Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradilo je Nacrt prijedloga novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Očekivalo se da taj zakon uvede reda u priobalju, a već i prije objave prijedloga unio je nemir među građanima. Kako nacrt još nije predmet javnog savjetovanja, široj javnosti nije poznato što to točno piše u tekstu i je li opravdana bojazan udruge Pokret otoka koja upozorava na moguće ograničenje opće upotrebe pomorskog dobra, njegovo ograđivanje pa i naplatu ulaska na plaže.
- U nacrtu prijedloga novog zakona dvojbeni su članci kojima se omogućuje davanje zatvorenog tipa koncesije i ograničavanje pristupa na pomorsko dobro – kaže Marko Giljača, član dubrovačke stranke Srđ je Grad i vijećnik Županijske skupštine, koji je imao priliku vidjeti nacrt zakona.
Bodljikava žica
Giljača ističe kako je javno savjetovanje planirano u rujnu, no da su već u pripremi zakona trebale biti uključene udruge, osobito Pokret otoka koji okuplja aktiviste svih otočkih zajednica, gdje najbolje svjedoče posljedicama zakonskih odredaba.
- Aktivisti su bili spremni dati svoj doprinos, čak su sudjelovali u pripremi prvog nacrta, ali su isključeni kad je došlo do promjene državne tajnice i drugih osoba iz Ministarstva koje su radile na prijedlogu. Tek u završnoj fazi izrade nacrta su poslali nešto zatraživši mišljenje, ali to je tek smokvin list kako bi kasnije mogli reći da su aktivisti sudjelovali. Aktivno sudjelovanje znači zajednički rad na tekstu zakona. To se nije dogodilo – tvrdi županijski vijećnik.
Još su proljetos iz Ministarstva plasirali informacije kako će se prijedlogom novog zakona štošta promijeniti, pa i strože kažnjavati devastacija obale. Je li to uistinu tako, javnost će vidjeti u rujnu, tijekom javnog savjetovanja o prijedlogu zakona.
- Očekujem da će ljudi s cijele obale, od Prevlake do Pule, u rujnu jasno i glasno dati do znanja da ne žele zatvorene koncesije ni plaže kojima je ograničen pristup javnosti. Posljedica restrikcije pristupa javnom pomorskom dobru je i potencijalna naplata ulaska na plaže. Sjetimo se, osamdesetih godina smo u Dubrovniku plaćali ulaz na Banje ili plažu Hotela Libertas, ali prihodi od tih minimalnih ulaznica su išli na održavanje kupališta. Sad govorimo o sasvim drugačijem principu. Tamo gdje bi davatelj koncesije omogućio zatvorenu koncesiju i naplatu, bilo bi to u svrhu maksimalizacije profita. Nemam problem s tim da ljudi rade, ostvaruju prihode od svog rada i iznajmljuju ležaljke, ali imam problem da prihod ostvaruju od zabrane pristupa pomorskom dobru. Nećemo se valjda vraćati unatrag kad smo već izborili pravo svih građana na pristup pomorskom javnom dobru. Sjetimo se prvog prosvjeda u Dubrovniku nakon što je Uwe Geiser dao ograditi plažu Hotela President bodljikavom žicom. Dakle, postoji senzibilitet za ovu temu. Ovo nije pitanje političkih opcija nego nužnog očuvanja kvalitete života ljudi koji žive uz more – komentira Giljača.
Što kaže važeći zakon?
Nema te plaže u Dubrovniku gdje koncesionar ili zaštitar građaninu smije zabraniti pristup kupalištu, naplatiti mu ulaz ili tjerati ljude zauzimanjem plaža praznim dormijerama. Stav županijske uprave je dosad bio da se na dubrovačkom području ne dodjeljuju koncesije zatvorenog tipa, iako su one zakonom dopuštene, kaže Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko-neretvanske županije. Napominje kako se godinama govori o izmjenama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Početkom godine je imenovana radna skupina za izradu prijedloga u kojoj Klaić predstavlja Dubrovačko-neretvansku županiju, no ističe kako prijedlog još nije gotov.
- Ako govorimo o mogućnosti zatvaranja i ograđivanja plaža te naplate ulaza, sve je to moguće i sada, već postoji u zakonu koji je na snazi je od 2003. godine. Kad Županijskoj skupštini predlažemo koncesiju, po zakonu možemo reći da se neka plaža ogradi, omogući naplata ulaznica, da koncesionar plaća veću naknadu, itd. Međutim, nikad to nismo koristili! Postajala takva mogućnost u zakonu ili ne, nemamo namjeru to koristiti u praksi – kaže pročelnik Klaić.