivanih navika koje mogu skratiti život, koliko god vi mislili da si činite dobro. Pretjerana upotreba sredstava za dezinfekciju, naime, štetnom.

Pretjerana izloženost nekim sastojcima antibakterijskih proizvoda, poput triklosana u tekućim sapunima može vas izložiti zdravstvenim rizicima. Doktor Scott Schreiber za Bustle je rekao kako "pretjerivanje u korištenju takvih proizvoda može kreirati savršeno okruženje za bakterije otporne na antibiotike - njih se jako teško riješiti i mogu izazvati prilične probleme sa zdravljem".

Neke od ostalih navika koje se spominju na popisu onih koje skraćuju život su i cjeloživotni boravak u gradu, pretjerana količina vremena provedena uz ekran mobitela, konstanta zabrinutost i manjak socijalnih interakcija.

21. studeni 2024 20:50