StoryEditorOCM
DubrovnikNovi neprijatelj okoliša

Pandemijski otpad: raspitali smo se na koji način Čistoća zbrinjava iskorištene zaštitne maske, obratite pažnju gdje ih bacate!

Piše DML
6. travnja 2022. - 21:32

Otkako se na javnim mjestima nose kirurške maske kao zaštita od koronavirusa, često ih vidimo odbačene na pločnicima, u parkovima, pa i na plažama. Završavaju u morima i rijekama te ugrožavaju čistoću voda i opstanak životinja, a oni koji ih olako odbacuju očito zaboravljaju da su tom otpadu potrebne stotine godina da bi se razgradio. Ili ih jednostavno nije briga.

Na novog neprijatelja okoliša upozoravaju i društvene mreže, pune fotografija bačenih maski i rukavica koje se gomilaju na ulicama, parkiralištima i po zelenim površinama. S obzirom da su i potencijalno zarazne, apelira se na osobnu kulturu i savjesno ponašanje zbog kojeg bi se trebale pravilno odložiti u spremnike za otpad koje će zbrinuti vrijedni čistači. U trenutku napasti da masku samo bacite dalje od sebe, valjalo bi se sjetiti barem tih ljudi koji svakodnevno oslobađaju grad od otpada i dovode se u opasnost od raznih zaraza.

image

Odbačena zaštitna maska

Niksa Stipanicev/Cropix

Kirurške maske velikim su dijelom od plastike, a poznato je da je plastični otpad izuzetno štetan za morske ekosustave u kojima uništava morski život. Posvuda prisutne sitne čestice mikroplastike izazivaju dosta znanstvene i medijske pozornosti, pa je i šira javnost saznala da ih konzumiraju mnoge vrste riba, zabunom ih zamjenjujući za hranu. Osim gomilanja u okolišu, plastika tako ugrožava i ljudsko zdravlje jer se putem hranidbenog lanca vraća u naše pjate. Za gotovo milijardu ljudi širom svijeta morska je riba glavni izvor prehrane, a plastika, kažu istraživanja, čini čak 80 posto otpada u oceanima!

Količine medicinskog otpada u cijelom svijetu su u porastu, a suprotno logici, pandemija je smanjila recikliranje diljem svijeta. Neki gradovi u SAD-a obustavili su programe recikliranja jer su se vlasti zabrinule zbog rizika širenja virusa u centrima za reciklažu. I Italija je u vrijeme najtežega razdoblja zaraženim stanovnicima zabranila razvrstavati otpad.

Kako se u Dubrovniku prikupljaju i gdje se odlažu odbačene zaštitne maske, raspitali smo se u gradskoj upravi:

- Prema uputama nadležnih o pravilnom odlaganju zaštitnih maski, iskorištene zaštitne maske, bilo da je riječ o medicinskim maskama, maskama s filterom ili pamučnim maskama, a koje se više ne mogu koristiti treba prije odlaganja spremiti u plastičnu vrećicu, zatvoriti ili zavezati vrećicu ju odložiti u spremnik za miješani otpad. Zaštitne maske koje djelatnici Čistoće zateknu odbačene na javno-prometnim površinama prilikom pometanja zbrinjavaju se zajedno s ostalim otpadom s ulica u mješani komunalni otpad - kažu iz Grada Dubrovnika.

image

Na odlagalištu

Jakov Prkic/Cropix

Iz središnjice Hrvatskog Crvenog križa također podsjećaju kako iskorištene maske treba pohraniti u plastičnu vrećicu, zatvoriti odnosno zavezati vrećicu te potom odložiti u spremnik za miješani otpad. Iskorištene zaštitne maske ne smiju se odlagati bez odgovarajuće plastične zaštite, niti u spremnike za korisni otpad poput bio ili papirnog otpada. Plastične vrećice koriste se jer pružaju bolju izolaciju i tako preveniraju širenje zaraze – ističu iz Crvenog križa i daju upute za rukavice i dezinfekcijska sredstva:

- Zaštitne gumene ili lateks rukavice namijenjene su jednokratnoj uporabi. Jednom korištene zaštitne rukavice odlažu se u plastičnu vrećicu koju treba zatvoriti i tako odložiti u spremnik za miješani komunalni otpad.

- Dezinfekcijska sredstva najčešće su pohranjena u plastičnu ambalažu. Pri njihovom zbrinjavanju potrebno je praznu plastičnu ambalažu isprati vodom i tek potom odložiti u vrećice za plastičnu ambalažu i metal ili u žute spremnike. Ako je ambalaža dezinfekcijskog sredstva za prostor označena nekom od oznaka štetnosti, potrebno ju je odložiti u reciklažnom dvorištu – upućuju.

ŠTETNOST MASKI

Kako nosimo maske, ne podražujemo naš imunološki sustav i ne podsjećamo da bi se trebao aktivirati i održavati svojevrsni imunološki fitness. Tako se već pokazalo da i infekcije virusima, koji u pravilu izazivaju vrlo blage infekcije, zbog kojih tek malo šmrcamo ili imamo blago povišenu temperaturu pa ih najčešće prehodamo, kod odraslih osoba sada mogu izazvati i teže kliničke slike, prenio je Jutarnji list izjavu dr. Irene Tabain, voditeljice Odjela za izravnu virološku dijagnostiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

RIZIK ZA ŽIVOTINJE

Kako je pandemija odmicala, više se ljudi služilo platnenim maskama koje se peru u mašini i mogu se dugo koristiti. No, mnogi se i dalje služe jednokratnim maskama. Aktivisti stalno pozivaju da ih pravilno odlažu u otpad te da prethodno iz njih izvuku vrpce kako bi se smanjio rizik za životinje koje se mogu zaplesti u njih.

27. travanj 2024 15:10