Nedavno je u izdanju Fakulteta prirodnih znanosti” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli objavljen udžbenik “Dizajn i menadžment mrijestilišta školjkaša”, zajednički rad četvoro autora - Ane Gavrilović, Jurice Jug-Dujakovića, Ane Ljubičić i Nevena Iveše, koji su, zahvaljujući vlastitom iskustvu opisali uzgojne postupke u proizvodnji mlađi školjkaša u mrijestilištu. Iako je knjiga primarno namijenjena studentima prirodnih i biotehnoloških usmjerenja, autori se nadaju da će koristiti sadašnjim i budućim uzgajivačima i poduzetnicima koji su dovoljno dalekovidni da sagledaju potencijal školjkarstva u Hrvatskoj.
U knjizi su detaljno korak po korak uz brojne ilustracije opisane sve aktivnosti i oprema potrebni za održavanje optimalnih uvjeta uzgoja. Tako ovaj udžbenik, uz opis organizma školjkaša, predstavlja potpuni vodič za izgradnju i proizvodnju mlađi školjkaša u kontrtoliranim uvjetima mrijestilišta kao zatvorenog objekta i prvi je takav u Hrvatskoj.
Dan svetog Josipa u Dubrovačko-neretvanskoj županiji poznat je i kao “Dan malostonske kamenice”, početak ranoproljetnog doba kada je kamenica najpunija i najukusnija. Proslava ovog dana u Stonu ponovo nas je podsjetila na ovaj nedovoljno iskorišteni kulinarski reusurs. U svijetu postoji više vrsta kamenica, a ova vrsta koja se uzgaja u Jadranu - europska plosnata kamenica, poznata je kao najcjenjenija delikatesa. Zaštitni je znak stonskog područja još od rimskog doba, a od listopada 2020. naziv “Malostonska kamenica” zaštićen je oznakom izvornosti na razini Europske unije, čime je i službeno postala 28. hrvatski proizvod zaštićenog naziva.
Udžbenik “Dizajn i menadžment mrijestilišta školjkaša” zajednički je rad četvoro autora koji su uspješno opisali uzgojne postupke u proizvodnji mlađi školjkaša u mrijestilištu u kontroliranim uvjetima. Takav udžbenmik ne postoji na hrvatskom jeziku kao što ne postoji takav detaljan opis uzgoja mlađi europske plosnate kamenice uopće. Osim toga detaljan morfološki i anatomski opis plosnate kamenice nije dostupan našim studentima na hrvatskom jeziku kao ni opis njene fiziologije. Zato knjiga ima vrijednost u teoretskoj naobrazbi stuidenata biologije, zananostima o moru i biotehnologije kao i u praktičnoj upotrebi stećenih znanja (dr. Damir Kapetanović, Institut Ruđer Bošković)
Udžbenik daje detaljan prikaz anatomije i morfologije školjkaša na koji se logično veže tehnologija uzgoja njihove mlađi u kontroliranom prostoru mrijestilišta. Morfo-fiziološke značajke i razvojni ciklus školjkaša opisan je na 40 stranica vrlo jasno i koncizno te predstavlja korisno štivo za studente prirodnih znanosti, posebno biologije mora i akvakulture. U opisu dizajna, gradnje mrjestilišta i potrebne opreme za takav objekt dano je dovoljno podataka i objašnjenja koji mogu predstavljati potpuni vodič za izgradnju mrijestilišta školjkaša. Uzgojni postupci su opisani jasno i jednostavno i potkrepljeni teoratskim podacima (dr. Jakša Bolotin, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku)
Autori spomenutog udžbenika ističu kako je potražnja ove delikatese, koja je odavno trebala postati jedan od zaštitnih znakova naše kulinarske ponude, već je godinama veća od proizvodnje te su i raniji hrvatski strateški planovi za razvoj akvakulture uključivali mjere za povećanje njezine proizvodnje. Nažalost, za to usprkos dugogodišnjoj tradiciji, postoji nekoliko prepreka. Prva i najvažnija je nesigurna opskrba nasadnim materijalom za postojeće farme kamenica, a nove je bez toga teško i zamisliti. Osnova je svake uspješne biološke proizvodnje osiguranje dovoljne količine kvalitetne mlađi, koja se u hrvatskom uzgoju kamenice još uvijek zasniva na sakupljanju ličinaka i mlađi iz prirodne sredine. To uvelike spriječava strateški planirano povećanje proizvodnje, jer je ono ograničeno i nepredvidivo zbog nesigurne količine i kvalitete proizvoda, kao i nemogućnosti sigurnog snabdijevanja tržišta predvidivom količinom i jednakom kvalitetom tijekom cijele godine. Iako je ovaj problem posebno uočljiv u uzgoju kamenice, slična je situacija s nekoliko vrsta kućica, posebno s brbavicom, te s jakopskom kapicom. Sve je navedeno dovelo do potrebe za razvitkom tehnologije mrijesta i izgradnjom mrijestilišta, a upravo je malostonska kamenica bila poticaj i prva vrsta čija je tehnologija mriješćenja uspješno razrađena u MARIBIC-u na Bistrini u okviru projekata koje je financirao Hrvatski institut za tehnologiju još početkom ovog stoljeća. Međutim iako odavno postoji interes uzgajivača, komercijalno mrijestilište još uvijek ne postoji.
Mrijestilišta su objekti u kojima se obavlja mrijest, odnosno oplodnja jajnih stanica morskih životinja, uglavnom riba, školjkaša i rakova. Iako je mrijest osnovna proizvodna aktivnost svakog takvog objekta, u većini se mrijestllišta obavlja i inkubacija oplođenih jaja te daljnji uzgoj ličinaka do faze metamorfoze, kada mladi školjkaš ili riba dobiva oblik i prepoznatljivost odraslog organizma. Tako se prizvedena mlađ onda kao konačni proizvod iz mrijestilišta prodaje farmama kao nasadni materijal za daljnji uzgoj ili se njime, puštanjem u prirodni okoliš, pokušavaju obogatiti prirodne populacije.
Uzgoj konzumnih školjkaša na farmama bazira se na prirodnoj ishrani, odnosno filtraciji suspendiranih tvari iz ambijentalnog mora u prirodnom okolišu. To su rijetke uzgojene životinje čija kvaliteta, okus i imidž zdrave hrane ostaju nepromijenjeni uzgojnim postupkom. Uzgojena i divlja kamenica, brbavica ili dagnja jedu istu prirodnu hranu i žive u istom prirodnom okolišu. Izvor su kvalitetnih bjelančevina, nezasićenih masnih kiselina i minerala a konzumiraju se isključivo u svježe ili blago termički obrađene.
