StoryEditorOCM

uništila ih koronaČak 80 posto kamenica i dagnji proda se na crno?! Tek kada smo uzgajivačima obećali anonimnost, otkrili su nam ‘model‘ po kojem posluju

Piše Tanja Šimundić Bendić
18. lipnja 2021. - 10:35

Muke nad mukama legle su na leđa malostonskih uzgajivača dagnji i kamenica, koji zbog pandemije 2021. godine u odnosu na 2019. bilježe 80-postotni poslovni gubitak.

A onda im je kao sol na ranu došao tekst o povijesti ovdašnjeg školjkarstva objavljen na jednom stonskom portalu, u kojem se kritički navodi kako je oporavak ove branše, prenosimo, karakteriziran stihijskim, često nezakonitim uzurpiranjem morskih površina. To se, citiramo, ogleda u činjenici da danas postoji 40-ak uzgajivača na legalnim koncesijama, te dvostruko veći broj nelegalnih uzgojnih površina!

Istinitost ove tvrdnje pokušali smo istražiti kod uzgajivača iz ovoga kraja, koji su nas na prvi spomen ove teme dočekali dubokim uzdahom i mučnom šutnjom. No tek kada smo ih obećali apsolutnu anonimnost potekla je crna istina.

Ne vidi se kraj

– Nije baš da je tako, ali nije ni da nije. Kako bi vam reka, čak to nije problem oko nelegalnih uzgojnih površina, to nije lako sakrit. Nego je problem u tome što se školjke prodaju u sivoj zoni. Bez računa. U svakoj branši ima tih crnih situacija. Pa tako i u našoj. Ali, razumite i takve koji krše zakone, korona nas je uništila. Nema turista, bolest je zavladala, sve se zatvorilo, restorani ne rade, gostiju nema, nemamo kome prodavati robu, evo, već drugu godinu. A školjka ugiba, gubitak se gomila, i tome se ne vidi kraj. I tako to krene, dođe i trenutak ulaska u crnu zonu jer živit moraš – rekao nam je prvi.

image
Navodno je danas oko 40 uzgajivača s legalnim koncesijama, a dvostruko veći broj nelegalnih uzgojnih površina
Joško Ponoš/Cropix

Drugi se samo nadovezao:

– A šta ću vam reć... Mogu samo dvi riči jer ako mi objavite ime izgubit ću puno. Ne mogu puno kazat, ne smin, samo ovo: da radim 100 posto ispravno to nije istina. Ali i da iman sve da bi moga radit 100 posto ispravno – to isto istina nije. To s nelegalnim radom, onaj ko je to reka, napisa, to vam je u stilu di ima dima i vatre. A u ovome ima puno vatre.

S trećim sugovornikom smo imali malo više sreće. Njega smo konkretno pitali je li se nelegalno uzgojene površine mogu baš tako lako "zamračiti" od nadležnih inspekcijskih tijela? On nam je ispričao model rada u crnoj zoni.

– Postoji pravilo da žive školjke jedino mogu ići u promet preko otpremnog centra. Ali, u zadnju godinu i po' do dvije godine ljudi se toga ne pridržavaju. To van znači kako se sva ona roba koja nije išla preko toga automatski prodaje na crno. I kada imate izdanu fakturu na 20 ili 30 posto robe, a sve ostalo ide na crno, e onda vam je to ta situacija koja se nekim dijelom spominje u tom tekstu. Ali, reći ću van i ovo – ništa to nije sporno sa strane školjkara, koliko je sporno sa strane inspekcija koje ne provode svoj posao – tako nam je rezimirao stanje stvari na terenu.

'Virtualni plac'

Smatra i kako nadležna tijela to moraju kontrolirati. A da bi to radili kako treba, po propisu i zakonu, onda i moraju, tako drži, stupiti u kontakt s proizvođačima, prodavačima, trgovcima, restoranima, tržnicama, svim karikama u lancu distribuiranja blaga iz Malostonskog zaljeva.

No, tu netko očito ne radi svoj posao, pa se događa model "prigode beru jagode".

– Problema je i prije bilo, ali je sada sve još više eskaliralo u koroni. Izoliranost, zatvorenost, manja kupovna moć, nemogućnost plasiranja na prijašnje tržište, doveli su do enormnog gubitka koji se odrazio na naše poslovanje. A onda se dogodio i "virtualni plac" koji se definitivno može ubrojiti u takav koncept rada. Jer, ako je ikada itko izdao račun i ako je ikada itko tu robu koja se nudi od ruku do vrata proveo preko otpravnog centra, evo ja bih dao svoju glavu. A masu se toga provelo baš tako. To je prodaja na crno, kroz neizdavanje računa. Klasika rada na svim razinama. Inspekcije i svi to znaju, i nitko ne obraća na to pažnju. I tko će to kontrolirat?! Ništa se neće riješit bez inspekcijskog nadzora. Previše san van reka, bolje da san šutija i straj me da se ne sazna da je to iz mojih usta izišlo – saznali smo stanje stvari.

image
Joško Ponoš/Cropix

Predsjednica sve negira

Sporne konstrukcije iz objavljenog teksta na stonskom portalu neugodno su iznenadile, štoviše čak i šokirale Mariju Radić, predsjednicu udruge Stonski školjkari.

Marija je negirala postojanje nelegalnih uzgojnih površina, tvrdeći kako se točno zna svaka stavka koncesijskih ugovora. Tvrdi kako se prema očevidnicima točno za svaku godinu zna i koliko je prodano mušula i kamenica, koliko ima naselja mlađi, dovršene i nedovršene proizvodnje, te gubitaka.

– Nemam pojma o čemu se tu govori, moram priznati kako sam jako iznenađena. Nemam podataka o nelegalnim poslovima, držim da takvih nelegalnih površina nema, a ako spominjete otpremne centre, onda moram kazati i kako kroz njih školjke moraju proći da bi izašle na tržište. To je pokazatelj stanja školjki i nema veze s prodajom. Prodaja ima veze s očevidnicima. Što se mene tiče, ja sa svima imam urednu suradnju, za druge ne znam. Ne, ne, ja u izjave o sivoj zoni ne mogu ulaziti, mogu kazati za sebe, a za druge ne znam. Nemam podataka o takvim situacijama i u svom se poslu isključivo držim poslovanja u strogom zakonskom okviru. To je strašno o čemu pričate, o tome što je tu napisano, baš me rastužuje – veli čelnica udruge, držeći kako svaki uzgajivač koji želi proširenje zna u koje se zone može ići i u koje ne.

Rezolutna je u stavu da točku na i u ovom problemu trebaju staviti inspekcije.

Samo gubitak točan?

– Koliko znam svi mi koji radimo imamo koncesije, legalno poslujemo i unosimo redovno podatke. Inspekcija je ta koja bi trebala ići u kontrolu, ona je ta koja je mjerodavna. Jedino s čime se mogu složiti je brojka od 80 posto gubitka koju mi uzgajivači bilježimo, i jedino što nas može spasiti je pokretanje turizma, dolazak gostiju. Nadamo im se iskreno, s obzirom na to da će mortalitet školjaka biti veliki, nismo prodali količine, a štete su već tu. Mi direktno ovisimo o turizmu jer sve te količine proizvedenih školjaka imaju put u pravcu turističkih objekata. Baš sam šokirana da u javnosti kruže takve priče, to je takva šteta – veli Marija.

AMERIČKA INICIJATIVA: Otkup pet milijuna kamenica za obnovu njihovih staništa


Višak školjki, problem koji u globalnoj epizodi pandemije muči naše uzgajivače, ima potencijalnu mogućnost rješavanja kroz projekt koji spominju Amerikanci.

Riječ je o kampanji jedne nevladine udruge koja je, potaknuta izvješćem o ugroženim radnim mjestima u školjkarskoj industriji, inicirala rješenje o otkupu pet milijuna kamenica. Njima bi se naselili brojni grebeni gdje kamenica nedostaje.

Kao što svi ističu, to je apsolutno win-win rješenje kojim svi dobivaju: čuvaju se radna mjesta, a s druge strane se obnavljaju prirodne populacije kamenica na mjestima gdje ih je preostalo vrlo malo.

No, kada bi se ovakav koncept preselilo na naše more, replicirao je dr. sc. Alen Soldo iz Centra za studije mora Sveučilišta u Splitu, naišlo bi se na niz problema. Prvi je taj što nitko ne zna sa sigurnošću koliko se kamenica i dagnji kod nas uopće uzgaja, što je i sam izvukao kao podatak iz objavljenog članka na stonskom portalu. I tako se opet vraćamo na početak.

26. studeni 2024 01:01