GRAĐANI UZVRAĆAJU GRADSKIM OCIMA: ‘Ajmo se zamijenit – vi platite klime, a mi ćemo platiti montažu!

Vlasnici i korisnici klimatizacijskih uređaja unutar povijesne jezgre dužni su kroz pet godina način postavljanja uređaja uskladiti s Odlukom o komunalnom redu. Pojednostavljeno, vanjske jedinice klima na pročeljima objekata ne smiju biti vidljive s površine javne namjene.

- Grad Dubrovnik će u suradnji sa Zavodom za obnovu i Konzervatorskim odjelom financirati projekt provođenje obveze vlasnika-korisnika u slučajevima gdje se utvrdi obveza demontaže postojeće vanjske jedinice uređaja te postavljanje novog uređaja. Financirat će se demontaža stare i montaža nove klime, a vlasnici-korisnici snose trošak nabave novog uređaja. Uređaji koji po isteku pet godina ne budu postavljeni na propisani način, bit će uklonjeni, a vlasnici prekršajno kažnjeni – poručuju iz gradske uprave i nastavljaju:



- Zbog stanja u prostoru i već narušene vrijednosti povijesne cjeline, sve navedeno će se provoditi u suradnji s Konzervatorskim odjelom i prema smjernicama Ministarstva kulture RH. Vrijeme prilagodbe od pet godina je ostavljeno kao primjereno razdoblje u kojem vlasnik-korisnik koji ima obvezu premještanja klime može odlučiti hoće li premjestiti postojeću ili kupiti i postaviti novu – kažu iz Upravnog odjela za poslove gradonačelnika.Ako je klimatizacijski uređaj nemoguće postaviti nevidljivo s javne površine, Odluka o komunalnom redu i za to ima rješenje:
- Iznimno se oprema i uređaj mogu postaviti na vanjske dijelove zgrade ali moraju biti na visini od najmanje 3,5 metara od kote terena. Kapanje vode iz klimatizacijskih uređaja ne smije se izvoditi na javnu površinu.
 

Nije isto meni i njemu

Doskočilo se tako rješenju problema koji se godinama ponavljao, a prešutno odobravao od nadležnih. Jer kvalitetno rješenje od njih nije ponuđeno, osim pravila sadržanih u Odluci o komunalnom redu. Da je za bilo koji zahvat na vanjskim dijelovima zgrada u Gradu potrebno ishoditi odobrenje konzervatora i ptice znaju. Je li se to poštovalo? Nije. A za potvrdu dovoljno je podignuti pogled u bilo kojoj gradskoj ulici. Nekad se čini kako strši više vanjskih jedinica klima nego ima prozora. Da ne spominjemo one puno veće i jače nužne za gospodarsku djelatnost.Tko će utvrditi treba li klima promijeniti mjesto, hoće li netko sam izići na teren ili doći na poziv, gdje i koga zazvati, tko će procijeniti je li moguće klimu postaviti da bi bila funkcionalna, treba li stanovnik unutar zidina i za postavljanje klime izraditi projekt... kad se ostavi puno toga nedorečenog, ljudi postaju skeptični. Pitali smo stanovnike povijesne jezgre za mišljenje. Odgovori su svakojaki, a pitanja stanovnika je pregršt.

– Ako si kupio klimu prije dvije godine, kupovat novu nema baš smisla. Đe je to đe nama odgovara klima? Nije isto meni, njemu... Ako misle meni reći da kupim klimu pa da će mi je oni neđe sakrit, to me ne zanima. Nema smisla. Ako će to biti neka nova izvedba, neki novi sustav možda za cijelu zgradu, možda će i biti bolje – kaže Antonio Đanović i pita se:
- Samo koliko para i koliko će trebat‘ platit‘ još toga osim klime?




Sugrađanin Lukša Malohodžić pak ima ideju:
- Da smo pametni, našla bi se tvrtka gdje bi Grad kupio određenu količinu klima za 20, 30 posto nižu cijenu i onda bi građani otkupili od Grada tu klimu. Pa ako je puna cijena klime dvije tisuće kuna, nek‘ bude tisuću i sto kuna. Jedino tako, da se ide na količinu – predlaže. Brine ga i dužina instalacije odnosno mjesto gdje bi se postavljale vanjske jedinice u odnosu na unutarnju jer ‘mogu je postavit na 30 metara pa koliko će mi ohladit ta klima?‘
 

Mogu li ja?

- Nisam sigurna koliko možemo financijski dozvolit‘ novu klimu u trenutačnim uvjetima. Grad će financirat postavljanje, kažu. Mogli bi se zamijenit‘. Što oni ne financiraju klime, a mi ih sami postavimo? A opet ćemo mi platit ovoga ‘ko će razradit‘ projekt. Mogu li ja? – kroz osmijeh će Marija Popović.



Stanovnica povijesne jezgre Marina Barišić ne koristi klima uređaj, ali ispod prozora ima ih i previše koje dosta smetaju.
- Iskreno, više mi smeta taj fizički izgled čak često mi to znaju i gosti komentirati tijekom vođenja. Čula sam da je u Veneciji sve riješeno u potkrovlju s tim centralnim sistemima koji hlade cijelu zgradu. Kod nas je možda kompliciranije zbog vlasničkih odnosa unutar zgrada – kaže Marina i ističe dodatni problem: 



- Imate ulice u kojima je temperatura viša dva, tri stupnja jer klime pušu vani i zagrijavaju. Najbolje bi bilo da te vanjske jedinice idu u zrak jer se ovako zagrijava grad. A gdje su ispušne cijevi iz restorana? To isto izlazi na ulicu, pa svi ti mirisi. Kad bi se i to riješilo, bilo bi super.
Svi su suglasni u jednome – malo je toga jasno. U Gradu ima kuća sa tri stana, svaki na svom katu, nema krova ni kanala sa strane, gdje u tom slučaju sa klimom, pitaju se neki.
Predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović podsjeća kako je Zavod za obnovu Dubrovnika 2016. krenuo u projekt centralnog rješenja klimatizacije stare gradske jezgre. Čak je 2018. predstavljena Studija sustava grijanja i hlađenja u povijesnoj jezgri na morsku vodu. Takav sustav s toplinskom pumpom već postoji u Gradu i opskrbljuje zgradu gradske uprave, kino Slobodu, kazalište Marina Držića i Knežev dvor.
 

Preko tisuću

- Neprihvatljivo je da se ušlo u to a da se nije došlo do nikakvog rješenja. Na Gradu Dubrovniku je da konačno fine s projektom grijanja i hlađenja i onda možemo djelovat‘. Jedan od uvjeta za rješenje klimatizacijskih jedinica nije došao od gradske uprave nego UNESCO-a i sukladno tome moramo to riješiti. Problem je u tom našem kočenju generalnog rješenja. Dok generalno rješenje ne bude definirano što i kako, ne bih volio da ovo bude samo slovo na papiru, gdje se mi kao bavimo nekakvim problemom a nismo učinili ništa da ga riješimo – poručuje Krstulović.



Apelira na Grad da konačno pođe u drugu fazu spomenutog projekta kako bi se utvrdilo postoje li mogućnosti da se takav sustav instalira u povijesnoj jezgri.
- Kako EU s velikim iznosima financira projekte održivog razvoja, grijanje i hlađenje na more je sigurno nešto što nas ne bi koštalo puno para jer možemo povući europska sredstva. Samo nam fali znanje i volja da se konačno uhvatimo ukoštac s time – poručuje predsjednik kotara Grad.

Prema podacima Zavoda za obnovu, utvrđeno je da broj vanjskih klimatizacijskih jedinica u povijesnoj jezgri prelazi 1000. S obzirom na broj apartmana, ugostiteljskih objekata, trgovina i naposljetku stanovnika, jer oni su uvijek u manjini, reklo bi se da broj klima unutar zidina dobrano prelazi tisućicu. Više od 90 posto njih trebat će učiniti nevidljivim. Bit će to pravi izazov i još jedna u nizu privilegija na grbači stanovnika spomeničke cjeline.




- Konzervatorski odjel u Dubrovniku, u skladu sa sustavom mjera zaštite za povijesnu cjelinu, ne dopušta postavljanje vanjskih jedinica klimatizacijskih uređaja na pročeljima građevina te se na takve zahtjeve sve do sada isključivo negativno očitovao – odgovaraju konzervatori na pitanje koliko su odobrenja izdali za postavljanje klima uređaja u Gradu.
Na pitanje kakva je procedura ako stanovnik Grada želi postaviti klimu, kažu:
- Temeljem podnesenog zahtjeva stranke, Konzervatorski odjel će nastojati, u okviru mogućnosti koje diktiraju zadatosti pojedine građevine i u okviru tehnoloških mogućnosti, iznaći prihvatljivo rješenje klimatizacije te za to temeljem usklađene projektne dokumentacije izdati prethodno odobrenje.