StoryEditorOCM
KonavleMOGUĆA ALTERNATIVA

Pogranična cesta u Konavlima bi mogla rasteretiti Karasoviće, a od rata je zatrpana! Lasić: Nije to granični prijelaz!

Piše Gabrijela Bijelić
20. studenog 2024. - 07:27

Zašto je pogranična cesta poviše Dubravke zapuštena, obrasla u draču i zatrpana kamenjem, a nekad je bila itekako prometna? Ovih dana više je Konavljana postavilo to pitanje putem društvenih mreža:

- Par kilometara ima iz Gornje Dubravke ili Mrcina ima do granice sa BiH, a i sa Crnom Gorom.

Ova granica je zatrpana kamenom još iz doba 90-tih. Tako stoji sad, a možda će i vazda? Nikoga, ama nikoga izgleda nije briga o važnosti i prometu ove ceste, a prvenstveno zbog prosperiteta ovog dijela Konavala, a i rasterećenja jednog dijela magistrale. Rimljani su došli i gradili ceste, Francuzi gradili, Austrija itd, a mi ih držimo zatrpane. Rat je bio i paso, nije se nikad zaboravijo, ali treba živjet i vodit brigu da mladost ostaje doma – stoji u objavi iz FB grupe ‘Zavazda Konavle‘.

image

Pogled na konavoske vrleti

Bozo Radic /Cropix

Potaknula je ona živu raspravu i izvan društvenih mreža, čak je bilo i prijedloga da se put osposobi po modelu iz Dubrovačkog primorja, gdje postoji ‘pomoćni‘ prijelaz Imotica – Duži za pogranični promet. Tijekom ljeta ta se cestovna veza radi lakšeg prelaska granice s BiH privremeno prekategorizirala u međunarodni granični prijelaz dok zimi preko nje mogu prelaziti samo stanovnici pograničnog područja s posebnom propusnicom.

Konavoski načelnik Božo Lasić ne vidi nikakve sličnosti u tom pogledu:

- Ovo kod nas nema nikakve veze s graničnim prijelazom. Nikad nije ni bio službeni, a sad dulje vrijeme uopće nije u funkciji. Nema šanse da ga se osposobi kao što neki predlažu, jer za to nema uvjeta. Prema zakonu se zna koji su službeni granični prijelazi prema Bosni i Hercegovini. I da hoćemo gore nešto takvo otvoriti, prema schengenskim pravilima to je neizvedivo. Jednog dana kad BiH uđe u Europsku uniju, o tome bi se moglo razmišljati, ali neće to tako skoro. Prije rata moglo se koristiti taj pravac, bili smo jedna država i normalno se prolazilo tim putem iz Trebinja prema Herceg Novom. Oni su probili drugi put koji ide poviše ovog, tako da za aktiviranjem našeg zasad nema nikakve ni potrebe ni svrhe – objasnio je načelnik Lasić.

image

Božo Lasić, načelnik Konavala

Tonći Plazibat/Cropix

Upitan mogu li se barem s puta ukloniti prepreke od drače i kamenih gromada, kaže:

- Stijene je tu natrpala država, da se ne može tuda prolaziti i činiti šteta i kojekakve gluposti... znate kako to ide. Cesta je jednostavno zatvorena i tu nema graničnog prijelaza niti prolaza. U protivnom bi se ovaj pravac mogao koristiti za različite druge poslove koji nisu baš legalni. Prijevoz migranata, švercane robe, droge, da dalje ne nabrajam. Ovaj pravac se nikad nije spominjao kao granični prijelaz. Jedini službeni prijelaz na ovom području su Karasovići prema Crnoj Gori, a na Ivanici se ide prema BiH, kao i u Metkoviću i u Neumu. Poviše Dubravke ne. Smatram da uopće ne bi bilo pametno bilo što poduzimati oko otvaranja prijelaza. Možda bi nekome odgovarao takav ‘tranzit‘, ali mislim da bi nama samo donio probleme – kazao je Lasić na temu pogranične ‘prometnice‘ koja je, prema kazivanju mještana, u posljednje vrijeme često pod nadzorom ophodnji pogranične policije. Navodno i zbog šverca mesa i cigareta pa do raznih opijata.

- Ta vam se cesta radila 1970-tih da bi oni iz Trebinja mogli lakše sići do nas, do mora i dalje do Herceg Novog. A kako se rat dogodio, ta se cesta zatvorila i onda su Trebinjci gore iznad dobili neku alternativnu cestu prema Crnoj Gori i tako se povezali s Herceg Novim – napomenuo je načelnik Konavala.

U vezi pogranične ceste iznad naselja Dubravka, iz Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za granicu, u čijoj je nadležnosti definiranje lokacija graničnih prijelaza nam odgovaraju:

image

Međunarodni granični prijelaz Gornji Brgat

Tonci Plazibat/Cropix

- Što se tiče otvaranja novih graničnih prijelaza ili redefiniranja statusa postojećih, važno je naglasiti da su takve odluke rezultat bilateralnih dogovora, odnosno sporazuma između Republike Hrvatske i susjednih država. Sam proces uspostave graničnih prijelaza podrazumijeva postupak koji vodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a uključuje usuglašavanje s drugim nadležnim institucijama, dok infrastrukturni segment (gradnja i održavanje objekata) vodi Sektor za izgradnju i održavanje graničnih prijelaza koji djeluje pri Ministarstvu financija – objasnili su nam iz MUP-a, pa su se dotaknuli Međunarodnog graničnog prijelaza Karasovići:

- Uprava za granicu upoznata je s izazovima povećanog prometa na graničnom prijelazu Karasovići, a koji se osobito intenziviraju tijekom turističke sezone. U suradnji s Carinskom upravom poduzima se niz operativnih i organizacijskih mjera radi poboljšanja protočnosti na graničnim prijelazima te reduciranja čekanja svih putnika koji pristupe graničnoj kontroli – pojasnili su nakon što smo pitali bi li i u kolikoj mjeri, da se otvori, cestovni pravac iznad Dubravke u budućnosti mogao rasteretiti promet kroz Konavle koje ljeti guše kolone motoriziranih turista i vozila u tranzitu prema Albaniji.

U godinu ‘odrade‘ 770 tisuća vozila

Granični carinski ured Karasovići, međunarodni je cestovni granični prijelaz otvoren svaki dan cijele godine za promet svih vrsta roba i putnika, a uključuje i stalne carinske procedure oko unosa, uvoza, iznošenja, uvoza, izvoza i provoza roba. Iz Ministarstva financija ljetos su nas izvijestili kako se na Karasovićima godišnje obradi oko 20 tisuća carinskih deklaracija, te kontrolira  2,6 milijuna putnika na ulazu i izlazu iz Republike Hrvatske. U jednoj godini na ovom graničnom prijelazu zabilježe promet od više od 700 tisuća osobnih vozila, oko 30 tisuća autobusa i 40 tisuća teretnih vozila.


 

20. studeni 2024 07:30