Ima li razlike između domaćeg radnika i Nepalaca za koje se prije nekoliko dana pogrešno mislilo da su robovi na Visu?
Pogriješio bi onaj tko bi dao odgovor da nema razlike, jer su Nepalci radili za veći novac nego što rade tisuće Hrvata. Od svih priča o Nepalcima robovima na Visu, ispalo je da im je gazda dugovao plaće, njima četvorici oko 50.000 kuna, koje im je isplatio preko odvjetnice. Neke nije plaćao tri, a jednog radnika nije platio četiri mjeseca, piše Slobodna Dalmacija.
Mjesečne plaće su iznosile po 4000 kuna, a Nepalci su poslodavca prijavili policiji zbog neisplate plaća te su pred sucem istrage splitskoga Županijskog suda izjavili da su spavali na podu nekakve barake bez sanitarnog čvora, no potvrdili su da su dobivali redovito hranu, pa čak i da im je poslodavac kuhao i s njima ponekad jeo. Rekli su i da im nije ograničavao kretanje, nego ih je samo upozorio da ne idu u mjesto kako ih netko ne bi prijavio policiji dok im on ne sredi dokumente.
Ni za cipele nemaju
Ispalo je tako da gazda nije trgovac ljudima, nego obični hrvatski poduzetnik koji malo odskače od ostalih jer je znao kuhati radnicima i s njima jesti. A takvih baš i nema mnogo. Obično im je draže objašnjavati zbog čega radnicima ne mogu dati veće plaće i ukazati da radnike plaćaju po tržišnoj cijeni rada, dok oni sami, malo-pomalo, postaju vlasnici niza nekretnina, vozila i plovila. Oni sve bogatiji, a radnici od plaće ne mogu poštene cipele kupiti ako ne jedu stari kruh s nevidljivim sirom i salamom.
U Hrvatskoj ima mnogo radnika koji zarađuju manje od Nepalaca. Takav je u travnju bio svaki deseti zaposleni čovjek u ovoj zemlji, njih 132 tisuće, koji su za svoj rad primili plaću manju od 3800 kuna.
Prosječna plaća svih 1,3 milijuna zaposlenih u pravnim osobama u travnju je iznosila 7082 kune, a manje od toga zarađuje više od 60 posto, ili 792 tisuće zaposlenih. Svaki drugi zaposleni, njih 660 tisuća, prima manje od 5956 kuna, koliko iznosi medijalna plaća.
Državni statistički zavod u travnju je objavio podatke o strukturi zaposlenih po visini plaće za ožujak prošle godine. Te podatke objavljuje jednom godišnje, a prema posljednjim podacima, 5,9 posto zaposlenih u punom radnom vremenu, ili njih 64.810, zaradilo je manje od 3400 kuna plaće, koliko iznosi ovogodišnja minimalna plaća te je vjerojatno njihov udio sličan i ove godine.
Od te i takve plaće treba i živjeti, jesti, plaćati režije, a oni koji imaju obitelj imaju i više izdataka. Prema anketi o potrošnji kućanstava u 2019., prosječni izdaci za potrošnju iznosili su 93.522 kune po kućanstvu, ili mjesečno po 7793 kune. Čak ni trenutačna prosječna plaća od 7082 kune ne može podmiriti tu potrošnju, u kojoj je prehrana najskuplja.
Prehrana odnosi 26 posto ukupne potrošnje, ili 24.538 kuna, što je 2044 kune mjesečnog troška za hranu i bezalkoholna pića. Troškovi za električnu energiju, vodu, odvoz smeća, popravke i održavanje stana prosječno po kućanstvu iznose 704 kune mjesečno, 410 kuna prosječni je mjesečni trošak za pretplate za TV, internet i telefon...
Rizik od siromaštva
Kad se podmiri hrana, režijski te troškovi komunikacija, već je nestalo 3158 kuna plaće. Ako plaća iznosi 4000 kuna, ostaje 842 kune za sve ostalo, prijevoz, gorivo, odjeću, obuću, ljekarne, održavanje stana, rekreaciju, kulturu, kave...
Hrvatske plaće i mirovine su takve da je u riziku od siromaštva svaki umirovljenik samac ili s članom obitelji bez prihoda koji prima prosječnu ili manju mirovinu i zaposleni čovjek koji uzdržava obitelj s dvoje djece i zarađuje medijalnu plaću. Da bi netko statistički bio u riziku od siromaštva, treba imati manje prihode od onih koji su bili postavljeni kao prag rizika od siromaštva, a u Hrvatskoj je takvih ljudi preklani bilo 742.644.
Posljednji objavljeni podaci o riziku od siromaštva su za pretprošlu godinu, u kojoj je prag rizika za samce iznosio mjesečno po 2710 kuna, a za kućanstva s dvoje odraslih i dvoje djece mjesečno po 5691 kunu. Medijalna plaća preklani je iznosila 5569 kuna, a trenutačna medijalna za travanj ove godine iznosi 5956 kuna.
Prosječna radnička mirovina koju prima milijun umirovljenika trenutačno iznosi 2635 kuna. Zbog takvih primanja ljudi imaju problema s preživljavanjem: 1,44 milijuna građana, ili više od trećine, živi u kućanstvima koja teško i vrlo teško uspijevaju sastaviti kraj s krajem mjeseca, piše Slobodna Dalmacija.