StoryEditor
Ostaloodlazak klasika

Kipar Ivan Kožarić, autor spomenika A. G. Matošu, Prizemljenoga sunca i niza skulptura, bio je velikan koji je svijetu darivao ljepotu

Piše PSD.
16. studenog 2020. - 11:05
Ivan Kožarić, uvijek kreativan i mlad duhom  Ranko Šuvar/Cropix

Istaknuti hrvatski kipar, akademik Ivan Kožarić umro je jučer u 100. godini u Zagrebu, izvijestili su u nedjelju navečer iz umjetnikove obitelji.

"Danas je u Zagrebu, u 100. godini života, preminuo naš dragi umjetnik, kipar, akademik Ivan Kožarić. Kao obitelj tugujemo nad velikim gubitkom, ali smo istovremeno skromni, ponizni i duboko očarani pred veličinom njega samog, njegovog djela i ljepote koje je poklonio ovom svijetu. Počivaj nam u miru Ivane Kožariću", stoji u objavi obitelji Kožarić.

Akademik Ivan Kožarić rođen je 10. lipnja 1921. godine u Petrinji. Kiparstvo na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu upisuje 1943., a diplomira 1947. godine, dok 1949. završava specijalku kod prof. Antuna Augustinčića, a izlagati počinje 1953., samostalno od 1955. godine.

image
U  atelieru
Neja Markičević/Cropix

Godine 1959/60. Kožarić nekoliko mjeseci boravi u Parizu kao stipendist Fonda "Moša Pijade". To je razdoblje vrlo važno za njegovo bolje upoznavanje s europskom umjetnošću, ali i za provjeru vlastitih kreativnih potencijala. Posredstvom francuskog kritičara Jacquesa Lassaignea, koji ga posebno uvažava, surađuje s Galerijom "Maguy" čiji mu vlasnik otkupljuje više radova. Unatoč povoljnim okolnostima i mogućnosti da ostane u Parizu, Kožarić se vraća u Zagreb odlučivši karijeru nastaviti u domovini.

OD VENECIJE DO SAO PAOLA

Početkom šesdezetih Kožarić je član Gorgone, grupe koja okuplja najznačajnija imena suvremene hrvatske umjetnosti.

Izlagao je na mnogim važnim međunarodnim izložbama kao što su Biennale u Veneciji (1976.) i Biennale u Sao Paolu (1979.).

Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama, kao i u muzejima u zemlji i svijetu.

image
Prizemljeno sunce u Bogovićevoj ulici u Zagrebu
Iva Rodić Novak

Zastupljen je u antologijama svjetske i europske skulpture (Michel Seuphor: La sculpture de ce siecle; Nouveau dictionnaire de la sculpture moderne, izdanje Fernand Hazan, 1970.). Više njegovih skulptura trajno je postavljeno u vanjskim prostorima medu kojima i one najpoznatije, spomenik A. G. Matošu i Prizemljeno sunce u Zagrebu.

Dobitnik je brojnih nagrada za svoj rad. Posljednju, nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo, dobio je 1997. godine, a iste godine postao je i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Izlagao je na šezdesetak samostalnih i oko dvije stotine skupnih izložbi, u zemlji i inozemstvu, stoji na stranicama HAZU-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

24. siječanj 2021 08:58