Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, također i državni blagdan, slavi se 15. kolovoza kada vjernici diljem Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta, piše Jutarnji list.
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija po završetku svoga zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Majku Božju, Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije - kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili - nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti.
Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata", a zazivali su je i "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina.
Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. Fra Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe od Velikoga Zavjeta 1892. godine.
Mariji u čast posvećena su 1.162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću.
Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.
U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta - Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
Pojačan promet
Policija je poslala upozorenje vozačima i drugim sudionicima u prometu povodom blagdana Velike Gospe budući da se očekuje velik broj hodočasnika na cestama.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
“Blagdan Velike Gospe slavi se u ponedjeljak 15. kolovoza te na ovu svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u brojna marijanska svetišta i na put kreću osobnim vozilima, autobusima ili pješice već u ranim jutarnjim satima, dok se povratak hodočasnika predviđa u poslijepodnevnim satima.
U tom razdoblju promet na svim prilaznim cestama prema svetištima bit će pojačan.
Stoga skrećemo pozornost vozačima na pješake na cestama koji će hodočastiti tijekom noći i ranojutarnjih sati, a pješacima savjetujemo da zbog svoje sigurnosti poštuju prometna pravila (kretanje pločnikom ili uz krajnji rub ceste) i da koriste reflektirajuće prsluke kako bi ih vozači mogli lakše uočiti (kao što je i propisano Zakonom o sigurnosti prometa na cestama).
Naglašavamo da ove godine blagdan Velika Gospa pada u ponedjeljak (produženi vikend) tako da se očekuje pojačani promet i na autocestama pa vozače molimo za strpljenje i strogo poštivanje prometnih propisa, od ograničenja brzine, vezanja sigurnosnim pojasom, nekorištenja mobitela, do apsolutnog izbjegavanja alkoholnih pića. Upozoravamo na strogu zabranu kretanja zaustavnom trakom, održavanja potrebne udaljenosti od vozila ispred i korištenje lijeve prometne trake autoceste isključivo za pretjecanje.
Uoči i na dan Velike Gospe policijski će službenici posebnu pozornost posvetiti stanju sigurnosti u cestovnom prometu te poduzeti niz preventivno-represivnih aktivnosti u cilju zaštite svih sudionika u prometu.
U provođenje planiranih aktivnosti uključit će se maksimalno raspoloživi broj policijskih službenika pa će se osigurati njihova vidljiva nazočnost na cestama, a pogotovo na svim prometnim pravcima koji vode prema marijanskim svetištima.
Velik broj hodočasnika uputit će se na hodočašće Gospi Sinjskoj kako bi prisustvovali središnjoj vjerskoj svečanosti za blagdan Velike Gospe. Sve informacije o prometu na tom području možete pronaći u objavi Hodočašće u Sinj uoči blagdana Velike Gospe PU splitsko-dalmatinske.
Prije kretanja na put pročitajte savjete sudionicima u prometu.”