Ministarstvo kulture i medija zajedno s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske potpuno neprihvatljivim ocijenilo je posezanje za tuđom kulturnom baštinom te upozorilo da nedavno doneseni Zakon o kulturnom nasljedstvu Republike Srbije nije u duhu europskih vrijednosti.
Jutarnji list danas je objavio kako novi srpski zakon o kulturnom nasljeđu, usvojen prije dva tjedna, svojata dubrovačku književnost, Držića i Gundulića, tvrdeći da ona jednako "pripada i srpskoj i hrvatskoj kulturi" posljednjih je dana napravila veliku uzbunu u Vladi.
Iz Ministarstva je potvrđeno kako je Veleposlanstvo RH u Beogradu u komunikaciji sa srpskom stranom radi prenošenja hrvatskih stavova i pogleda na zakon kojim se sva dubrovačka književnost do 1867. svojata kao srpska.
U tom pogledu sporan je posebno članak 23. koji ističe dvojnu pripadnost dubrovačke renesansne (Držić) i barokne književnosti (Gundulić), iako je u ovom slučaju riječ o isključivo hrvatskoj književnosti.
- Srpska književnost nema pisanih djela na svom narodnom jeziku do pojave Dositeja Obradovića, a taj svoj nedostatak žele popuniti prisvajanjem Držića i Gundulića, odnosno djela naše književnosti koja je umjetnički put na svom, hrvatskom jeziku počela s Juditom Marka Marulića 1501. godin. Spominjanje 1867. odnosi se na godinu službenog prihvaćanja pravopisa Vuka Karadžićevog, što može dovesti do potencijalnog negiranja hrvatskoga identiteta brojnih pisaca, jer su po Vukovoj jednadžbi svi štokavci Srbi - izvijestili su iz Ministarstva.
Resorna ministrica dr.sc. Nina Obuljen Koržinek pak najavljuje da će, uz potporu jezikoslovaca i povjesničara književnosti uložiti prosvjed i tražiti reviziju neprihvatljive zakonske odredbe kako bi Republika Srbija napokon odustala od učestalog i neosnovanog posezanja za hrvatskom kulturnom baštinom.
Kako doznaje Jutarnji list, dva su hrvatska ministarstva, Ministarstvo kulture i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, uključena u pripremu oštre reakcije na novi srpski zakonu službenog naziva "Zakon o kulturnom nasleđu", koji je Skupština Srbije usvojila 23. prosinca prošle godine, a koji sada i službeno legalizira srpska nastojanja da se dubrovačka književnost proglasi zajedničkom književnošću Srba i Hrvata.