Strukovna grupa hotelijera HGK – Županijske komore Dubrovnik održana je u Hotelu Lapad. Iz prezentacije rezultata poslovanja hotelijera za dvanaest mjeseci 2016. godine izdvajamo sljedeće:
Broj noćenja i dolazaka turista u 2016. godini u DNŽ veći je za 11% u odnosu na 2015.; U gradu Dubrovniku ostvareno je više 13% noćenja i 11% dolazaka. Od ostalih turističkih odredišta najveće povećanje je imala Župa dubrovačka, koja je ostvarila 12% noćenja više te 22% dolazaka više nego u prethodnoj godini;
Smještajni kapaciteti u DNŽ su se povećali za 12% u odnosu na 2015. godinu, što predstavlja 9.313 novih postelja u Županiji. Najveće povećanje broja postelja dogodilo se u privatnom smještaju, s rastom od 20% ili 8.555 postelje, dok je broj postelja u hotelskom smještaju veći za 1% ili 206 postelje u odnosu na 2015. godinu;
U strukturi smještajnih kapaciteta Županije, nastavlja se trend pada udjela hotelskih postelja te povećanja udjela postelja u privatnom smještaju (hotelski smještaj čini 29% od ukupnog broja postelja i ostvaruje 49% svih noćenja u DNŽ u 2016. godini, dok privatni smještaj u strukturi postelja sudjeluje sa 60% i ostvaruje 44% svih noćenja).
Smještajni kapaciteti su se u DNŽ u 2016. godini povećali za ukupno 9.313 postelje, od toga je u hotelima povećanje za 206 postelje, a u privatnom smještaju zabilježeno je 8.555 postelje više nego 2015.
Isti trend prati struktura smještaja i noćenja u Gradu. Udio hotelskih kapaciteta u ukupnim smještajnim kapacitetima Dubrovnika bio je 38% u 2016. godini, a udio u strukturi noćenja 60%, dok je udio broja postelja privatnog smještaja u smještajnim kapacitetima Grada bio 57%, a udio u ukupnom broju noćenja 38%
Smještajni kapaciteti su se u Dubrovniku u 2016. godini povećali za ukupno 2.498 novih postelja, od toga je 2.384 novih postelja otvoreno u privatnom smještaju, 139 postelje u kampovima, a u hotelima u Gradu je u 2016. godini bilo čak 25 postelja manje nego godinu ranije;
U promatranom razdoblju sve županije Jadranske regije ostvarile su porast noćenja: Splitsko-dalmatinska županija zabilježila je najveći rast od 12%, sljedi je Dubrovačko-neretvanska s rastom od 11%, Istarska županija 10%, Primorsko-goranska 7%, Ličko-senjska 6%, Zadarska 5% i Šibensko-kninska županija 3%;
Iako po prosječnom broju dana boravka turista i dalje zaostajemo za prosjekom RH (5 dana), zadržan je prošlogodišnji prosijek od 4,3 dana boravka. Jedino Ličko-senjska županija s 3,7 dana ima ostvaren manji prosječan broj dana boravaka od naše Županije. Najveći prosječni broj dana boravka (6,1 dana) ostvarile su Šibensko-kninska i Istarska županija;
Grad Dubrovnik s 3.371.075 ostvarenih noćenja u 2016. godini vodeći je grad u Hrvatskoj, slijedi ga Rovinj s 3.329.703 noćenja i Zagreb s 2.016.107 noćenja. Prema broju dolazaka prednjači Zagreb s 1.152.598 dolazaka turista, a Dubrovnik je s 987.567 dolazaka drugi po redu u RH.
54% svih turista dolazi individualno i oni ostvaruju 55% svih noćenja u Županiji; Smještajni kapaciteti Dubrovačko-neretvanske županije su 8% ukupnih smještajnih kapaciteta Hrvatske, po broju postelja, s kojima DNŽ ostvaruje udio od 9% u ukupnom broju noćenja Hrvatske;
Najveći apsolutni i indeksni porast ostvarenih noćenja u DNŽ u 2016. godini, zabilježen je s tržišta UK (28% ili 259.157 noćenja više). U DNŽ su se ponovno među prvih deset odredišta pojavili Španjolci.
Zamjetan je porast broja noćenja turista iz: BIH za 19%, USA za 12%, Slovenije za 10% te iz Poljske za 9%; Češki turisti ostaju najdulje, s prosječnim brojem od 7,8 dana, a Španjolci najkraće 2,6 dana;
U Gradu je najveći porast zabilježen sa tržišta: UK (24%), Francuske (15%) te SAD i Španjolske za (10%). Po ostvarenim noćenjima Francuzi se penju na drugo mjesto, dok su u 2015.g. bili na četvrtom.
Financijski rezultati hotelijera temelje se na rezultatima anketa hotelskih kuća (53 hotela) Dubrovačko-neretvanske županije. Anketni uzorak predstavlja 60% od ukupnog broja postelja svih hotela naše Županije u 2016. g., koji su ostvarili 70% svih noćenja u hotelima u Županiji.
Hotelske kuće iz ove ankete na razini Županije u 2016. godini ostvarile su 7% noćenja više nego u 2015. godini. Broj soba veći je za 3%, a broj postelja za 4% u odnosu na 2015. godinu;
Ukupni financijski pokazatelji poslovanja znatno su bolji nego godinu ranije, a samo su dvije hotelske kuće iskazale gubitak. Poslovni prihodi anketiranih hotela na razini Županije porasli su za 14%, a poslovni rashodi za 8%. Sličan je trend bio i kod ukupnih prihoda, koji su rasli za 16%, dok su ukupni rashodi rasli za 6%. Financijski rashodi smanjeni su za 23%;
Anketirani hoteli na razini Grada ostvarili su 8% više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su im kapaciteti (broj soba i postelja) ostali na istoj razini. Poslovni prihodi povećani su za 10%, a poslovni rashodi za 4%. Ukupni rashodi anketiranih hotela Grada veći su za 2%, a ukupni prihodi su rasli za 12%. Ostvaren je pad financijskih rashoda za 27%.
Hotelske kuće u DNŽ prosječno su radile 255 dana (7 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 154 dana pune zauzetosti, što je 5 dana više nego lani.
Hotelske kuće u Gradu prosječno su radile 270 dana (14 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 168 dana pune zauzetosti, što je 11 dana više nego u prethodnoj godini;
Hoteli s 4 i 5* prosječno su radili 277 dana (16 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 167 dana pune zauzetosti, 8 dana više nego lani.
Hoteli s 2 i 3* prosječno su radili 204 dana (14 dana manje nego lani), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 120 dana pune zauzetosti, 6 dana manje nego lani.
Prosječna cijena jednog noćenja po hotelu na razini Županije je iznosila 405kn, dok je na razini Grada iznosila 464kn. U hotelima s 2 i 3* u DNŽ prosječna cijena noćenja iznosila je 231kn, a u hotelima s 4 i 5* iznosila je 471kn.
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u anketiranim hotelima DNŽ iznosila je 5.971kn, od toga u hotelima s 2 i 3* 5.213kn, u hotelima s 4 i 5* iznosila je 6.578kn.
Prosječan broj zaposlenih po hotelu u DNŽ bio je sveukupno 52. U hotelima s 2 i 3* prosječno zaposlenih je 24, što je za 10% manje u odnosu na 2015. godinu, dok je u hotelima s 4 i 5* prosječno bilo 76 zaposlenih, što predstavlja porast od 4%.
EBITDA maržom pokazujemo koliki postotak dobiti prije kamata, poreza i amortizacije ostaje gospodarskom subjektu po svakoj kuni poslovnih prihoda. Na razini DNŽ u 2016. godini iznosila je 40% što je za 8 % bolje nego prethodne godine. Hoteli na razini Grada ostvarili su EBITDA maržu od 44% što je 7 % više nego 2015. godine. U hotelima s 2 i 3* EBITDA marža ostvarena je s 22%, a u hotelima s 4 i 5 * 44%.
Iz svega navedenog možemo zaključiti da su hotelijeri Dubrovačko-neretvanske županije pozitivno poslovali. Dobre fizičke pokazatelje sljedili su i financijski. Na tržištu kapitala trenutno imamo jeftine kredite, a investicije hotelijerskog sektora padaju, jedan od glavnih razloga je porezna nestabilnost.
I dalje ostaje problem radne snage, koji iz godine u godinu postaje sve veći. Sve je manje ljudi koji su spremni raditi, unatoč povećanju plaća. Od ulaska u EU i otvaranja tržišta radne snage hrvatski turizam iz godine u godinu ima sve teže uvijete pronalaska potrebne radne snage. Ove godine nije se vodilo računa o kvaliteti bitno je bilo samo zaposliti dovoljan broj radne snage.
Problem radne snage rezultat je negativnog utjecaja kvota za uvoz radne snage kojih za turistički sektor praktički i nema, velikog broja nezaposlenih na HZZ-u koji se zapravo ne žele uključiti u tržište rada, odlaska radne snage u zemlje EU, loše demografske situacije i obrazovnog sustava neprilagođenog potrebama gospodarstva. Situacija se hitno mora rješavati uvozom radne snage koji je neophodan. Dobri poslovni rezultate hotelijera rezultat uz ulaganja u kvalitetu ali i vanjskih utjecaja sa susjednih tržišta.