Književnik, pjesnik i povjesničar Goran Cvjetinović početkom godine objavio je antiratni roman “Nono Raguseo” koji kroz dva vremenska slijeda prati pripadnike jedne obitelji od početka 19. do konca 20. stoljeća. Autor se u svom zaista opsežnom i sadržajnom djelu dotaknuo brojnih događaja i osoba iz dubrovačke, balkanske i svjetske povijesti, a ubacivši u te brojne kontekste svoje fiktivne likove s njihovim sudbinama, stvorio je štivo koje se brzo čita i koje se nekad čini tako stvarnim, a zapravo je puka imaginacija. Međutim, na brojnim mjestima čitatelji će prepoznati spomenute osobe, događaje i okolnosti, što Cvjetinovićevo djelo čini intrigantnijim, ali i provokativnijim.
PODLI PLANOVI BEČKOG DVORA
Izjavili ste kako Vas je na pisanje romana nagnalo iskrivljavanje povijesti, ali i želja da čitatelje upoznate s teškim i tužnim razdobljem dubrovačke prošlosti, 19. stoljećem i gladi koja je tada vladala. Zašto se o tome inače tako malo piše?
Mi uglavnom glorificiramo doba Republike, ali i to činimo ne ulazeći u detalje. Uvijek se navodi sjaj, blještavilo i zlatno doba 15. i 16. stoljeća. O tome neprestano pričamo, ali ne istražujemo, jako slabo poznajemo svoju povijest, bez obzira što znamo kad je koja crkva ili palača sagrađena ili se natječemo tko je i kad krivo izgovorio neku riječ i je li to dubrovački ili nije. To 19. stoljeće je kronologija propasti, potonuće slavne Republike u čemer i jad. Da u nekada drugom po bogatstvu gradu na svijetu ljudi umiru od gladi - zvuči nestvarno. Uzrok je samo jedan. Okupacija i podli planovi bečkog dvora.
Više pročitajte u tiskanom izdanju Dubrovačkog vjesnika!