StoryEditorOCM
DubrovnikOBNAVLJA SE

Obišli smo zapuštene gradske stanove u Dubrovniku: Oživjet će šufiti i balkoni, u zidine stiže još stanovnika

Piše Ahmet Kalajdžić
9. lipnja 2024. - 08:40

Najnovija obnova zapuštenog gradskog stana na Prijekom opet je ukazala na problem nekorištenih stambenih objekata u vlasništvu Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije, Republike Hrvatske ili Dubrovačke biskupije.

Nakon aktualne obnove dvaju stanova u gradskom vlasništvu za dvije obitelji s ukupno devetero djece, plan je i oživljavanje gornjih etaža objekata u zidinama. Iz gradske uprave kažu kako je u pripremi javni natječaj za uređenje još tri gradska stana, za što je u proračunu već osigurano još 420 tisuća eura. Tu će se smjestiti još šest višečlanih dubrovačkih obitelji kao doprinos revitalizaciji života u Gradu i ostvarenju održivog Plana upravljanja, ističu.

image

Objekt u Ulici Nikole Božidarevića je u fazi povrata

Ahmet Kalajdžić/

Čije je što?

Grad Dubrovnik smo upitali i za sudbinu nekih objekata na koje su nam ukazali sugrađani. Prvenstveno onaj na adresi Mrtvo zvono (kućni brojevi 4 i 5), dva stana na adresi Ulica od Kaštela 11 i jedan u Ulici Nikole Božidarevića, te stan iznad objekta Udruge hrvatskih ratnih invalida Domovinskog rata na Bunićevoj poljani za koji na Pujiškoj placi kažu da je prazan još od smrti bivšeg stanara, pokojnog dubrovačkog glumca Nika Kovača.

- U izvornom vlasništvu Grada Dubrovnika od toga su dva su stana i to na adresama Mrtvo zvono 5 i Od kaštela 11. S još dva stana Grad upravlja, ali je riječ o objektima u povratu (Mrtvo zvono i Nikole Božidarevića) dok je onaj na Bunićevoj poljani u vlasništvu RH - odgovaraju iz gradske uprave. Dodaju kako su u procesu obnove ima četiri stana – tri na Prijekom i jednog u Ulici od Kaštela. Nadležni upravni odjel izradio je projektnu dokumentaciju, a radove vodi Zavod za obnovu Dubrovnika. Dokumentacija je pripremljena za preostala dva na Prijekom i za stan u Ulici od Kaštela te slijedi javna nabava za te radove koji bi trebali započeti po odabiru izvoditelja. Plan je sve stanove aktivirati putem davanja u najam mladim obiteljima s više djece.

Podsjetimo kako je krajem prošle godine Grad Dubrovnik nakon dugo vremena iskoristio pravo prvokupa za dva stana; četverosobni i trosobni u povijesnoj jezgri, ukupne vrijednosti skoro milijun eura, a oni su već iznajmljeni.

Uz nekretnine na spomenutim adresama naši su nam sugrađani naveli i objekte u Karmenu i na sv.Mariji, jedan u Ulici kneza Hrvaša te dva ruinirana stana na vrhu Palmotićeve ulice i još dva na vrhu Kunićeve ulice, no nisu naveli je li riječ o privatnom ili vlasništvu grada.

image

Dvije zapuštene gradske kuće na adresi Mrtvo zvono 4 i 5 čekaju skoru obnovu

Ahmet Kalajdžić/

Problem prvokupa

Kod spomenutog otkupa stanova grad sve češće koristi zajamčeno pravo prvokupa. S tržišta nekretnina čuje se kako se izlazak na teren i glasovanje Gradskog vijeća o mogućem otkupu realno očekuje unutar 20 dana od dostave ponude gradskoj i županijskoj upravi, ali i da nadležna povjerenstva pregledaju tek 5 posto ponuđenih objekata ili tek jedan od 20 ponuđenih! Stvar dodatno usporava reakcija države koju se za očitanja čeka i punih 60 dana. Do ostvarivanja prava prvokupa dolazi samo ako nekretnine nisu ponuđene za nerealno visoku cijenu, nego stvarnu koju utvrđuju sudski procjenitelji.

I letimičan uvid u službenu internet-stranicu Državne geodetske uprave (uredjenazemlja.hr) te pregled čestica ili objekata po kućnim brojevima pokazuje stvarno vlasničko stanje, iako mnoge mogu zbuniti podaci o tzv. tlocrtnoj a ne stvarnoj površini pojedinih objekata. Primjer za to su i podaci za spomenute kuće na Mrtvom zvonu koje su trenutačno prekrivene samo katranskom ljepenkom a ne i crijepom te već neko vrijeme čekaju na početak obnove.

Sukladno programu Dubrovačke stanogradnje kao dijelu Plana upravljanja povijesnom jezgrom, prvog te vrste u Hrvatskoj, u taj bi stan uskoro trebala useliti višečlana obitelj. Iz Ureda gradonačelnika izvijestili su kako se u sklopu osiguranih sredstava, saniraju i neki zajednički dijelovi zgrade, kako bi boravak u zgradi za sve stanare bio što kvalitetniji i ugodniji.

Kome odgovara nered?

Strancima je teško objasniti kako to da, statistički gledano, u Hrvatskoj a posebno na krajnjem jugu, nikad nije bilo tako mnogo stanova kao danas, dok je istovremeno potražnja stanova sve veća i veća. S druge strane, praznih stanova nije bilo nikad više nego danas. Paradoks se objašnjava nepostojanjem poreza na nekorištene nekretnine (što povećava nesrazmjer broja postojećih i dostupnih stanova) te sezonalnošću turizma visoke profitabilnosti i davanja prednosti apartmanziaciji nad dugoročnim najmom. Domaći koji to mogu pak, čim riješe stambeno pitanje, tragaju za drugom nekretninom koju bi iznajmili i popravili tako kućni budžet.

26. lipanj 2024 12:10