StoryEditorOCM
KulturaPočele tribine ‘Ususret sv. Vlahu‘

Ivan Viđen: ‘Prije točno 100. godina napravljena je najsveobuhvatnija obnova parčeve crkve u 20. stoljeću, a financirali su je Dubrovčani u gradu i inozemstvu!

Piše bruno lucić
11. siječnja 2024. - 21:03

Tradicionalno, početkom godine a pred blagdan dubrovačkog nebeskog zaštitnika, započele su tribine ‘Ususret sv. Vlahu‘ koje će se održavati tijekom tri siječanjska četvrtka u dvorani Ivana Pavla II. s početkom u 19.30 sati. Na prvoj tribini, predavanje ‘Stotinu godina od obnove Zborne crkve sv. Vlaha‘ održao je povjesničar umjetnosti Ivan Viđen. Okupljene je najprije pozdravio rektor parčeve crkve, don Ivica Pervan koji je podsjetio kako se Tribine održavaju desetljećima, ali da su one potrebne jer su korisne i obogaćuju novim spoznajama.

image
Angelina Tadić/Dubrovačka biskupija

Predavač je pak najprije otkrio kakvo je bilo stanje crkve u to vrijeme.

- Tako velika građevina zahtjeva redovito održavanje, a tako veliki zahvati rade se otprilike svakih pola stoljeća, znamo to iz arhivskih dokumenata. Treba voditi računa da su zvona bila oduzeta tijekom Prvog svjetskog rata zbog izrade topova... Cijela akcija obnove krenula je zapravo kao akcija skupljanja sredstava za zvona, popravili su se krov i prozori, vitraji... Tako je krenula sveobuhvatna obnova koja je uključila i restauraciju slika, njih 25 i nabavu drugih potrepština. Danas se od te obnove vidi trolučna preslica za zvona koja je napravljena upravo tada 1924., zatim škropionica desno od glavnog ulaza i još neki detalji u interijeru kao što je recimo Meštrovićev kip sv. Vlaha koji se danas nalazi u sakristiji, rekao je Viđen dodavši kako tijekom Prvog svjetskog rata nije bilo oštećenja na crkvi, a jedno od najvećih oštećenja dogodilo se 1850. kad je oluja oštetila krov i prozore i 1898. kad je jaki grad oštetio crkvu.

image
Angelina Tadić/Dubrovačka biskupija

- Obnova 1924. je bila prva tako velika obnova u 20. stoljeću i zapravo najveća obnova sve do 2016. godine. 1972. bila je obnova povodom jubilarne Feste sv. Vlaha, ali ona nije bila sveobuhvatna kao ova 1924. Napravljen je poseban odbor građana za tu prigodu, a na čelu je bio predsjednik crkovinarstva i upravitelj odnosno rektor Crkve sv. Vlaha dum Mato Vlahušić i odbor uglednih građana. Cijela obnova, koja je zahtijevala veliki iznos sredstava, financirana je dobrotvornim prilozima Dubrovčana, onih koji su živjeli u gradu i onih koji su živjeli u inozemstvu. Akcija je započeta još na Duhove 1923., trajala je cijelu 1923. i 1924. godinu, a zaključena je za Festu sv. Vlaha 1925. godine blagoslovom zvona. Dakle, preko godinu dana je trajalo prikupljanje sredstava, ali i sama obnova crkve. U odboru koji je rukovodio obnovom ali i među obrtnicima i radnicima koji su sudjelovali u obnovi bila je sama ‘krema‘ – najbolji obrtnici, najbolji građani i najpožrtvovaniji ljudi, dodao je Viđen.

Inače, Vlahušić bio je najdulje rektor Crkve sv. Vlaha, obnašao je tu dužnost skoro 40 godina. Tijekom obnove, tadašnja jugoslavenska država je Crkvu sv. Vlaha oslobodila svih uvoznih carina, a Općina Dubrovnik je za obnovu izdvojila dosta veliki iznos od 8 tisuća dinara. Zanimljivo, jedino malo zvono koje su Austrijanci ostavili 1917. na Crkvi sv. Vlaha, a nakon nabave sadašnjih zvona 1925. poklonjeno je grobljanskoj crkvi sv. Križa na Boninovu i tamo se nalazi i danas.

image
Angelina Tadić/Dubrovačka biskupija

Prilikom obnove parčeve crkve, pronađen je poliptih koji je još iz stare Zborne crkve sv. Vlaha koja je izgorjela početkom 18. stoljeća. Djelo je poklonjeno tadašnjem Domorodnom muzeju i ono je danas izloženo u Kneževom dvoru.  

- Svi su na neki način sudjelovali, veliki broj građana odazvao se dobrovoljnim prilozima. Recimo, Pasko Baburica dao je 5 tisuća dinara, svatko je davao koliko je mogao, a neki su sudjelovali uslugama. Te godine je bila je 201. obljetnica Časoslova sv. Vlaha, a tada je naručen službeni hrvatski prijevod i 6. siječnja 1924. Oficij sv. Vlaha dobio je dozvolu za printanje tako da se uz obnovu Crkve željelo imati hrvatski prijevod časoslova, zaključio je Viđen.

Sljedeće predavanje ‘Zaboravljena liturgijska glazbena baština na čast svetog Vlaha‘ održat će 18. siječnja s početkom 19.30 sati mo. Josip degl’ Ivellio.  

04. svibanj 2024 15:44