Renesansni ljetnikovac Stjepović-Skočibuha na Boninovu od 27. rujna 2021. zatvoren je zbog opasnosti od urušavanja. Iz sigurnosnih razloga i zaštite na radu izdata je zabrana rada i boravka u tom objektu, pristup zbirkama pohranjenim u tom prostoru. Korisnici građe Dubrovačkih knjižnica upućeni su na fundus Narodne i Znanstvene knjižnice, kao i uslugu međuknjižnične posudbe, a rješenje za smještaj traži se u suradnji s Gradom Dubrovnikom. Jelena Bogdanović, ravnateljica Dubrovačkih knjižnica kaže kako su u žurnoj potrazi za prostorom u koji će smjestiti knjižničku građu a riječ je o pola milijuna jedinica! Da je ljetnikovac Stjepović Skočibuha u građevinski lošem stanju mogao je i do sada vidjeti svaki korisnik.
- Nije to nova priča, ljetnikovac je u teškom stanju već godinama, još smo 2018, radili ekspertizu koja je pokazala projne procjepe na objeku, a kako stalno trese ti se procjepi povećavaju i zaista je jako opasno boraviti u tom prostoru. Sad smo bili prisilljeni poduzeti urgentne mjere da se građa izmjesti, Potrebno nam je puno, preko 1500 četvornih metara prostora gdje bi izmjestili su građu, a svi znaju kako Dubrovnik stoji s prostorom, odnosno nema ga – govori J. Bogdanović. Dodaje kao je u Skočibuhi smještena zbirka obveznog primjerka, priručni fond, zbirka općeg fonda odnosno pola milijuna jedinica. Prema službenim podacima s knjižničke mrežne stanice renesansni ljetnikovac Stjepović-Skočibuha na Boninovu služi kao zatvoreno spremište u čijem se Odjelu pohrane građe čuvaju ostale zbirke Znanstvene knjižnice Dubrovnik, a to su: Zbirka obveznog primjerka (knjiga, serijskih publikacija, službenih publikacija, AV građe, sitnog tiska, zemljopisnih karata i ostale) s preko 360 tisuća jedinica građe, Zbirke općeg fonda S i S1 s preko 52.914 jedinica građe te dio Priručno-referentne zbirke sa 7 240 jedinica građe.
- Ovo su problemi koji traju već 30 godina, a koji su se trebali rješavati sustavno. Mi od 2019. Godine imamo novi Zakon o knjižnicama, za kojim su išli pravilnici o skrbi i zaštiti građe i jednostavno moramo raditi u skladu s našim stručnim pravilima i o nema više prostora za čekanje – govori ravnateljica.
Nakon što se privremeno skloni građa ostaje pitanje obnove dvorca Stjepović Skočibuha koji ima i imovinsko pravne problema, odnosno u vlasništvu je države. - Grad Dubrovnik se 2016. godine žalio na rješenje kojim je dvorac predan u vlasništvo države i u tijeku je pokušaj povrata ljetnikovca Gradu Dubroviku za potrebe naše Znanstvene knjižnice. Nadamo se da će doći do dogovora i mimo suda, napominje ravnateljica Bogdanović.
Ljetnikovac na Stjepović Skočibuha koji se gradio između 1574. i 1588. godine izuzetan je po mnogim svojim obilježjima: po posvemašnjem osamostaljenju ladanjske kuće i njezinu središnjem postavu u vrtni prostor, po smještaju stubišta u jednu od bočnih prostorija i po pojavi međukatova. Po nekim obilježjima, međutim, ovaj je ljetnikovac i potpuno neusporediv u svojoj sredini: po organizaciji pročelja i po specifičnoj organizaciji vrta na dvije terase. Ta su obilježja uvjetovala i tipološko određenje ljetnikovca, piše Nada Grujić s Instituta za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu 1989. Godine navodeći kako je ljetnikovac već jednom pogrešno obnovljen zbog temeljitog neshvaćanja njegovih vrijednosti. Dok prvonavedena obilježja, po mnogim kasnijim primjerima što slijede ovaj ljetnikovac, postaju općim odrednicama dubrovačke ladanjske arhitekture, druga navedena obilježja nemaju na ovom području niti uzora niti su ikada bila ponovljena, zapisala je N. Grujić.