U Hrvatskoj tek dva posto ulica i trgova odaje počast zaslužnim ženama, dok čak četiri od sedam najvećih hrvatskih gradova uopće nema ulicu ili trg nazvan po ženama. Pjevačica i voditeljica Ida Prester u okviru akcije TRGni se za ravnopravnost u Zagrebu nedavno je na Trgu hrvatskih velikana istaknula ploču s nazivom ‘Trg hrvatskih velikanki i onih koje će to tek postati’ kako bi upozorila na neravnopravnost u imenovanju ulica i trgova koje nije pošteđen ni Dubrovnik.
Tko je u kvintetu?
Kod nas je tek pet dama zavrijedilo svoje adrese, a uz znamenitu ljepoticu i pjesnikinju Cvijetu Zuzorić i Anicu Bošković, književnicu i sestru znanstvenika Ruđera, u društvu odabranih još je samo lapadska umjetnica i dobrotvorka Flora Jakšić. Počasnoj građanki Dubrovnika britanskoj filozofkinji Kathleen V. Wilkes posvećen je trg ispred crkve sv. Đurđa u Pilama, a u kvintetu je još i većini Dubrovčana nepoznata Nikica Zec.
Slabu zastupljenost žena u nazivlju dubrovačkih ulica i trgova primjećuje i Lidija Begić, hrvatska vodičica godine 2021. koja se među sugrađanima pročula po zimskim tematskim turama poput ‘Tragovima ljubavi od davnina’ i ‘Skrivene crkvice Grada’. Jedna od njezinih tura, posvećena znamenitoj ljepotici i pjesnikinji Cvijeti Zuzorić, uključila je i obilazak ulice s imenom slavne Dubrovkinje, inače vlasnice jedine ‘ženske’ ulice u povijesnoj jezgri.
- Točno je da vlada nejednakost i podzastupljenost žena i svakako bi se to trebalo promijeniti. Kao neki vid opravdanja za sadašnje stanje je indirektna posljedica života u patrijarhalnom sustavu, gdje se sve do 20. stoljeća žene, bez obzira na talent ugled i dostignuća, nisu mogle dovoljno istaknuti u društvu. Sjetimo se samo književnice Ivane Brlić Mažuranić ili Marije Jurić Zagorke, novinarke koja je sigurno bila kvalitetnija od kolega iz redakcije, sve su bile podcijenjene. Žene jednostavno nisu imale priliku doći do izražaja. - primjećuje Lidija Begić i prisjeća se kako su u prošlosti postojale ‘dvojne’ nagrade, primjerice supružnicima Pierreu i Marie Curie pripao je Nobel za otkriće radioaktivnosti. Takav dvojni princip odavanja počast mogao se primijeniti i na neku od dubrovačkih ulica. Primjerice, u Dubrovniku postoji Ulica Nikole Gučetića, dubrovačkog erudita čija je supruga Mara bila podjednako učena, pisala je predgovore njegovim djelima, no o tome se malo zna pa ne čudi što s mužem nije ‘podijelila’ ulicu.
Begić inače smatra kako bi se kod neke buduće ‘revizije’ imena ulica i trgova svakako trebalo povesti računa o većom postotku ženskih imena, poput istaknutih osobnosti iz svijeta umjetnosti.
Beba Beritić još čeka
Prijedloga je već bilo pregršt, dubrovački povjesničar umjetnosti Ivan Viđen ranije je za naš list sastavio malu ‘top listu’ žena koje zaslužuju ulice. On bi rado ‘ženske’ ulice posvetio prvoj kubističkoj slikarici u Dubrovniku Jeleni Dorotki Hofmann ili Zeinaidi Bandur, prvoj afirmiranoj dubrovačkoj slikarici, učenici Emanuela Vidovića.
- Na listi bi se mogla naći i blažena Marija propetog Petković, jedina blaženica iz Dubrovačke biskupije. Sjećam se inicijative gospara Toma Šuljka da se dio između vanjskih i unutarnjih vrata od Pila bez kućnih brojeva nazove ‘Prilaz Dubravke Beritić’, no od tog nije bilo ništa – naveo je Viđen.
