Inačice imena od Sicilije do Poljske
Vlaha možete sresti skoro svugdje, ali pod različitim imenima. Njegov je kult proizvod rane globalizacije, a osim u Europi, prisutan je i na drugim kontinentima. U Armeniji je svetac tako poznat kao Vlasov, Vlasaj i Vlas, u valonskom dijelu Belgije zove se Blaise, a Blaasjes, Blasius i Blazerus u Flandriji. U Švicarskoj je, ovisno o jezičnom području poznat kao Blaise, Blasius, Blasien ili Biagio. Na Siciliji sveca nazivaju Blai i Biace, u Grčkoj je poznat kao Vlasios ili Vlassios, Španjolci ga časte kao Blasa, Velasca i Blasca, Baski kao Belaska, a Kataloncima je on Blai ili Blasi. U Rusiji je svetac štovan kao Vlas, Vlasij i Vlasy, a u Poljskoj kao – Blasej.
U Valoniji ‘odmijenio‘ Svetu Luciju
U Austriji danas postoji nekoliko proslava svetoga Vlaha kroz godinu, ne nužno vezanih za zagovor kod grlobolje. Osim kao zaštitnika poljoprivrednih aktivnosti u planinama, Austrijanci Vlaha štuju i kao zaštitnika postolara. U Belgiji su sveca često zazivale žene u potrazi za dobrim mužem. U mjestu Ogy u Valoniji svetac je bio poznat kao zaštitnik očiju, a zbog sličnosti imena s riječju bladder, mokraćni mjehur, urinarni su putovi također predmet molitvi u flamanskom dijelu Belgije. Štitio je on i od vremenskih neprilika jer riječ blasen na flamanskom znači puhati. U ruralnim područjima Grčke Vlaha se štovalo kao zaštitnika životinja, posebno protiv vukova i šakala. U irskom mjestu Bunclody 3. veljače se blagoslivlju svijeće i grla.
Župne zajednice pod zaštitom svetoga Vlaha, Blaža
Izvan Dubrovačke biskupije tri su župe posvećene svetomu Vlahu. Riječ je o župnim crkvama svetoga Blaža u Zagrebu, u Vodnjanu i Prelošćici na Cresu. Dubrovačka biskupija ima četiri župe svetoga Vlaha, i to u Stonu, Slanom, Janjini i Babinu polju. U Hrvatskoj postoji 12 naselja čija imena vuku podrijetlo od imenice Blaž. Tako u Zagrebačkoj županiji postoji Blaškovec, Blaževdol i Blaževdol Pisarjevački, u Primorsko-goranskoj Blaškovići, Blažići i Blaževci, a u Ličko-senjskoj županiji Blažani. Brodsko-posavska županija diči se Blažević Dolom, Svetoblažje je u Osječko-baranjskoj...
Praščić i svijeća
Dok je prvo čudo Svetoga Vlaha povezano s izlječenjem grlom u vjerničkom puku mnogo poznatije, drugo također intrigira. Legenda kaže kako je Vlaho jednoj siromašnoj ženi spasio praščića kojeg je ugrabio vuk. Kad je Vlaho završio u zatvoru, žena je praščića zaklala i zatočeniku donijela glavu i noge životinje s jednom svijećom i kruhom. Nakon što je blagovao, rekao joj je ?Svake godine žrtvuj jednu svijeću u crkvi koja nosi moje ime i bit ćete obasuti srećom ti i svi koji će te oponašati...‘
Poslovice o Svetom Vlahu
Francuzi su govorili da ako nema snijega ni mraza taj dan, bit će još zime u ožujku. Vjerovali su i da na Svetu Katarinu sardine odlaze, a na Svetoga Vlaha se vraćaju. Talijani su znali reći da na 3. veljače svaka koka nosi jaje, a kad bi se zaklinjali na istinu, govorili su da su spremni da ih Sveti Vlaho uguši ako govore laži. Španjolci su vjerovali da, ako na Svetoga Vlaha pada kiša, više neće biti hladno. Također i da će se zima produljiti još mjesec dana ako na blagdan bude mraza.
(Iz knjige ‘Sveti Vlaho, biskup iz Sebaste‘, MH ogranak Dubrovnik i Europskog doma Dubrovnik)