Da je brza cesta Dubrovnik – Zračna luka neophodna, svakog dana nas podsjećaju kolone automobila koje u ovim ljetnim špicama na Jadranskoj magistrali gotovo spajaju Dubrovnik i Čilipe. Riječ je o prometnici u duljini oko 27 kilometara, no u cestovnom smislu je riječ o izgradnji ukupno oko 50 kilometara cesta. Cesta je u planovima već desetljećima, no tek je ovog tjedna na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, te Dubrovačko-neretvanske županije objavljena Studija o utjecaju na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik, i započela javna rasprava u kojoj su pozvani sudjelovati i građani.
Predviđeno je da se na novoj cesti koja će se s čvorištima i jedanaest spojnih cesta graditi u četiri faze graditi jedan most, 11 vijadukata, podvožnjak, 4 tunela i 31 cestovni propust.
Prva faza obuhvaća dio prometnica i objekata na istočnoj strani mosta dr. Franje Tuđmana i to: ceste C-1 i C-2 s pripadajućim čvorištima na državnim cestama te tunel Gruž. Druga faza obuhvaća glavnu trasu s čvorištima i pripadajućim spojnim cestama od čvora „Dubrovnik zapad” do čvora „Dubrovnik istok”, treća izgradnju spojne ceste od čvora „Ilijina glavica” do čvora „Dubrovnik istok” i glavne trase planirane ceste d čvora „Dubrovnik istok” sve do čvora „Cavtat”. U četvrtoj fazi planirana je izgradnja brze ceste od čvora Cavtat do čvora Čilipi i priključak na Jadransku magistralu.
Upravo je ta prva faza i ekološki utjecaj ove gradnje na područje Rijeke dubrovačke razlog što se dubrovački Gradski kotar Komolac već dugo bori protiv trase koja je predložena za gradnju kroz područja zaštićenog krajobraza Rijeke dubrovačke.
Tomo Kristović, predsjednik GK Komolac. Najavljuje sastanak za petak navečer u kotaru gdje će dogovoriti koje će korake poduzeti do 5. rujna, a koje pravno mogu napraviti. Nadam se da ćemo organizirati i zbor građana do javne rasprave.
- Mi smo protiv predložene trase kroz rijeku dubrovačku koja prolazi duž izvora pitke vode od Prijevora, Dračeva Sela i Petrova Sela pa sve do Šumeta. Stojimo pri istom načelu da smo protiv toga, a ako se želi nešto napraviti najbolje je od Mosta dr Franja Tuđmana tunelom iza Sustjepana i Čajkovića i da izlazi na cestu Komolac – Brgat. Vjerojatno je da ćemo ići s tim prijedlogom, no to ćemo tek usuglasiti na sastanku – kaže T. Kristović.
Dodaje kako će napraviti sve što im omogućuje Zakon i Statut Grada Dubrovnika i neće, kaže Kristović, „ostati bez ispaljena metka”. Gradski kotar Komolac organizirao je u svibnju potpisivanje peticije u kotaru protiv predložene trase buduće brze ceste za što su skupili oko dvije tisuće potpisa.
- Gradski kotar Komolac je teritorijalno najveći, a najmanji je po broju građana. To smo radili volonterski u kotaru, a nadali smo se da će nam se pridružiti i Gradski kotar Mokošica koji je isto na području Rijeke dubrovačke, nisu imali razumijevanja, tražili su grace period da razmisle, a njima su kao zalijepljena usta i nitko ništa ne govori – govori Kristović.
Javna rasprava o Studiji će trajati 30 dana, do 14. rujna. Javno izlaganje o Studiji će se održati 5. rujna u 17 sati u zgradi Kampusa, odnosno stare bolnice, a bez sumnje neće biti malo zainteresiranih.
Studija se može pogledati te upisati primjedbe u prostorijama Grada Dubrovnika, Općine Župa dubrovačka i Općine Konavle u vremenu od 9 do 12. sati. Primjedbe se mogu dostaviti i pisanim putem na adresu – Dubrovačko-neretvanska županija, Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove, Vukovarska 16.