U Domu kulture u Korčuli održano je predavanje povodom 150.obljetnice osnivanja Narodne slavjanske čitaonice u Korčuli u organizaciji Gradske knjižnice Ivan Vidali i Gradskog muzeja Korčula. Predavanjem dr.sc. Franka Oreba Korčulani su doznali okolnosti nastanka čitaonice, preteče današnje Gradske knjižnice, a ovim je događajem započeo i bogati program koji su djelatnice knjižnice pripremila za Mjesec hrvatske knjige.
Hrvati se s knjigom
„Ajmo hrvati se s knjigom!“, ovogodišnji je moto Mjeseca hrvatske knjige koji se diljem Hrvatske obilježava od 15. listopada do 15. studenoga, a kao što moto sugerira, bit će posvećen hrvatskim autorima. Gradska knjižnica Ivan Vidali jedna je od prvih knjižnica u Hrvatskoj koja se priključila 26 godina staroj manifestaciji, a ovogodišnji je program započela obilježavanjem 150. obljetnice osnivanja korčulanske Narodne slavjanske čitaonice. Doktor znanosti, povjesničar, arheolog, konzervator, podrijetlom Korčulanin Franko Oreb bio je logičan izbor predavača.
Njegov je znanstveno-istraživački rad uvelike pridonio proučavanju kulturne prošlosti otoka Korčula, a posebnu je pozornost posvetio hrvatskom Narodnom preporodu na ovim prostorima. -Raspravljati o nastanku Narodne slavjanske čitaonice ne možemo bez da se osvrnemo na kontekst društvenih, političkih i kulturnih prilika onoga vremena. To je vrijeme nakon 400 godina mletačke uprave, početkom 19. stoljeća Dalmacija i Korčula pripali su Austro-Ugarskoj monarhiji čije je zakonodavstvo bilo napredno i fleksibilno, dovoljno liberalno da se javi hrvatski Narodni preporod. Govorimo o vremenu buđenja hrvatske nacionalne svijesti nakon stoljeća učmalosti i letargije, vrijeme kad se ističe sve ono što čini identitet hrvatskog naroda poput jezika, običaja, kulture, pismenosti- naglasio je dr.sc. Oreb.
Otočki spiritus movens
Oreb ističe kako je inicijativu za osnivanje čitaonice pokrenuo Vicko Zafron koji je u Narodnom listu 1870. objavio kako će se sljedeće godine, prilikom obilježavanja 300 godina obrane Korčule od opsade Turaka, tiskati izvješće arhiđakona Antuna Rozanovića koji se stavio na čelo obrane grada. U članku poziva sve Korčulane da kupe knjigu, a prikupljeni novac će se iskoristiti za osnivanje čitaonice. Čitaonica je sljedeće godine zaista i osnovana i to u kući Toma Kalogjere, kako ističe Oreb, današnjoj palači Gabrielis gdje se nalazi muzej.
Ubrzo je postala sjedište rodoljubnog, korčulanskog pokreta, okupljala je mladež, školarce, studente, intelektualce. Održavala su se predavanja o književnosti, ali i koncerti i plesovi budući da su osnivači surađivali s Hrvatskim glazbenim društvom Sv. Cecilija, najstarijim pjevačkim društvom u Dalmaciji.. Djelatnosti čitaonice, ističe, bile su trn u oku domaćim autonomašima, a osim osnivanja čitaonice, 1871. dogodio se i jedan drugi važan događaj.
Na izborima je pobijedila Narodna stranka, gradonačelnik je postao Rafo Arneri, no autonomaši su i dalje zadržali važne funkcije u gradu pa su često znali izbiti i neredi. Raspadom Austro-Ugarske, osnivanjem Kraljevine Jugoslavije na čelu s Aleksandrom Karađorđevićem, priča nam Oreb, mnoga su se društva ugasila ili su počela djelovati pod drugim imenom i s drugim kulturnim i političkim ciljevima, to je bila sudbina i korčulanske čitaonice.
Franko Oreb, priznaje, dalje nije istraživao, ali je o zlatnim godinama čitaonice napisao znanstveni članak kojeg će objaviti u novom broju časopisa Kanavelić. Predavanje u Domu kulture uveličao je puhački orkestar HGD-a Sv. Cecilija čiji su članovi izveli nekoliko budnica iz prošlih vremena, a predstavljena je i izložba arhivskih dokumenata i knjižničke građe vezane za osnivanje čitaonice.