Jesmo li se ovog ljeta ‘zaigrali’ cijenama, opravdavaju li one kvalitetu usluge, je li Hrvatska i dalje nautička top destinacija Meditarana, te u kojoj je fazi postupak produljenja koncesija ? O tome i drugim zanimljivostima nautičkog turizma razgovarali smo s Kristijanom Pavićem, predsjednikom Uprave ACI-a.
Zasigurno je najvažnije pitanje za ACI u ovom trenutku produljenje koncesija koje istječu 2030. godine, no postupak bi, kako je najavljivano, trebao biti okončan do kraja ove. Je li se to pitanje riješilo, ako nije koliko smo blizu ili daleko tome?
U postupku smo rješavanja pitanja koje u velikoj mjeri određuje tempo naših investicija i daljnjeg poslovanja, ali vjerujem da ćemo zahvaljujući kontinuiranoj komunikaciji s nadležnim tijelima te našim naporima do kraja 2024. godine konačno riješiti ovo pitanje. Neriješeno pitanje koncesija trenutno koči realizaciju brojnih projekata i investicija koje su ključne za unapređenje turističke ponude Republike Hrvatske. Ova stagnacija ne utječe samo na nas kao kompaniju, već i na cjelokupni hrvatski nautički turizam, pa i hrvatski turizam općenito. Zaista je u interesu svih dionika da zajedničkim naporima definiramo ovo otvoreno pitanje te vjerujem da će se ono do kraja godine, kako ste rekli, i riješiti.
Kažete, o koncesiji ovise i daljnje investicije. Kakvi su planovi?
Volja za investicijama u brojne naše marine postoji. Ne samo volja, već i potreba. No, ni o kakvoj ozbiljnijoj investiciji ne možemo razgovarati dok se ne razriješi pitanje koncesija. Ulaganja se moraju amortizirati do kraja isteka koncesije što je za sve naše marine 2030. godine (osim marine “Veljko Barbieri” u Slanom kojoj koncesija istječe 2027. godine). Dakle, jasno je da bilo kakvo veće ulaganje nije isplativo.
U čemu je tajna povećanja prihoda od čak 9 posto i to u sezoni za koju su svi složili da je u turističkom smislu Hrvatska dosegnula svoj limit?
Povećanje prihoda, naravno, dijelom se dogodilo zbog povećanja cijena. No, moram naglasiti da smo ove sezone cijene u našim marinama podigli za oko 5 posto dok je procijenjena stopa inflacije bila 8 posto. Dakle, gotovo dvostruko manje od stope inflacije. Naša konkurentnost na domaćem i svjetskom tržištu temelji se na dugogodišnjoj reputaciji, pouzdanosti, kontinuiranoj implementaciji inovacije te održivom poslovanju.
ACI je brend, štoviše u Hrvatskoj je to sinonim za marine, složit ćete se. A hrvatske marine, odnosno, nautički turizam zaista nam može biti na ponos i tu smo, najblaže rečeno, zaista konkurentni. Marine imaju dobru infrastrukturu i uslugu, naša obala je prekrasna i u velikoj mjeri razvedena, a vjetrovi prilično povoljni što omogućuje laku i sigurnu plovidbu od jedne destinacije do druge.
U udarnoj špici turističke sezone, srpnju i kolovozu, bilježimo pad od 20 i više posto dolazaka nautičara na našu obalu. Svjedoci smo da je ovo ljeto pred Dubrovnikom bilo daleko manje jahti nego prije. Što smo ‘zabrljali’, jesmo li preskupi i čemu?
Iako su ove godine neki dijelovi obale zabilježili pad dolazaka nautičara, to je rezultat niza faktora. Prije svega valja primijetiti da je segment čartera doživio određene izazove. Vjerujem da Vam je poznata činjenica da Hrvatska ima najveći broj čarter plovila na svijetu. I taj je broj svake godine sve veći.
No, iluzorno je očekivati da svake godine obaramo rekorde. To jednostavno nije moguće. Stoga, vjerujem da zakon tržišta te ponude i potražnje ove godine jednostavno nalaže određeno resetiranje tog segmenta te preslagivanje redova. Nadalje, zaista ne možemo zanemariti činjenicu da su Europsko prvenstvo u nogometu i Olimpijske igre u Parizu “odnijeli” dio gostiju, pogotovo u srpnju.
Ekonomska kriza u Njemačkoj također je bitna stavka, pogotovo ako znamo da je njemačko jedno od naših najvažnijih tržišta. Zaključno, jedan od razloga je, vjerujem, povećanje cijena sidrenja na određenim lokacijama, što nije pod našom kontrolom.
Međutim, ponavljam da su cijene veza u našim marinama ostale konkurentne i prilagođene tržišnim uvjetima. Osim toga, treba uzeti u obzir da su nautičari sve selektivniji te biraju destinacije koje im nude dodatne pogodnosti, sadržaje i sigurnost, a ne samo najbližu lokaciju. Marine se jednostavno ne mogu razvijati same.
a bi privukle gosta, osim same marine, moramo strateški razvijati sadržaje u cjelokupnoj destinaciji. Sadržaje koji nude adekvatnu vrijednost za novac. Ako u destinaciji postoji niz kulturnih, povijesnih i ostalih turističkih i drugih atrakcija, dobra enogastronomska ponuda itd., nautičara će to, ne samo privući da dođe, već i produljiti njegov ostanak. Moguće i izvan sezone. To bi nam trebao biti cilj.
Lučke uprave podigle su cijene sidrenja, spočitavaju nam i previsoke cijene dnevnog veza u marinama, mnogi kažu da postajemo nekonkurentni. Je li to tako, nudimo li za tu cijenu primjerenu uslugu?
Nikako se ne mogu složiti da smo nekonkurentni. Dapače, u nautici smo vrlo konkurentni i daleko od toga da smo skuplji ili lošiji od drugih. Naprotiv. Niti želimo biti ona najjeftinija destinacija za najnižu razinu usluge i masovni turizam. Mislim da bismo se već jednom trebali odmaknuti od te percepcije i takvih očekivanja.
Također, važno je napomenuti da pitanje konkurentnosti nije samo pitanje cijena u marinama, već uključuje i širi kontekst cijena i ponude u destinacijama. Istina je da su lučke uprave podigle cijene sidrenja, no cijene dnevnog veza u našim marinama postavljene su pažljivo, kako bi bile konkurentne, uzimajući u obzir sve veću potražnju te potrebe naših gostiju. ACI je proteklih godina investirao značajna sredstva u infrastrukturu svojih marina, kao i u podizanje kvalitete usluga zadržavajući fiksnu cijenu vlastitih usluga.
Tijekom pandemije koronavirusa, ne samo da su cijene naših usluga ostale nepromijenjene, već smo i raznim olakšicama izišli u susret našim gostima, zakupcima i čarter tvrtkama. U 2023. godini, troškovi poslovanja značajno su porasli, ali unatoč pritiscima inflacije i višestrukom povećanju cijena električne energije, roba i usluga, te sukladno tržišnim trendovima, cijene usluga u našim marinama bile su korigirane u prosjeku 10-12 posto u usporedbi s 2022.
Što se tiče ove godine, kako sam već naglasio, iako je, prema Državnom zavodu za statistiku, godišnja stopa inflacije u 2023. godini u Republici Hrvatskoj iznosila 8, ACI je svoje cijene od 1. travnja 2024. korigirao za svega 5 posto. Dakle, u zadnje dvije godine minimalno smo povećali cijene, možemo čak reći i manje od minimalnog budući da su povećanja manja od inflacije
Prije ovog minimalnog povećanja dulji period uopće nismo podizali cijene. Svjesni smo da postoje određena ograničenja te da moramo biti pažljivi kako ne bismo narušili percepciju vrijednosti koju nudimo. Istovremeno, ne možemo zanemariti da su i nama, kao operatorima marina, troškovi značajno porasli.
Cijene građevinskih radova, održavanja, kao i operativni troškovi uvelike su narasli zbog globalnih ekonomskih okolnosti i inflacije, što izravno utječe na održivost naših poslovnih sustava. Isto tako, važno je razmotriti i širi kontekst, odnosno vanpansionsku ponudu na obali, koja je izvan naše kontrole, ali značajno utječe na ukupni dojam nautičara te samo pitanje percepcije cijena u Hrvatskoj.
Pitanje nije samo cijene veza, već i percepcija o tome dobiva li gost adekvatnu vrijednost za novac koji uloži tijekom svog boravka. Mi se trudimo održavati tu ravnotežu, svjesni da nautičari danas traže više od pukog sidrenja – oni žele kvalitetnu uslugu, sigurnost, infrastrukturu i dodatne sadržaje. U tom smislu, radimo na tome da našim gostima pružimo maksimalnu vrijednost za njihov novac.
Ove godine na ‘kopnu’ osjetimo izostanak turista s nekih Hrvatskoj tradicionalnih tržišta, prije svih Njemačke. Koliko je taj izostanak ove godine osjetio ACI i hoće li se gospodarska kriza u najrazvijenijim zemljama EU imati utjecaja na poslovanje u idućim godinama?
Primijetili smo izostanak dijela turista s tradicionalnih emitivnih tržišta poput Njemačke, što je trend koji se osjetio i u nautičkom turizmu. Međutim, naša strategija dugoročno se temelji na pozicioniranju Hrvatske, uključujući i ACI marine, kao premium destinacije.
Kroz unapređenje kvalitete usluge, infrastrukture i iskustva koje nudimo našim gostima, cilj nam je privući dio turista koji traže više od masovnog turizma, odnosno one koji su spremni platiti za vrhunsku uslugu i jedinstvene doživljaje. Gospodarska kriza u razvijenim zemljama Europske unije svakako može imati utjecaj na dolaske nautičara u budućnosti, ali vjerujemo da je prilike u tome da Hrvatsku, kao i naš nautički sektor, profiliramo kao destinaciju održivog i premium turizma.
Naš fokus nije samo na povećanju kvantitete, već na podizanju kvalitete i stvaranju dugoročne vrijednosti za goste koji cijene autentičnost, ekskluzivnost i održivost. U tom kontekstu, osim tradicionalnih segmenata poput bareboat čartera, ulažemo napore da razvijamo destinacije i usluge koje će Hrvatsku i naše marine pozicionirati na tržištu kao premium odredišta za nautički turizam. Smatramo da je ovo ključni korak za dugoročnu otpornost našeg poslovanja, bez obzira na trenutne gospodarske izazove kojih će uvijek biti.
Uz klasične usluge veza, ACI jeve marine nude i razne druge usluge, od suhog veza, liftova za izvlačenje brodova, ugostiteljstva.... Koliko ih nautičari koriste i koliko one znače za prihode tvrtke?
Uz klasične usluge veza, naši nautičari redovito koriste i druge usluge poput suhog veza, liftova za izvlačenje brodova i ugostiteljskih objekata. Ovi segmenti pružaju dodatnu vrijednost našim gostima, omogućujući im cjelovito iskustvo, od sigurnog smještaja plovila do vrhunske usluge na kopnu. Upravo ove dodatne usluge doprinose našem uspjehu i jačaju našu poziciju kao vodećeg pružatelja nautičkih usluga na Jadranu.
Koje su marine u ACI-jevom sustavu ‘draže’ nautičarima, one na jugu Jadrana, srednjem ili sjevernom?
Teško je to uspoređivati, svaka marina u ACI sustavu ima svoju jedinstvenu vrijednost. ACI čini integrirani sustav marina od sjevera do juga, a jedan od ključnih benefita za naše klijente je upravo to što mogu uživati u istoj razini kvalitete usluge, bez obzira na lokaciju. Nautičari znaju što mogu očekivati, bilo da su u Dubrovniku, Puli ili nekoj drugoj marini. Naravno, neke marine ostvaruju bolje poslovne rezultate, ovisno o specifičnostima lokacije i potražnji, no sve one zajedno doprinose snazi ACI sustava. Na kraju, gostima nije važno koja marina je na kojem dijelu obale, već da mogu računati na sigurnost, kvalitetu i dosljednost usluge na cijelom Jadranu.
