StoryEditorOCM
PrimorjeNAKON GODINA BORBE, NAZIRU SE BOLJA VREMENA ZA DOLE

Gotovo polovica kuća je napuštena, ali dolaskom vode sve bi se moglo promijeniti!

Piše Dubravka Marjanović Ladašić
23. rujna 2022. - 18:47

Mjesto Doli u Dubrovačkom primorju u 21. stoljeću još nema vodu iz vodovoda, na što mještani upozoravaju niz godina - dosad bezuspješno. No, upravo ovih dana njihove težnje i nade poprimaju realne okvire jer je, kako kaže Pero Brbora, mještanin i predsjednik Uprave zaklade Mihanović, odluka o financiranju izgradnje vodoopskrbnog sustava u Dolima u iznosu od 27 milijuna kuna blizu potpisivanja:

- Nadamo se da će s time konačno taj problem biti riješen. Ostaje dalje obaveza izbora izvođača i da se radovi što prije započnu. Po našem mišljenju, to bi moglo biti s Nove godine, ukoliko se nabava obavi sukladno pravilima EU. Radi se o provedbi Nacionalnog programa za otpornost i oporavak gdje se dobiva 80 posto bespovratnih sredstava, dok 10 posto financiraju Hrvatske vode i 10 posto lokalna samouprava - nada se Pero Brbora.

image

Pero Brbora, predsjednik Uprave Zaklade Mihanović

Tonći Plazibat/cropix/

 

PRIPREME SU U TIJEKU

 

Sve ovo potvrđuje i odgovor iz dubrovačkog Vodovoda:

- Vodoopskrba naselja Doli riješit će se korištenjem vlastitog izvora, s obzirom da se na području tog naselja nalaze dvije bušotine za koje je utvrđeno da imaju zadovoljavajuću izdašnost, te mogu zadovoljiti potrebe tamošnjeg stanovništva za pitkom vodom - stoji u  odgovoru. - Procijenjena vrijednost ukupne investicije je 26,8 milijuna kuna te je stoga Vodovod Dubrovnik zatražio sufinanciranje ovog projekta od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Hrvatskih voda, a nedavno je isto odobreno putem Mehanizma za oporavak i otpornost te je donesena odluka o bespovratnoj dodjeli 80% iznosa prihvatljivih troškova.

- Trenutno su u tijeku pripreme za potpisivanje ugovora o sufinanciranju, a nakon čega će biti raspisana javna nabava za ovaj projekt. Po dovršetku procesa javne nabave namjerava se krenuti s radovima, a procjena je da će isti biti započeti u narednoj godini - zaključili su u odgovoru iz Vodovoda.

 

NEKAD NAJRAZVIJENIJE SELO

 

- Doli, Osojnik i Janjina su prije Drugog svjetskog rata bila tri najbrojnija sela - podsjeća nadalje Pero Brbora. - Imala su preko 500 stanovnika, a sad su Dole doživjele potpuni demografski kolaps. Članak u Jutarnjem listu za vrijeme Kraljevine Jugoslavije bio je objavljen pod naslovom ‘Doli, najrazvijenije selo‘ - ističe.

Naš sugovornik jedan je od 150 stanovnika ovog lijepog mjesta blizu mora koji ga nikad nije htio napustiti. Doli imaju i nekoliko mladih obitelji s malom djecom, kao što je obitelj Konjuh koja ljeti, kad su svi na okupu, broji 14 članova, od toga šestoro djece. Mladi kirurg Periša Konjuh radi u Općoj bolnici Dubrovnik i svaki dan 45 kilometara u jednom smjeru vozi na posao.

- U gornjem dijelu sela imamo staru kuću, a otac je devedesetih sagradio kuću ispod magistrale, bliže moru. Vodu smo uvijek štedjeli, od malih nogu smo tako navikli. Ali tek kad sam se oženio i osnovao familiju, postao sam svjestan kako je ne imati vodu - kaže Periša.

image

Mladi kirurg Periša Konjuh s obitelji živi u Dolima

Tonći Plazibat/cropix/

Iz svake njihove riječi isijava ljubav za njihovo rodno mjesto iz kojeg su ponikli, za obitelj, za korijene. Nije to ni čudo - život u Dolima je miran, skladan, prirodan, a postat će zasigurno puno praktičniji kad dobiju vodu iz vodovoda.

Ono što ih još trenutno muči jest cijena vode iz cisterni koju sada plaćaju, najvišu u ovom dijelu svijeta, o čemu Periša kaže:

- Dok ne dobijemo vodovod, nastavit ćemo plaćati cijenu vode iz cisterni koju nam dovoze vatrogasci. U kući imamo gustijernu od šest vagona koja nije dostatna za našu veliku obitelj, posebno ljeti, kad se vrlo brzo isprazni. Vodu nam osigurava Dobrovoljno vatrogasno društvo. Naš načelnik kaže da Općina sufinancira vodu u Dolima, ali kad čovjek zagrebe malo dublje, shvati da nisu dali ni lipe za subvenciju vode u Dolima, nego tu vodu dovodi DVD po cijeni koja je izmišljena. Kao gost jedne od sjednica Općinskog vijeća postavio sam pitanje kako se izračunava ta cijena, a načelnik mi je odgovorio da ne može odgovoriti jer se nije pripremio, te da mu pitanje pošaljem pismeno. Od toga je prošlo dva i pol mjeseca, odgovor nisam dobio - kazuje Periša Konjuh, pa pojašnjava da subvencionirana cisterna, koja nosi 8 kubika vode, košta 130 kuna.

- Svaka familija ima pravo na dvije subvencionirane cisterne mjesečno. Ta subvencija cijenom ispada 16,25 kuna za kubik vode, a u Slanome je kubik vode iz vodovoda 9,45 kuna. Zašto govorim da to nije subvencionirano? Zato što nam vodu dovodi DVD, čiji su ljudi za svaku pohvalu, ali Općina za DVD daje godišnje 150.000 kuna. To je zakonska obveza Općine i to nema veze s vodom u Dolima, nego se namiruju iz tog iznosa i dovoze nam vodu. Moraju platiti dva čovjeka kojima se s tim iznosom ne mogu isplatiti plaće, da ne nabrajam gorivo, održavanje vozila i vatrogasne opreme. Zato moraju sami doći do novca i preko svojih udruga traže razliku da bi mogli nama dovoziti vodu - pojašnjava Konjuh.

image

Periša Konjuh je vaskularni kirurg u Općoj bolnici Dubrovnik i stalni stanovnik sela Doli

Tonći Plazibat/cropix/

- Nakon te dvije subvencionirane cisterne, ide treća koja se plaća 300 kuna, što je 37 kuna za kubik vode. U odnosu na Slano, dakle, četiri puta skuplje! Nakon pobune, cijena je smanjena na 250 kuna, ali ovo kao da je placa, pa ćemo cijenu mijenjati kako kome odgovara... Dokad će ići ta cijena i zašto je to iskomercijalizirano kad je voda ljudsko pravo? - rezignirano će Periša Konjuh. - Odgovor zašto je to tako dan danas nismo dobili. Kad je ovo ljeto gorjelo blizu Slanoga, nama nije mogla doći voda jer su vatrogasci gasili požar. Srećom da je izgašen u roku dva dana jer bismo doslovce bili žedni - ističe.

 

STVARI ĆE SE PROMIJENITI

 

Što se tiče opstanka u ovom dijelu Primorja, Pero Brbora zaziva i realizaciju projekata koji bi na području Dola otvorili nova radna mjesta. Tu misli i na projekt Tri sestrice, koji podržavaju i nadaju se da će se prići realizaciji, iako se ona, kako kaže, odužila.

- Nekoliko desetaka, ako i ne stotinu ljudi bi se ovdje nastanilo da imaju gdje raditi - rezonira. - Problem je sela što je u zadnjih 30-tak godina praktično ostalo bez svih usluga koje smo kao djeca imali, a to je osnovna škola, prodavaonica, pošta... Bila je tu Ribarska zadruga koja je imala oko 40 zaposlenih ribara, bilo je Dalmacijabilje koje je zapošljavalo 20-tak ljudi. Od toga svega ništa nije ostalo, jedino Zaklada Mihanovića koja će dogodine proslaviti 100-godišnjicu svog djelovanja - ističe Pero Brbora. - Ali stvari bi se trebale promijeniti čim započnu radovi na vodovodu - optimističan je.

image

Pero Brbora tu je rođen i nikad nije ni promislio ostaviti mjesto svojih korijena

Tonći Plazibat/cropix/

U selu je puno napuštenih kuća - oko 40 posto, njegova je procjena. Bilo bi divno da se oni koji su se odselili jer tu nije bilo uvjeta za život vrate na svoja ognjišta.

- Vodovod je jedan od preduvjeta, ali i ti projekti koji su u tijeku, pa bi se poboljšala struktura stanovništa. U nas vam je većina stanovništva stara između 75 i 95 godina!

Većina tog stanovništva koje spominje Pero pilo je vodu iz korita u kamenu izdubenom, lokava ili puča, pa tako i on sam, i nikad ga, kako kaže, stomak nije zabolio. No, ljudi su uvijek željeli riješiti taj problem vodonapajanja:

- Posao vodoistraživanja na području Dola započeo je krajem 60-tih, pa krajem 70-tih, kad je inženjer Stanko Jurdana radio s rašljama, tako su ljudi pokušali doći do vode i kopali ručno bunare, a sve to financirali svojim sredstvima. Međutim, voda je dolazila u te bunare cijeđenjem tla, to nije bio pravi protok podzemnih voda u dovoljnim količinama. Tijekom zime je bilo relativno dovoljno vode, ali preko ljeta bi presušili. Onda smo 2006. i 2008. s Hrvatskim vodama bušili bušotine na kojima su pronađene podzemne vode. Radovi su financirani sredstvima Hrvatskih voda, Općine, Županije i Zaklade - prisjeća se.

Iznio nam je Pero Brbora cijelu kronologiju vodoistražnih radova čija su kruna upravo te dvije bušotine, s kojih će konačno poteći voda iz vodovoda u njihove domove. Nakon niza peripetija, konačno je 2021. godine izdana građevinska dozvola za tri faze tj. za cjevovod Banići-Smokvina-Doli. Održana je tematska sjednica u Općini Dubrovačko primorje gdje je utanačeno da treća faza u naselju Doli započne realizacijom kao prva faza te kao posebni i neovisni sustav opskrbe vodom, pojašnjava Pero Brbora.

- Konačno, 2022., Vodovod Dubrovnik sukladno dogovoru, aplicira projekt kroz natječaj za 2022. putem Hrvatskih voda - zaokružuje cijelu priču.

Prije odlaska obišli smo bušotine koje će Dolima donijeti vodu i, ako Bog da, vratiti mu mladost. Selo je podijeljeno u nekoliko zaselaka, svako sa svojom ljepotom; ljudi nas putem pozdravljaju kao domaću čeljad. Dan je prekrasan, čovjek bi tu mogao ostati do večeri napojen mirom. Ne sumnjamo da će, kad prođe vodovod, mnogi poželjeti vratiti se svojim korijenima.

 

OSAM GODINA DOKUMENTACIJE

 

- U Općini Dubrovačko primorje po pitanju vodoopskrbe stanje je takvo da naselja od Imotice do Visočana, te Slano, Banići i Majkovi imaju izgrađen vodoopskrbni sustav, dok ostala naselja nemaju - stoji u odgovoru na naša pitanja načelnika Općine Nikola Knežić.

image

Nikola Knežić

Tonči Plazibat/hanza Media/

- Trenutno se radi na pripremi i realizaciji više projekata vodoopskrbe, i to u naseljima Doli i Smokvina, gdje se prije 8 godina u suradnji Vodovoda i Općine započelo s izradom potrebne dokumentacije. Ishodovane su lokacijska i građevinska dozvola, riješili se imovinsko-pravni odnosi, da bi se pristupilo izradi potrebnih ekoloških elaborata i aplikacije za kandidiranje na EU fondove.

- Građevinska dozvola je izdana u ožujku 2021. Nakon toga su se izradile studije i aplikacija, te se isti projekt - prva faza naselja Doli - kandidirao na Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji u ime EU i Vlade RH provode Hrvatske vode. Isti je prošao sve administrativne provjere i ušao na listu za financiranje. Potpis ugovora između Vodovoda i NPOO očekuje se u listopadu ove godine - najavio je načelnik.

. Nakon potpisa ugovora provest će se natječaj za izbor izvođača, te se u prvoj polovici 2023. očekuje početak izgradnje prve faze vodoopskrbe naselja Doli. Predviđeno trajanje radova je oko 15 mjeseci od uvođenja izvođača u posao. Vrijednost radova prve faze je 25 milijuna kuna, dok jevrijednost sljedeće faze 45 milijuna kuna - rekao je Knežić.

- Projekt izgradnje vodoopskrbe Lisačko-čepikućke vale koji obuhvaća osam naselja - Lisac, Čepikuće, Podimoč, Podgora, Trnovica, Točionik, Trnova i Mravinca - u izradi je potrebne tehničke dokumentacije. Izrađen je idejni projekt i trenutno je u fazi ishodovanja lokacijske dozvole, nakon koje bi se pristupilo izradi glavnog projekta, ishodovanju građevinske dozvole i rješavanju imovinsko-pravbnih odnosa. Nakon završetka izrade kompletne projektno-tehničke dokumentacije, projekt će se kandidirati na EU i nacionalne fondove za osiguranje sredstava za građenje. Kod ovog projekta je nezahvalno prognozirati konkretne rokove, a predviđena vrijednost radova je oko 40 milijuna kuna - istaknuo je Nikola Knežić.

- Vodoopskrba istočnog dijela općine - Majkovi-Grbljava-Ratac - u fazi je da su ishodovane sve potrebne dozvole i osigurana financijska sredstva. Izgrađena je prva faza projekta naselja Majkovi. Trenutno je u postupku izbor izvođača za drugu fazu koja obuhvaća Grbljavu i sve njene zaseoke, Prljeviće, Rajkoviće, Podosojnik i Kunju ljut kao i naselje Dubravica koje pripada Gradu Dubrovniku. Nakon izbora izvođača, radovi bi se trebali izvesti u roku od jedne godine.

- Nakon izvođenja ovih radova, nastavit će se s izradom projektne dokumentacije za dio naselja Majkovi-Ratac. Vrijednost radova koji je u postupku izbora izvođača je oko 9 milijuna kuna.

Progovorili smo i o razlozima tako dugotrajne izrade dokumentacije da bi radovi uopće započeli, a kamoli završili:

- Jasno je da je dinamika svih radova možda iz pogleda stanovnika izgleda sporo, ali ako se uzme u obzir da treba oko 100 milijuna kuna za završiti cjelokupnu vodoopskrbu općine, a imajući u vidu ograničenost proračunskih sredstava, jednostavno nije moguće previše ubrzati cjelokupno izvođenje. Tu nam je prioritet povlačiti novce iz EU fondova i nacionalnih natječaja, jer sami jednostavno nismo u mogućnosti sve skupa isfinancirati - zaključio je Knežić.

21. studeni 2024 21:52