S izmjenama i dopunama Zakona o radu koji je stupio na snagu ove godine, rad nedjeljom je i dalje dozvoljen u svim djelatnostima, ali je novost da se više vrednuje. Satnica za rad nedjeljom plaća se 50 posto više u odnosu na redovnu satnicu. Do sada su poslodavci nedjelje radnicima plaćali 30 do 35 posto. Ono što posebno zaokuplja javnost je kako će se regulirati rad nedjeljom u trgovačkoj djelatnosti. Naime, prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o trgovini koji je u proceduri, reguliraju se ‘pravila igre‘ u trgovini, a prema njima prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom i u dane blagdana uz predviđene iznimke. Tako se, prema predloženom, zbog potrebe turističkih regija, trgovcu dopušta da može samostalno odrediti 16 radnih nedjelja godišnje. No, 16 radnih nedjelja, otprilike su četiri mjeseca, a što je s pod i predsezonom u tim turističkim regijama?
- To je nesuvislo za turističke destinacije. Po nacionalno klasifikaciji djelatnosti primjerice suvenirnice koje su po defaultu sadržaj za turiste, razvrstane su pod trgovinom. Nema specijaliziranih trgovina tako da će tu nastati problem. Kod nas se, kad se kolokvijalno kaže trgovina, svi referiraju na samoposluge i šoping centre. Mislim da je to trebalo ostaviti na volju poslodavcima i djelatnicima, naravno uz poštovanje zakonske regulative - kaže Nikolina Farčić predsjednica Ceha ugostitelja županijske Obrtničke komore. Na pitanje o ugostiteljskoj djelatnosti i (ne)radnim nedjeljama kaže:
- Pretpostavljam da su shvatili da ugostiteljska djelatnosti mora biti na raspolaganju glavnoj gospodarskoj grani turizmu i da tu ne mogu limitirati i ukidati nedjelje nego ih više vrednovati i valorizirati u smislu obaveze prema djelatnicima koji te nedjelje odrađuju – kaže Farčić.
Dolores Lujić, područna povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske osvrnuvši se na izmjene Zakona o trgovini, naglašava kako su mnogi trgovci tražili izuzeće od predloženih odredbi.
- Ne znam što će s tim biti, neki izuzeci su već napravljeni, primjerice, benzinske crpke, odmah se to uvidjelo, i izuzete su od toga. Pretpostavljam da će doći do još izuzetaka, jer nisu u prvi mah predvidjeli sve te specifičnosti. Mnogi koji ne mogu poslovati na način da rade samo 16 nedjelja u godini su tražili izuzeće – kaže Lujić.
Kad je o (ne)radnim nedjeljama ističe kako se među djelatnicima sve više spominje da bi htjeli imati slobodnu nedjelju, dok je prije bilo svejedno hoće li neradna biti subota ili nedjelja.
- Mnogim radnicima taj rad nedjeljom bi nešto podigao plaću jer unazad nekoliko godina plaće su bile u razini minimalne plaće, sada su nešto veće. Bolje im je bilo biti slobodan subotom pa nedjeljom raditi jer bi te četiri nedjelje osjetili na plaći – kaže sindikalna povjerenica. Djelatnicima napominje sljedeće:
- Onome tko radi nedjeljom tih 50 posto uvećane plaće mora se platiti sukladno punoj plaći, dakle, ne na neku minimalnu plaću nego cijelu, da ih ne bi zakinuli u obračunu. Također, moraju imati jedan slobodan dan u tjednu, ako ne može biti nedjeljom, mora biti neki drugi dan. Na to treba paziti.
Iako 16 radnih nedjelja još nije zaživjelo u praksi, situacija je kakva je i bila godinu prije, pitali smo dubrovačke zaposlenike u trgovini što oni misle o radu nedjeljom.
- Logično je da ponekad treba raditi nedjeljom. Uglavnom u ljetnim mjesecima mi cvjećari radimo i subotom i nedjeljom jer je usko vezano za posao. Trgovina kao trgovina ne radi, ali kad treba raditi, treba. Čak i taj rad nedjeljom je iz nužde jer takav je posao, isto kao što radi bolnica ili policija, tako i mi – kaže nam Dragica pa dodaje:
- Ljudima treba platiti njihov rad. Mislim da 80 posto ljudi nije niti protiv tog rada nedjeljom ako će u tjednu dobiti slobodan dan. Poznanici koji rade nedjeljom dodatno su plaćeni to znam, je li to dovoljno, o tom-potom. Ali rade svi. Čemu sva ta ‘fama‘, samo treba djelatnika platiti i to je to.
Oliver tvrdi kako on uvijek radi kad drugi ljudi ne rade, pa je navikao.
- Kad je moj tata radio od 7 do 15 sati, mogli ste navit sat po njemu koliko se poštovalo radno vrijeme. Mislim da su ta vremena prošla. Adekvatno plaćen radnik je najbolji radnik, a je li to nedjelja, ponedjeljak, utorak, on kad zna da će za svoj rad dobit naknadu s kojom može živjet, mislim da većina problema pada u vodu. Znam masu djece koja je otišla vani radit, zašto, zbog egzistencije jer tamo od svoje plaće mogu živjet. Kad sam tek počinjao radit, mama mi je rekla ‘prvo plati radnika, a tebi što ostane‘. To su takva vremena bila, tako je bilo naučeno. Da je tako ne bi bilo problema. Ni s nedjeljama ni s ičim – kaže sugrađanin pa tvrdi kako smo turistički grad pa sukladno tome valja raditi nedjeljom.
- Svi smo u lancu povezani, kad je taj lanac prije dvije godine načela korona svi smo osjetili da nije dobro ne radit. Samo plati čovjeka pošteno i pošteno se ponašaj prema njemu, čovjek će svaki radit.
Karolina već godinama ne radi nedjeljom i to joj je super.
- Voljela bih da je svima tako. Da nedjelja bude obiteljska, meni to odgovara.
Na pitanje što joj je nedostajalo kada je radila nedjeljom kaže:
- Falilo mi je ić na misu jer sam vjernica, objed s obitelji jer većinom sam radila ujutro. Da mi i više plate ne bih nedjelju radila. Puno je važniji mir, kad znate da je nedjelja slobodna, da ste taj dan s obitelji. Nije potrebno da trgovina za prehranu ili robu radi nedjeljom, možete sve to u subotu odraditi i kupiti. Talijani ne rade subotom, sve je zatvoreno. To postane stvar navike.
Dado i Boris rade ljetne nedjelje.
- Jedan dan u tjednu treba biti slobodan, ne mora bit nedjelja. Ako je u pitanju turizam svaki dan se treba radit nevezano je li nedjelja ili blagdan. Nitko nema ništa protiv rada nedjeljom samo da se adekvatno plati. Uvijek sam radio kod dobrih poslodavaca pa su uredno plaćali i rad nedjeljom i prekovremene, ali znam prijatelje kojima nije ispoštovano sve što je trebalo, ma nije isplaćena ni plaća – kaže Dado. I oni spominju kako se prije radno vrijeme poštovalo, a sada imaš osjećaj da stalno moraš biti dostupan.
Jedna trgovkinja nikad nije radila nedjeljom ali, kaže, suosjeća s onima koji taj dan moraju raditi.
- Smatram da žurne službe kao vatrogasci, hitna, moraju raditi jer bez toga ne možemo, ali što se tiče primjerice butiga od prehrane imamo svi dovoljno vremena za to obaviti tijekom tjedna. Neka ljudi imaju slobodnu nedjelju, neka uživaju s obitelji. Nijemci, Austrijanci ne rade nedjeljom, mislim da je to obiteljski dan i da nikome ništa neće falit ako jedan dan ne idemo u butige. Normalno je da će radit restoran ili kafić, pa turistički smo grad, ali oni koji ne moraju, zašto bi radili?